Više od polovine populacije umire od kardiovaskularnih bolesti, a osnovu prevencije oboljenja treba da čine redovni sistematski pregledi. Osim genetike, na oboljenja utiču i faktori rizika - povišen krvni pritisak, poremećaj nivoa masnoća u krvi i šećerna bolest, pa je blagovremena dijagnostika od izuzetnog značaja.
To je u intervjuu za “Vijesti” ocijenila prof. dr Branislava Ivanović, kardiološkinja Kliničkog centra Srbije.
”Proces ateroskleroze počinje sa prvim udahom. Već u 16. godini na vojnicima rata u Koreji, dokazano je da se javljaju masne pruge u velikim arterijskim sudovima, što znači da procesu aterosklezoze ne možemo da pobjegnemo”, upozorila je ona nakon sastanka kardiologa prošlog vikenda, koji je organizovao časopis “Medical” povodom 29. septembra, Svjetskog dana srca.
Pojasnila je da su u većem riziku od obolijevanja osobe koje imaju određene genetske predispozicije.
”Međutim, postoje genetske predispozicije i za faktore rizika - hipertenziju, dislipiudemiju i dijabetes. Kada je riječ o ovim bolestima, a bolesti su zato što dovode do ozbiljnog oštećenja organa, važna je blagovremena dijagnostika. Ono što je mnogo važnije je to da kada su dijagnostikovane u mlađem životnom dobu, da to ne znači da nas mladost štiti od bolesti, nego da upravo tada treba da počne liječenje”, poručila je.
Navodi da kada kod mlađe osobe od 30 godina, ljekar pronađe povećanje LDL holesterola (takozvani loš holesterol) iznad 3 mmol/L, treba da savjetuje tu osobu na korigovanje životnih navika, ishrane, povećanja fizičke aktivnosti...
”Ako to ne dovede do normalizacije LDL holesterola, onda je važno započeti medikemantno liječenje”, kazala je.
Istakla je da je slična situacija sa arterijskom hipertenzijom, odnosno visokim krvnim pritiskom, te da ne treba zanemariti da je vaskularno korito izoloženo određenim faktorima rizika ono što treba izbjeći u startu, kroz smanjenje oštećenja do kojih dovode ove tri bolesti.
Ona tvrdi i da treba raditi na dobroj obaviještenosti mladih o tome koliko je pušenje stvarno ozbiljan problem.
Ocijenila je da se i o fizičkoj aktivnosti razmišlja tek kada se jave problemi, a da na tome treba insistirati još u dječjem uzrastu jer je sve više djece koja su ispred ekrana ili u igraonicama nego što su fizički aktivna, a to utiče i na psihički i socijalni razvoj djeteta.
”Način ishrane je takođe veoma važan, jer svakodnevno konzumiramo brzu hranu, polugotove proizvode, čime povećavamo rizik od hipertenzije, dislipidemije, dijabetesa. Treba mnogo toga učiniti da bismo imali bolje rezultate jer preko 50 odsto populacije umire od kardiovaksularnih bolesti. U Srbiji je 56 odsto svih smrtnih slučajeva povezano sa ovim oboljenjima i čini mi se da ni u Crnoj Gori nije bolja situacija. Na mapi kardiovaskularnog rizika i te kako smo vrišteći crveni...”, naglasila je.
Ona je istakla da je najveća nevolja to što hipertenzija, dislipidemija, a dugo i dijabetes, ne daju simptome, pa imamo izgubljeno vrijeme i neprepoznatu bolest koja je mogla da dovede do oštećenja organa.
Pojasnila je da glavobolja može da bude simptom visokog krvnog pritiska, ali i oštećenja vida i drugih stanja, kao i što pojačana žeđ i učestalo mokrenje mogu da budu znak da postoji i neko drugo oboljenje umjesto dijabetesa.
”Važni su sistematski pregledi. Kod pacijenata koji imaju optimalne vrijednosti krvnog pritiska obavezno je mjerenje na pet godina. Ja se ne slažem sa tom preporukom, smatram da treba i češće kod svih starijih od 35 do 40 godina... Osnovu prevencije predstavljaju dobri sistematski pregledi i mislim da je taj segment dobro uređen. Ne kažem da je u potpunosti uređen i u Srbiji i Crnoj Gori, ali idemo ka tome. U analizama krvi LDL je pokazatelj rizika. Doduše, prema preporukama sada više ne idemo na LDL nego na NO HDL koji obuhvata i trigliceride. Ne možemo zanemariti to da povišeni trigliceridi i te kako povećavaju rizik od ateroskleroze”.
Ona je rekla da i mjerenje glukoze treba da bude češće, te da svi koji imaju genetsku predispoziciju i oni koji su gojazni treba da rade analizu najmanje jednom godišnje, ili još bolje na svakih šest mjeseci.
”Svako povećanje preko 7 mmol/l je znak dijabetesa i tu nemamo odlaganje i razmišljanja da ćemo nešto postići brzo. Možemo fizičkom aktivnošću i dijetom, ali ako to u kratkom vremenskom roku ne ostvarimo, važno je započeti liječenje”, poručila je.
Zaključila je i da nije dovoljno prevenirati samo jedno od ova tri oboljenja, već tek kada riješimo sva tri faktora rizika, možemo da kažemo da je rizik od kardiovaskularnih bolesti nizak.
Kovid pogoršao situaciju
Doktorka Ivanović je ocijenila i da je sigurno da prevencija kardiovaskularnih oboljenja nije dobro vođena u periodu od više od dvije godine, koliko se suočavamo sa pandemijom kovida-19.
”Kovid dovodi do direktnog oštećenja srčanog mišića i srčane maramice, ali i endotela krvnih sudova. U jednom momentu smo žestoko razmišljali da određeni sojevi virusa oštećuju endotel i to su tromboze sa kojima smo se susretali i od kojih je nemali broj pacijenata umirao, mi smo imali povećan broj akutnih koronarnih događaja ne samo plućnih embolija u kovidu i to jeste sa jedne strane ogroman broj bolesnika koje ćemo morati da pratimo”, kazala je ona.
Navodi da je osim izostanka preventivnih pregleda, još gore to što danas imamo veoma zapuštene bolesnike koji nisu redovno kontrolisani i uzimali redovnu terapiju.
”Kod njih je došlo do pogoršanja njihove osnovne bolesti sa visokom smrtnošću i sa tim se već suočavamo i prije kraja pandemije”.
Bonus video:
