Odrastanjem kreiramo navike u ishrani, a vremenom ih mijenjamo u zavisnosti od načina života, dobi, fizičke aktivnosti i podneblja na kom živimo. Neke od navika zavise i od godišnjih doba zbog dostupnosti određenih namirnica ali ima i onih koje su konstantne, nezavisno od navedenih faktora. Pa tako tokom ovih tropskih dana najčešće konzumiramo veće količine vode, hladne napitke, sezonsko voće i povrće, lagane obroke koji nam prijaju na visokim temperaturama. Najčešće sam organizam šalje signale da li je potrebno nešto promijeniti ili prilagoditi određenim okolnostima.
Sve češće se pominje da ishrana predstavlja jedan od ključnih faktora za zdravstveno stanje organizma. Ne kaže se slučajno „zdravlje na usta ulazi“. Kažu da navike u ishrani ostavljaju određeni pečat na organizmu, a da bi znali da li su naše navike dobre potrebno je da odgovorimo na nekoliko pitanja.
Šta i koliko jedemo? Da bi imali odgovor na ovo pitanje potrebno je napraviti spisak namirnica koje se najčešće koriste, te količine i koliko često se konzumiraju. Ova mala analiza nam može ukazati na neke greške koje pravimo u izboru namirnica i njihovih količina. To može biti startna pozicija da se pribjegne određenim korekcijama u ishrani i kreiraju novih navika. Preporuka je da se navike usmjeravaju ka mediteranskoj istrani koja se tretira kao super – dijeta gdje se kombinuje meso, riba i maslinovo ulje sa dosta povrća i začinskog bilja.
Da li preskačemo obroke – posebno doručak? Kreiranje zdravih navika u ishrani znači i ne preskakati obroke. Ukoliko preskočimo obrok zasigurno će naredni biti obimniji što svakako nije dobro za metabolizam i opšte stanje organizma. Svako remećenje unutrašnjeg sata može dovesti do određenih reakcija kao što su gojaznost, promjena raspoloženja, umor ili glavobolja. Redovna i raznovrsna ishrana je preporuka stručnih lica i svakako je treba uzeti u obzir.
Kako je hrana proizvedena? O porijeklu i kvalitetu namirnica se mnogo toga već napisalo, ipak treba naglasiti da je potrebno da se što više informišemo i stvaramo navike da prilikom kupovine provjerimo porijeklo proizvoda i sastav na deklaraciji. Važno je birati proizvode provjerenog kvaliteta te kupovati ih u za to namijenjenim mjestima. Ukoliko se kupuje direktno od proizvođača potrebno je da isti posjeduju sertifikate i dozvole za namjensku proizvodnju.
Za svaki obrok je važno pažljivo birati namirnice koje kupujemo i da su provjerenog kvaliteta. Posebno je to značajno za svježe meso. U AROMA i CITY marketima i CONTO diskontima u okviru Domaće mesare možete naći visko kvalitetne komade svih vrsta svježeg mesa na mjeru ili već zapakovanog. Pažljivo birani komadi svježeg mesa su dodatno kontrolisani od strane tehnologa koji primjenjuju ASK (Aroma Sistem Kvaliteta) kontrolu kvaliteta mesa. U Domaćoj mesari, zapakovano ili na mjeru u kvalitetu mesa nema razlike.
Za opšte dobro treba obratiti pažnju na još jedan segment kada su navike u pitanju. Koliko hrane kupujemo i bacamo? Češća i planska kupovina smanjuje količine otpada, a time se može uticati na manju zagađenost našeg okruženja i naravno racionalnije raspolaganje sa porodičnim budžetom. Podsjetimo se na prethodne generacije koje su pridavale poseban značaj da se raspoloživa hrana iskoristi na najbolji mogući način. Tako su iz kuhinja našim mama i baka nastajala maštovita jela čiji ukus i miris nas i danas podsjećaju na djetinjstvo.
Zdravo, svježe, sigurno!
Vaša Domaća mesara
