Tokom COVID pandemije između 2019. i 2021. godine, kapitalne investicije su u turističkoj globalnoj industriji pale su sa 1.1 trilion dolara na 750 milijardi dolara, prema studiji Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (World Travel & Tourism Council – WTTC).
Mnoge globalne destinacije se sada suočavaju sa izazovom kako da privuku globalni kapital, kako bi se njihov turistički sektor počeo oporavljati. Izvještaj WWTC “Kritični faktori za privlačenje ponuda za ulaganje u hotele” daje smjernice kako jedna destinacija to može učiniti.
U ovom smislu, WTTC je identifikovao devet ključnih kljucnih zona za atraktivnost destinacije za investicije u hotelski segment:
- Sistem upravljanja i pravna zaštita
- Likvidnost
- Pomoć i povlastice od strane vlade
- Poreska politika
- Fizička infrastruktura, povezanost vazduhom i kopnom
- Destinacijsko planiranje i održivost
- Radna snaga
- Lokalna kultura i gostoprimstvo
- Putna infrastruktura
Investitori originalno traže destinacije sa manjim rizikom, i samo oni koji se ne vode isključivo ekonomskim razlozima, već se zaljube u ljepotu neke destinacije i žele da joj doprinesu, te imaju viziju i vjeru u budući razvoj te destinacije, odlučuju se odvažno na investiranje u destinacije koje nijesu adekvatno razvile sve prethodno navedene zone.
Vođen izuzetnom ljepotom ove destinacije, čiji snažni razvoj tek predstoji, investitor budućeg projekta na lokaciji Skočiđevojka je odlučio da svoju vjeru i viziju realizuje upravo na ovoj lokaciji.
Dva veoma luksuzna hotela, sa preko 420 ključeva i šest vila, samo su dio ponude koja će obogatiti ovu destinaciju. Vrijednost ove investicije će biti preko 200 miliona eura, a turistički kompleks će imati širok dijapazon dodatnih sadržaja – otvoreni i zatvoreni bazeni, sa fitnes i spa centrom, nekoliko restorana, te zona specijalno dizajnirana za najmlađe posjetioce.
A vrhunska luksuzna ponuda mora biti praćena odgovarajućom radnom snagom. Ovaj turistički kompleks brojaće preko 550 zaposlenih. Struktura zaposlenih jednoga hotela je poznata – od menadžerskih pozicija do logistike: svjedoci smo da uslovi rada u hotelima visoke kategorije označavaju kako prestiž tako i daju dignitet svim zaposlenim radnicima bez obzira na poziciju, te u uslovima globalnog nedostatka radne snage sa potrebnim kvalifikacijama I vještinama, jasno je koliki je značaj razvoja jednog novog luksuznog resorta za ovu destinaciju i turističku ponudu.
Za buduće zaposlene će biti organizovani intenzivni kursevi, seminari i obuke, kako bi na najbolji i najkvaliteniji način odgovorili na zadatke i izazove koje nosi rad u jednom luksuznom hotelu, a posebno kada se uzme u obzir činjenica da Investitor pregovara sa nekim od najpoznatijih hotelskih brendova, koji bi upravljali hotelima. Značajna sredstva će biti uložena u treninge za zaposlene, unaprjeđivanje njihovih vještina i kreiranje novog znanja, što će stvoriti kvalitetnu radnu snagu koja je konkurentna i van granica ove destinacije, a samim tim će i ponuđena usluga biti na nivou najvećih svjetskih standarda.
Imajući u vidu da će hotelski operater biti svjetski brend, zaposlenima će se sticanjem iskustva i znanja, otvarati mogućnost rada u lancima hotela širom svijeta.
Savremeni razvoj tehnologija i potreba za redefinisanjem vještina zaposlenih je značajna za turizam. Investitori su prvenstveno ti koji ulažu u kreiranje vještina zaposlenih za potrebe svoga projekta, te koje im vještine omogućavaju konkurentnu prednost na tržištu. Naročito se u ovom smislu ističu Investitori koji dovedu prvoklasne lance hotela koji svojom snagom i kvalitetnim sistemom usmjeravaju svoje zaposlene radnike ka redefinisanju vještina, smatrajući ih više asetom kompanije, ulažući značajna sredstva u treninge, osnaživanju sposobnosti svojih zaposlenih i kreiranju novoga znanja potrebnoga na tržištu.
Ovim procesima se zapravo stvara kvalitetan kadar koja je konkurentna i van granica sopstvene destinacije, te je samim tim i ponuđena usluga na nivou najvećih svjetskih standarda. Takve namjere ulaganja u svoj kadar ima i Investitor koji planira razvoj projekta na lokaciji Skočiđevojka.
Investicije u hotele su svakako ključ za ozdravljenje turističke industrije, i destinacije moraju imati jasnu posvećenost i strategiju da bi opet postale otporne na velike globalne tržišne potrese te samim tim i konkurentne. Stoga hotelska industrija ne samo da utiče na destinaciju u ekonomskim pokazateljima, već i u društvenim.
Hotelska industrija utiče na svaku destinaciju na više načina, najprije na njen ekonomski razvoj, te pored značajnih višemilionskih izdataka za poreze, doprinose, ostale takse I sl. najveći uticaj ima na kreiranje novih radnih mjesta, povećanje potrošnje lokalne destinacije preko dovođenja turista - u slučaju ovog projekta, se to odnosi na turiste najveže platežne moći; dalje utiče na razvoj lokalnih industrija koje podržavaju hotelsku industriju kao što je lokalna proizvodnja hrane i ostalih servisa (negdje je to I institucionalno podrzano kao definicija razvoja a negdje je to direktan uticaj hotela na stvaranje mreze lokalnih dobavljaca sa lokalnim proizvodima).
Pored toga, hotelska industrija promoviše inovaciju kako u tehničkom smislu, tako i u ponudi turističkog proizvoda ali i u kreiranju visoko kvalitetne zaposlene radne snage svojim konstantnim unapređivanjem njihovih vještina kroz treninge, a hotelijeri sa svojim brendovima pozivaju na konkurenciju koja je zdravi način podizanja opšte turističke ponude neke destinacije, te podiže kompletni nivo kvaliteta neke destinacije.
Ovi benefiti su naročito vidljivi u slučaju razvoja hotela najviše kategorije koji su obično organizovani kao dio menadžmenta najvećih hotelskih lanaca kao operatera, čime se donosi u destinaciju najveći mogući know-how tj. znanje na svim nivoima – kako u upravljanju tako i u osnaživanju kvaliteta i sposobnosti lokalne radne snage. Sve ove efekte vidjećemo na djelu i u slučaju projekata na Skočiđevojci, čiji Investitor ima namjeru dovesti na crnogorsko tržište još jedan značajan luksuzni hotelski brend za operatera.
Dodatno, rezimirajući strukturu smještajnih kapaciteta, shodno dostupnim podacima MONSTAT-a, može se konstatovati, da su u 2019. godini dominanto preovladava individualni smještaj, a posebno je vazno naglasiti da je posljednji veliki hotel izgradnjen prije vise od 15 godina, i to hotel Splendind u Budvi.
Pored navedenog, poseban izazov sa aspekta strukture smještajnih kapaciteta, predstavljaju sekundarne stambene jedinice, tzv. objekti za „sekundarno stanovanje“, koji su uglavnom zastupljeni u Primorskom regionu. Razvoj hotela sa 5 zvjezdica na ovoj lokaciji će dodatno poboljšati ukupnu sliku turističke ponude Crne Gore.
Da li Crna Gora želi novu investiciju u svojoj 5 zvjezdica luksuznoj turističkoj ponudi?
Nadamo se da želi.
