Crnogorski sudovi su od 2020. godine novčano sankcionisali 94 roditelja zbog nevakcinisanja djece, a najveća izrečena kazna iznosila je 800 eura.
To pokazuju podaci dostavljeni “Vijestima” iz Višeg suda za prekršaje.
”U toku 2020, 2021. i 2022. godine sudovi za prekršaje su imali ukupno u radu 546 predmeta u kojima je roditeljima stavljen na teret prekršaj vezan za odbijanje imunizacije djece, od čega 156 predmeta u 2020. godini, 208 u 2021. godini i 182 predmeta u toku ove godine”, piše u odgovoru.
Kazali su da je do 25. oktobra okončano 237 prekršajnih postupaka, odnosno oko 43 odsto.
”U 94 ili 39,66 odsto završenih predmeta izrečena je novčana kazna, u 28 predmeta opomena, u četiri predmeta je odbačen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, u 44 predmeta je postupak obustavljen, dok je u 31 predmetu donijeta oslobađajuća odluka, a u 36 predmeta riješeno na drugi način”, odgovorili su iz Višeg suda za prekršaje.
Kada je riječ o novčanim kaznama, u najvećem broju predmeta (44) izrečena je kazna u iznosu od 100 do 150 eura.
Podaci pokazuju da su po tri roditelja kažnjena sa 30 i 60 eura, dok je u 14 predmeta izrečena kazna u iznosu od 60 eura. Kazna za odbijanje vakcinacije u 14 predmeta iznosila je od 200 do 250 eura, a u 11 predmeta 500 eura, dok je u osam slučajeva presuđena kazna od 800 eura.
Najviše predmeta za tri godine bilo je u podgoričkom sudu za prekršaje - 441, u bjelopoljskom je bilo 69, a u budvanskom 36.
Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, vakcinacija je obavezna protiv deset oboljenja. To su tuberkuloza, difterija, tetanus, veliki kašalj, dječja paraliza, male boginje, epidemijske zauške, rubela, virusni hepatitis B i hemofilus influence tipa B.
Istim Zakonom propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2.000 eura kazniti za prekršaj fizičko lice, kao i roditelj, usvojilac ili staratelj maloljetnika ako odbije i ne omogući djetetu predškolskog i školskog uzrasta vakcinaciju protiv ovih bolesti, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine ili stručni tim...
Zbog izuzetno niske stope vakcinisane djece, Crna Gora će se suočiti sa epidemijom malih boginja, donedavno nezamislivom u razvijenim društvima.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Podgorici Mina Brajović ocijenila je nedavno situaciju alarmantnom i upozorila da nije pitanje da li će epidemija izbiti, već kada će se to desiti.
Zvanični podaci iz juna ove godine pokazuju da je svega petina djece rođene 2020. godine vakcinisana protiv malih boginja, zaušaka i rubeole.
Iz Instituta za javno zdravlje su ranije saopštili da je prvu dozu MMR vakcina koja se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci života primilo 44,88 odsto djece predškolskog uzrasta - ili njih 18.336.
U generaciji djece koja su rođena 2020. godine, vakcinu je primilo svega 21,73 odsto.
Podaci za prošlu godinu još nisu kompletirani, jer rok za imunizaciju djece rođene lani još traje. Ipak, do juna je vakcinisano svega 7,11 odsto djece koja su rođena tokom prvih pet mjeseci prošle godine.
Poređenja radi, prije samo 11 godina obuhvat djece koja su primila MMR vakcinu iznosio je 91 odsto.
Niska stopa vakcinacije, tvrde u IJZ, razlog je za brigu i gotovo neminovno predstavlja uvod u epidemiju morbila imajući u vidu epidemiološka dešavanja u svijetu i geografski položaj Crne Gore.
Na pitanje na koji način će povećati obuhvat vakcinisanih i spriječiti uticaj dezinformacija na roditelje, iz IJZ su ranije kazali da su u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, UNICEF-om, SZO i drugim partnerima pokrenuli niz aktivnosti.
To su, tvrde, medijska kampanja o važnosti vakcinacije, izrada akcionih mikro-planova za opštine sa posebno niskim obuhvatima, otvaranje posebnih vakcinalnih punktova za djecu pri domovima zdravlja koji bi radili i vikendom.
Planiraju da organizuju javne tribine na kojima će učestvovati ljekari koji se bave imunizacijom, ali i edukaciju zdravstvenih radnika iz oblasti komunikacije sa roditeljima.
Ministarstvo zdravlja je tokom 2015. godine pripremilo novi zakon prema kojem nevakcinisana djeca ne mogu da budu upisana u vrtić i u školu. Međutim, zbog protivljenja dijela javnosti i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ta odredba nije uvrštena u zakon, uz obrazloženje da se obrazovanje i vaspitavanje ne može uslovljavati vakcinacijom. I tokom izrade novog zakona 2018. godine institucija ombudsmana je ponovo reagovala, uz ocjenu da treba brisati odredbu kojom se precizira da su roditelji obavezni da prilikom upisa djece u vrtić ili osnovnu školu dostave dokaz o vakcinaciji.
Međutim, zakonska rješenja po kojima je vakcinacija preduslov za upis u vrtić ili u školu na snazi su u više od deset evropskih zemalja, većini država SAD, a posebno su rigorozna u Kaliforniji i Virdžiniji.
Bonus video:
