Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma spremno je da prihvati inicijativu Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva i inicira izradu studije zaštite ostrva Sveti Nikola sa Tunjom.
To je “Vijestima” kazao sekretar za zaštitu imovine Opštine Budva Đorđe Zenović, koji se prošle sedmice sa kolegama sastao sa resornom ministarkom Anom Novaković Đurović.
Ipak, drugi zahtjev da se iz planskog dokumenta izbriše ucrtana gradanja na Školju, kako ga zovu mještani, još nije dobio zeleno svjetlo tog vladinog resora.
Nakon što od nekadašnjeg ministra ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića ni nakon pola godine nije dobio nikakav odgovor, Zenović je zahtjev da taj vladin resor pokrene postupak kako bi ostrvo Sveti Nikola sa Tunjom dobio status parka prirode, te se na njemu zabrani gradnja, odmah nakon imenovanja uputio Novaković Đurović.
”Nakon održanog sastanka sa ministarkom Anom Novaković Đurović sam zadovoljan u dijelu u kom sam dobio obećanje da će to ministarstvo inicirati izradu studije zaštite ostrva Sveti Nikola sa Tunjom. U odnosu na drugi dio naše inicijative da se uvede zabrana gradnje na ostrvu i da se iz Plana posebne namjene za priobalno područje obriše planirana gradnja objekta do 500 ležajeva i marine, za sada nema zaključka, odnosno ministarstvo želi oprezno da priđe takvoj eventualnoj odluci”, kazao je u za “Vijesti” Zenović.
Prema njegovim riječima, s druge strane su dobili uvjeravanja da će se sa maksimalnom pažnjom i oprezom pristupiti detaljnoj razradi u slučaju da se u međuvremenu, u toku procesa izrade studije zaštite, eventualno pojave zahtjevi za gradnjom.
”Ohrabruje me činjenica da se resorno ministarstvo nakon nekoliko godina borbe Budvana za zaštitu ostrva konačno zainteresovalo za taj problem i da je organizovan sastanak na kome smo razmijenili argumente i otvorili pitanje modaliteta na koje se ova prirodna atrakcija može sačuvati od betoniranja. Stekao sam utisak da je obostrana namjera da se ostrvo zaštiti, a odluka da se krene u izradu studije je prvi korak ka tom cilju i vidjećemo dokle će nas ona dovesti. Mi svakako nastavljamo da pratimo situaciju i na bilo kakvu naznaku da se ulazi u eventualnu proceduru prijave gradnje alarmiraćemo i institucije i lokalnu zajednicu”, naveo je Zenović.
Ostrvo je odavno napadnuto divljom gradom i to na dijelu od 37 hiljada kvadrata koje je u vlasništvu kompanije “Global TS Montenegro” nekadašnjeg tajlandskog premijera i milijardera Taksina Šinavatre.
Planom posebne namjene za obalno područje na ostrvu je predviđena gradnja marine sa 50 vezova, kao i smještajnih kapaciteta.
Zenović je u svom zahtjevu tražio da Vlada donese moratorijum na gradnju na ostrvu, odnosno izbriše ono što je Planom na njemu ucrtano.
”Obraćam se zahtjevom da na osnovu člana 28, stav 1 i stav 2 Zakona o zaštiti prirode da pokrenete postupak za izradu stručne studije za zaštitu ostrva Sveti Nikola (Školj) sa Tunjom, koja čini sastavni dio ostrva kao park prirode. Naime, na svega kilometar od budvanskog Starog grada nalazi se najveće ostrvo na Južnom Jadranu, Sveti Nikola, koga mještani zovu Školj. Ostrvo se prostire na 47 hektara, od čega 90 odsto površine čine šume 4. kategorije, dok ostrvo okružuju plaže u dužini od više od 840 metara. Ostrvo obiluje bogatom florom i faunom, ono predstavlja pravi raj za ptice i sitnu divljač, a 60-ih godina prošlog vijeka su bila dovedena dva para jelena lopatara sa ostrva Brioni, koji su predstavljali svojevrsnu atrakciju”, napisao je u zahtjevu Zenović, te naglasio da na ostrvu Opština i država raspolažu sa više od 100 hiljada kvadrata zemljišta, dok je preostali dio u vlasništvu mještana, a dio u vlasništvu fizičkih lica koja su na sumnjiv način došla u posjed nepokretnosti sa namjerom da je komercijalizuju i ugroze prirodni ambijent Školja.
Kako je pojasnio, iz raspoloživih grafičkih skica i teksta Plana ne može se znati na kom dijelu će se graditi i na čijim parcelama.
”Ne moram da vam pojašnjavam da bi eventulna realizacija planirane namjene na ostrvu potpuno ugrozila ambijent i floru i faunu i prepoznatljivi ambijent i izgled ostrva, kao i da bi eventualna izgradnja marine poremetila kretanje morskih struja i nanošenje pijeska na Slovensku i Bečićku plažu, što bi u krajnjem vodilo postepenom nestanku ovih plaža. Unazad par decenija Školj je doživio devastaciju neplanskom gradnjom. Spojen je Školj sa takozvanim Školjićem i smatramo da je sazrelo vrijeme da se to najveće i najljepše ostrvo na Južnom Jadranu zaštiti od dalje devastacije i dobije adekvatan režim zaštite”, navedeno je u zahtjevu.
Bonus video:
