Država za sahrane dala 13.359 eura

Materijalno obezbjeđenje za jul primila 6.521 porodica, za hraniteljstvo izdvojeno 127.895 eura

34796 pregleda 21 komentar(a)
Korisnicima tuđe njege i pomoći uplaćeno oko 1,5 miliona eura za jul, Foto: Shutterstock.com
Korisnicima tuđe njege i pomoći uplaćeno oko 1,5 miliona eura za jul, Foto: Shutterstock.com

Korisnicima materijalnih davanja ovog mjeseca isplaćeno je oko 9,5 miliona eura za jul, a najveći dio, oko 3,9 miliona, odnosi se na obeštećenje bivših korisnica naknade po osnovu rođenja troje i više djece...

Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, dječji dodatak primilo je 12.582 djece i u te svrhe izdvojeno je oko 641.700 eura. Najviše korisnika dječjeg dodatka je u Podgorici, zatim u Rožajama, pa Nikšiću. Dodatak je primilo i 37.729 djece uzrasta do šest godina, u ukupnom iznosu od 1.150.560 eura.

Za naknade po osnovu rođenja djeteta uplaćeno je oko 245,998 eura.

Iz budžeta je ovog mjeseca uplaćeno i 13.359 eura za sahrane 34 osobe koje su bile korisnici materijalnog obezbjeđenja.

Tu vrstu materijalnog davanja, jedinu koja se odnosi na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja, primila je u julu 6.521 porodica, odnosno 22.103 članova. Za materijalno obezbjeđenje ovih građana izdvojeno je oko 717.837 eura.

Iznosi ovih naknada od prvog jula uvećani za 8,7 odsto i iznose 76,56 eura po pojedincu, odnosno 145,55 eura za porodicu sa pet i više članova.

Prema podacima Ministarstva, pravo na ličnu invalidninu za jul ostvarilo je 3.037 korisnika i njima je ukupno uplaćeno 624.546 eura. U julu je bilo i 19.220 korisnika tuđe njege i pomoći i za to je iz budžeta izdvojeno 1.488.835 eura.

Za 440 hraniteljskih porodica uplaćeno je u avgustu oko 127.895 eura.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nedavno su, povodom Međunarodnog dana siromašnih, za “Vijesti” kazali da je u narednoj godini planirano donošenje novog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se unaprijedila ova oblast i poboljšao materijalni položaj korisnika socijalno zaštitnih prava.

Iz ovog resora su kazali da ta prava čine 14 materijalnih davanja i pet grupa usluga socijalne i dječje zaštite, koja se ostvaruju preko centara za socijalni rad i ustanova za smještaj korisnika.

”Prema podacima iz juna 2022. godine broj korisnika svih prava je 94.369, s tim da treba ukazati na to da jedan korisnik koristi više prava, pa je zato broj korisnika znatno manji. U kontekstu siromaštva možemo reći da su to korisnici materijalnog obezbjeđenja, kojih je u junu 2022. godine evidentirano 6.648 porodica koje broje 22.481 člana za čije potrebe se mjesečno izdvaja oko 672.000,00 eura. Korisnici navedenog prava u skladu sa njihovim statusom ostvaruju ili mogu ostvariti i druga prava (dodatak za djecu, troškove ishrane u predškolskim ustanovama, naknade za novorođenčad, naknade po osnovu rođenja djeteta, jednokratnu novčanu pomoć, subvencije za mjesečne račune za električnu energiju, ljetovanje i zimovanje za djecu određenog uzrasta i pojedina prava po drugim propisima)”, pojasnili su iz resora kojim rukovodi Admir Adrović.

”Studija materijalnih davanja - za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti”, koja je pripremljena uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, za potrebe Ministarstva rada i socijalnog staranja, pokazala je da svega deset odsto novca iz sadašnjeg sistema crnogorske socijalne zaštite dobiju materijalno ugroženi - siromašni građani.

Oni navode da je ovaj odnos krucijalni problem sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori koji ima 18 vrsta materijalnih-socijalnih davanja. Međutim samo je jedno - materijalno obezbjeđenje usmjereno na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja, dok su ostala prava kategorijska (dodatak za njegu i pomoć, lična invalidnina, porodiljska, odnedavno i dječji dodatak za svu djecu do šest godina,...) i njih ostvaruju i građani dobrog imovinskog statusa. To kako navode, “često kod laičke javnosti stvara percepciju da ‘socijalu’ primaju i bogati, građani dobrog imovinskog statusa”.

Iz Banke hrane nedavno su upozorili da država mora da izdvaja za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu onoliko koliko je prosjek u Evropskoj uniji, jer Crna Gora izdvaja najmanji procenat novca za socijalna davanja za siromašne, u odnosu na ukupni budžet.

Bonus video: