Crna Gora ima mehanizme koji su usmjereni na nalaženje rješenja za postojeće slučajeve apatridije kao i sprječavanje novih slučajeva, jer je preuzela sve aktivnosti i mjere kako bi zaštitila osobe bez državljanstva", saopštila je predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović.
To je kazala prilikom sastanka sa šefom Kancelarije Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori Žan Ivom Bušardijem.
Đurović je pozdravila saradnju sa agencijom, u kontekstu pružanja adekvatne zaštite raseljenim licima, tražiocima azila i migrantima, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednice.
Ona je podsjetila da shodno odluci Vlade od 11. marta ove godine, sve izbjeglice iz Ukrajine ulaskom u zemlju dobijaju privremenu zaštitu na period do jedne godine.
Bušardi je posebno naglasio podršku koju Crna Gora pruža izbjeglicama i raseljenim licima iz Ukrajine, i iznio podatak da je Crna Gora sa 30.000 primljenih lica iz ove zemlje, sada među pet zemalja u Evropi sa najvećim brojem izbjeglih lica iz Ukrajine.
Đurović se zahvalila na podršci kojom se pruža adekvatna pomoć izbjeglicama iz Ukrajine.
Naglašava da, "Crna Gora kontinuirano radi na implementaciji zakonskih rješenja i politika kako bi se omogućila sveobuhvatna podrška strancima koji su ostvarili pravo na međunarodnu i privremenu zaštitu, kao i tražiocima azila, pružanjem pomoći u pravnim poslovima, dostupnosti usluga obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite u skladu sa međunarodnim standardima."
Ističe da je uvjerena da će kampanja "I belong" doprinijeti dodatnom jačanju nacionalnih i međunarodnih napora kako bi se riješilo pitanje lica bez državljanstva.
"Državljanstvo je jedan od ključnih uslova za aktivno učešće u društvu, kao i za pristup širokom spektru prava", naglašava Đurović.
Podsjeća da je Crna Gora do sada postigla značajan napredak, i da zahvaljujući zajedničkim naporima može ostvariti ciljeve kampanje i u potpunosti iskorijeniti apatridiju do 2024. godine.
Žan Iv Bušardi je podsjetio da je kancelarija UNHCR-a u Crnoj Gori otvorena 1992. godine i da je UNHCR od tada zajedno sa Crnom Gorom prolazio kroz sve izazove izbjegličkih kriza u različitim periodima.
U tom smislu, najavio je da Crna Gora može računati na humanitarnu i materijalnu pomoć UNHCR-a, kako bi se ljudima u potrebi što bolje izašlo u susret.
Bušardi i Đurović su istakli značaj Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnu Goru za period 2021-2025. godine, kao i značaj Strategije UNHCR za mješovita migracijska kretanja na Zapadnom Balkanu. Naglašavaju da su svjesni da je Crna Gora jedna od ključnih migratornih ruta za one koji traže azil, kao i migrante koji žele da se nastane u zapadnoj i sjevernoj Evropi.
Konstatuju da je zatvaranje izbjegličkog poglavlja u zemljama Zapadnog Balkana podstrek za bolje dobrosusjedske odnose i dalju demokratizaciju država regiona, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
