Na koji način domaćinstva u Crnoj Gori mogu da spremno dočekaju zimu u toplom domu uz racionalniju potrošnju energije, razgovarali smo sa Lukom Naglićem, GEFF tehničkim ekspertom za Crnu Goru.
Sa kojim poteškoćama se suočavaju domaćinstva tokom aktuelne energetske krize i na koji način mogu da smanje energetsku zavisnost?
Uslijed svjetske energetske krize, cijene energenata u Crnoj Gori su u značajnom porastu. Cijena kubika ogrevnog drveta je oko 80 €, a tone peleta i preko 400 €. Uz to je pelet skoro nemoguće naći u prodaji. Cijena uglja je takođe skočila na 80 €/t, dok je i struja poskupjela. Zbog svega toga, domaćinstva u Crnoj Gori će morati da izdvoje značajnu sumu novca za grijanje u toku ove zimske sezone.
Kako bi smanjili svoje troškove, domaćinstva bi trebala da povedu računa o uštedi energije. To se najbolje postiže energetskom efikasnošću, što podrazumijeva smanjenje potrošnje energije u domaćinstvu bez uticaja na komfor. Ovo se postiže ugradnjom izolacije i kvalitetnih prozora, zamjenom starih sistema grijanja modernim i efikasnim, kao i ugradnjom LED osvjetljenja.
Energetska efikasnost je najisplativiji način da se odgovori na energetsku krizu, jer se u roku od nekoliko mjeseci može poboljšati instalacijom novih materijala i uređaja, a značajno smanjuje troškove. Time se osigurava veći komfor stanovanja, a i povećava vrijednost nekretnine. Takođe se povećava energetska sigurnost, jer je potrebno manje energenata, a smanjuje se i emisija gasova staklene bašte i zagađenje životne sredine.
Sve se više govori o važnosti povećanja kapaciteta domaćinstava za proizvodnju sopstvene energije. U tom kontekstu, akcenat je na fotovoltaičnim sistemima i toplotnim pumpama. Kakve prednosti donose ove zelene tehnologije?
Poželjno je da što više energije proizvedemo sami iz obnovljivih izvora. To za domaćinstva u praksi znači proizvodnju energije putem solarnih panela koji pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Na taj način moguće je proizvesti većinu energije koju domaćinstvo utroši i značajno smanjiti račune za struju, kao i zagađenje životne sredine.
Solarni paneli mogu da traju 25 godina, a njihova montaža je laka i brza. Troškovi održavanja su veoma niski – potreba za čišćenjem panela postoji samo tokom jakih sniježnih padavina. U Crnoj Gori se od 1 kW instalisane snage elektrane dobija 1.300 – 1.500 kWh električne energije godišnje.
Da biste napravili elektranu za svoje potrebe, preporuka je da vam iskusni instalateri urade analizu potrošnje i preporuče optimalan tip i snagu elektrane.
Toplotne pumpe su uređaji koji se već duži niz godina u razvijenim državama koriste kao sredstvo za grijanje, a u posljednje vrijeme su stekle veliku popularnost i kod nas. Toplotna pumpa radi na istom principu kao i frižider, samo što umjesto rashladne komore hladi spoljni vazduh, a grije unutrašnji prostor. Toplotna pumpa uzima većinu energije za grijanje od spoljnog vazduha, a koristi električnu energiju za rad kompresora, ventilatora i pumpe.
Efikasnost toplotne pumpe se izražava kao koeficijent performansi (COP) koji predstavlja odnos uložene električne i dobijene toplotne energije. Što je broj veći, toplotna pumpa je efikasnija i troši manje energije.
Postoji više tipova toplotnih pumpi, od kojih toplotne pumpe tipa vazduh – voda čine većinu proizvoda dostupnih na našem tržištu. One su vrlo jednostavne za instalaciju, a troše oko 4 puta manje električne energije za grijanje u poređenju sa električnim grijalicama ili TA pećima.
Koliko je preporučeno i korisno kombinovati ove tehnologije sa ostalim energetski efikasnim tehnologijama, npr. izolacijom zidova, PVC prozorima?
Naravno da je korisno kombinovati više tehnologija, jer time smanjujemo potrošnju i račune. Nekada je to i neophodno. Naime, ugradnja toplotnih pumpi ima smisla samo ako je kuća dobro izolovana i ima kvalitetnu stolariju. U suprotnom toplotna pumpa neće moći da osigura adekvatno grijanje, radiće neefikasno, a potrošnja energije će biti visoka. Kada je u pitanju ugradnja solarne elektrane, treba voditi računa da električni uređaji koji se napajaju budu što efikasniji. Na taj način će manja i jeftinija elektrana moći da zadovolji potrebe domaćinstva.
Kao primjer ćemo uzeti uštedu dobijenu primjenom mjera energetske efikasnosti u stanu od 60 m2 koji se grije na električnu energiju, kao i dvospratnoj porodičnoj kući od 120 m2 sa centralnim sistemom grijanja na čvrsto gorivo – ogrevno drvo. Spoljni zidovi i krov su neizolovani, stolarija je stara sa jednoslojnim staklom. U oba slučaja predloženo je postavljanje termoizolacije na spoljne zidove debljine 10 cm, termoizolacije krova mineralnom vunom debljine 15 cm, zamjena stare drvene stolarije sa novom PVC sa troslojnim staklom. U oba slučaja je predložena zamjena postojećeg sistema grijanja toplotnom pumpom vazduh-voda.
Za primjer stana se implementacijom gore navedenih mjera može uštedjeti oko 400€ godišnje, dok se za kuću uštedi i preko 1.500€.
Na koji način domaćinstva mogu da izračunaju koje uštede energije mogu da ostvare u svom domu?
Kreditna linija za zeleno finansiranje (skraćeno GEFF), program Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), razvila je onlajn Kalkulator energetske efikasnosti kako bi pomogla građanima Crne Gore da saznaju koliko energije i novca mogu uštedjeti primjenom visoko energetski efikasnih tehnologija. Vlasnici stanova i kuća sada mogu da samostalno izračunaju potencijalne uštede i saznaju uz pomoć kojih tehnologija povećati energetsku efikasnost doma i smanjiti zagađenje vazduha.
EBRD GEFF osigurava sredstva za povećanje energetske efikasnosti stanova i kuća uz EU podsticaj do 20%. Finansiranje se vrši preko lokalne partnerske finasijske institucije – CKB banke.
Kako bi lista zelenih proizvoda koji ispunjavaju uslove za finansiranje bila dostupna svim građanima Crne Gore, EBRD je razvila Tehnološki selektor, onlajn katalog visoko energetski efikasnih tehnologija.
Do sada je na Zapadnom Balkanu više od 14.000 domaćinstava unaprijedilo energetsku efikasnost domova putem GEFF programa, a ukupna vrijednost investicija iznosi 70 miliona EUR.
EBRD GEFF program se provodi uz podršku Evropske unije (EU), Saveznog ministarstva finansija Austrije (BMF) i Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
