Nemaš ovdje šta novo snimiti što nijesi i prethodnih godina snimila - smeće na sve strane, zapaljeni otpad, rijeka bez vode. Ovo je ogledalo svih nas, kako pojedinaca, tako i institucija”, kazali su mještani Gvozdenica, nikšićkog naselja koje pripada Mjesnoj zajednici “Ozrinići”, dok je novinarka “Vijesti”, na njihov poziv, pravila nove snimke i fotografije.
Nažalost, one se nijesu mnogo razlikovale od prethodnih - deponije smeća i otpad koji gori. Jedina novost su table, a na jednoj od njih piše “Ne bacaj smeće, pokupi otpad. Mijenjajmo navike, čuvajmo okolinu”. Teško da te i slične poruke dolaze do svijesti pojedinaca. Zbog toga je i Gračanica maltene mrtva rijeka, jer zagađivača ne fali, a deponije koliko se uklone, toliko se stvore nove.
”Godinama je Gračanica zapuštana od svih, kako od lokalne uprave, tako i od mještana kojima je najlakše da otpad iz domaćinstva odbace u samo korito rijeke. Stanje po pitanju nelegalnih odlagališta na pojedinim mjestima u donjem toku rijeke je takvo da su one na pojedinim lokacijama uz korito duge i više stotina metara”, kazao je za “Vijesti” predsjednik Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN) Miodrag Karadžić.
Podsjeća da decenijama unazad Gračanica važi za rijeku koja je pod konstantnim pritiskom zagađivača i zagađenja koje prouzrokuje industrija ili čovjek, a da su negativni uticaji prisutni gotovo od samog izvorišta.
”Značajan industrijski zagađivač gornjeg toka je Rudnik boksita iz čijeg rudokopa Biočki stan se povremeno izlivaju boksitne vode, zatim uticaj halde tj. deponije čvrstog otpada koji je nastao iz procesa proizvodnje u Željezari i koja se nalazi uz samo korito rijeke. Nizvodno su separacija u samoj rijeci, preduzeća za obradu kamena, proizvodnju mliječnih prerađevina, asfaltna baza... U gornjem toku ne treba izostaviti negativne uticaje, tj. upotrebe pesticida koji kroz spiranje ili odbacivanje ambalaže dospijevaju u rijeku”, kazao je Karadžić.
Kako je istakao, decenijska eksploatacija šljunka uzela je svoj danak - na više lokacija rijeka nema prirodno korito. Potrebna je, navodi Karadžić, hitna i konkretna akcija jer je sadašnje stanje neodrživo.
”Da bi se stanje makar i djelimično popravilo potrebni su vrijeme i novac, ali i strategija kojom će se znati šta i do kad se želi promijeniti na rijeci Gračanici. Plašimo se da je to, u ovom finansijskom momentu, dugotrajan i mukotrpan proces. Prvo i osnovno šta treba uraditi, po nama, je zaustaviti dalju degradaciju rijeke, uraditi katastar zagađivača i izvesti nulto stanje rijeke koje bi bilo pokazatelj napretka u budućim aktivnostima. Po našoj procjeni, potrebna je bar decenija rada i ulaganja da bi Gračanica ponovo bila rijeka”, smatra predsjednik DMEN-a.
Nova lokalna uprava najavila je uređenje korita rijeka, a kada je u pitanju Gračanica tu su tri projekta. Iz lokalne uprave se nadaju, ukoliko se ispune planovi, da će ove godine započeti s realizacijom sva tri.
”Opština je uradila projekat biznis zone, a u Elektroprivredi Crne Gore rade projekat uređenja korita rijeke od jezera Liverovići do kanala. Čekamo da taj projekat bude završen”, kazao je sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović.
Treći projekat se tiče regulacije, a izradu je finansirao UNDP. Projekat podrazumijeva regulaciju korita rijeke Gračanice u zoni šest mostova, 50 metara uzvodno i nizvodno. Riječ je o sanaciji stopa mostova, rekonstrukciji i uređenju korita.
Kod mosta na Gračanici je 2014. godine postavljen video-nadzor, ali kamere su nedugo po postavljanju uništene. Moguće je da ponovo budu postavljene, a služba eko-rendžera, čije osnivanje je najavljeno, ali još uvijek nije realizovano, bila bi jedan vid eko-policije, imala bi mogućnost da kažnjava počinioce i djelovala bi s komunalnim službama.
Od 2019. do 2022. godine Komunalna policija je sankcionisala devet pojedinaca koji su deponovali razne vrste otpada u koritima rijeka, njihovoj blizini, i na trotoaru.
Bonus video:
