Do danas nema zvanične inicijative da se sjećanje na admirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vladimir Barovića, u Crnoj Gori trajno sačuva nekim memorijalom, saopšteno je iz Akcija za ljudska prava (HRA).
"Imajući u vidu poštovanje koje on uživa u Hrvatskoj, smatramo da bi trebalo da se u znak sjećanja na njega uspostavi događaj koji bi trajno povezivao ljude ove dvije države", ističe se u saopštenju HRA.
Iz te nevladine organizacija (NVO) su saopštili da je na današnji dan prije 31 godinu, Barović, oduzeo sebi život u znak protesta protiv naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorska naselja u Hrvatskoj 1991. godine.
"Napisao je da se odlučio na časnu smrt "jer se Crnogorci ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio". Tragični postupak Barovića svjedoči o tome šta je te 1991. godine čovjek u njegovoj situaciji jedino mogao učiniti da se suprotstavi bezumlju koje je sa pozicija vlasti odlučivalo o sudbinama miliona ljudi. Poslije njegove smrti se ipak odustalo od sumanutog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova. Ubio se da bi spasio druge, i tako upozorio na čojstvo i čast. Ipak, samo par dana kasnije, počela je agresija JNA na Dubrovnik, u kojoj je učestvovalo više od 7000 mobilisanih građana Socijalističke Republike Crne Gore (detaljnije u tekstu "Crna Gora i rat u Hrvatskoj")", kazali su iz HRA.
Oni navode da bi Crna Gora morala da njeguje sjećanje na admirala Barovića bar iz tri razloga: da bi o značenju čojstva obrazovala nove generacije; da bi ih učila istoriji i obrazovala za mir, a ne rat, i da bi razvijala odnose saradnje i prijateljstva između naroda u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koje je Barović svojim životom zaštitio.
"Akcija za ljudska prava pozdravlja važan događaj ove godine, u kojem su zvaničnici Crne Gore prisustvovali zajedno sa zvaničnicima Republike Hrvatske otkrivanju spomen-ploče admiralu Baroviću 12. septembra na Visu, u Hrvatskoj, gdje je Barović službovao i okončao život. Prošle godine su dvije države po prvi put zajednički obilježile i mjesto ratnih zločina ispred nekadašnjeg vojnog logora u Morinju, u Crnoj Gori. To su prvi dobri znaci pomirenja i zajedničkog suočavanja sa prošlošću poslije izraza žaljenja koje je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 2000. godine, u prisustvu predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića, uputio građanima Republike Hrvatske "za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima". Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je tek 2016. godine posthumno odlikovao za hrabrost admirala Barovića, na inicijativu NVO Građanska alijansa", naveli su iz HRA.
Poručili su da njegova porodica nije primila taj orden, već tadašnji komandant mornarice Vojske Crne Gore.
Bonus video:
