Povodom 50. godišnjice osnivanja Podružnice Bokeljske mornarice u Tivtu, u JU Muzej i galerija Tivat sinoć je svečano otvorena reprezentativna izložba čiji je autor profesor Neven Staničić.
Na nekoliko desetina fotografika od kojih najstarije datiraju sa kraja 19.vijeka, te uz izloženu trdicionalnu nošnju, oružja i druge predmete koje koriste pripadnici Bokeljske mornarice, brojna publika je bila u prilici da svjedoči o značajnoj ulozi koju su u novije vrijeme Tivćani – prvenstveno Lastovljani, imali u toj, više od 12 vjekova staroj, drevnoj bratovštini bokelsjkih pomoraca.
"U eri globalizacije, kada nestaju civilizacije i kada se gubi svjetsko pamćenje, upravo Bokeljska mornarica, koja je nosilac kulture sjećanja Boke Kotorske, ulazi u kulturno nasljeđe svijeta, postavši dijelom nematerijalne svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. To je dovoljna činjenica, kojom sve naredne generacije moraju da poštuju što predstavlja Bokeljska mornarica", kazao je, otvarajući izložbu, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Prisutne je pozdravio predsjednik Podružnice Bokeljske mornarice Tivat Marjan Ribica koji je naglasio da mu je izuzetna čast to to se na čelu ove organizacije našao baš u godini kada tivatska Podružnica slavi 50. godišnjicu.
Sa posebnim pijetetom on se prisjetio imena svih svojih prethodnika na mjestu predsjednika Podružnice, od prvog, Božidara-Dara Petkovića koji je bio među najzaslužnijim za njeno osnivanje 1972. godine.
Od tada do danas, prema riječima Ribice, Podružnica Tivat je najbrojnija i najjača u kompletnoj organizacji Bokeljske mornarice.
"Lastovljani su sa ove strane Vrmca, dali najveći doprinos u očuvanju i tradiciji Bokeljske mornarice i svega toga što ona jeste. Trudićemo se da timun ovoga broda držimo, tako da nam je vjetar vazda u krmu", rekao je Ribica.
Autor izložbe Neven Staničič je istakao da iako je Podružnica u Tivtu osnovana tek 1972. godine, mještani sa područja današnje opštine Tivat vjekovima učestvuju u radu Bokeljske mornarice o čemu svjedoči bogata arhivska građa.
"Kada formalno-pravno posmatramo stvari, a to nam se u životu sve češće dešava, onda dozvolimo da nam ta pravna strana počne i tumačiti i objašnjavati život, što samo po sebi nije tačno. Postoje i neke druge nauke, koje to rade bolje i uspješnije, a čini mi se i tačnije. Pored ostalog je i istorijska, na čemu je i bazirana večerašnja postavka, ali i estetsko-emocionalna, koja takođe može pomoći da jedna ovakva tradicija može nastaviti da se razvija", istakao je on, dodajući da Podružnica Tivat od početka svog djelovanja, ima veoma značajnu ulogu u Glavnom odredu Bokelsjke mornarice, kao i da veoma afrimiše ulogu žena u toj organizaciji koje, jer dame, kako je istakao "ne nose oružje, ali jednako srčano kao i muškarci nose ovu drevnu tradiciju Bokelja".
Staničić se posebno zahvalio svima koji su doprinijeli postavci izložbe, posebno apostrofirajući Nedu Stjepčević zahvaljujuči kojoj je javnost imala mogućnost da prvi puta vidi posebnu, tzv.korotnu žensku nošnju koja se nekada oblačila u vrijeme žalosti.
Istakao da je ovo prilika da se na fotografijama, sretnemo sa ljudima koji su kroz generacije stvarali i gajili tradiciju kojom se mi danas ponosimo.
"Ovako duga tradicija počiva i na veoma tankim nitima, kada istorija radi svoje i kada se na neki način kida, odnosno kada je treba nastaviti. Podrazumijeva se da se Lode u čast sv. Tripuna stalno govore, ali svi zaboravljamo da se u jednom periodu samo don Anton Belan s par ljudi potrudio da obnovi tradiciju, da bismo je mi nastavili", podsjetio je Staničić.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić je govorila je o Bokeljskoj mornarici kao nematerijalnom kulturnom dobru od svjetskog značaja.
"U svim svojim običajima i odori, Mornarica baštini mediteransku kulturu, ali i preplitanje uticaja sa istoka i zapada, koji je čine jedinstvenom", naglasila je ona.
Đukić je istakla da ovom izložbom JU Muzej i galerija započinje realizaciju projekta pod nazivom "Zaštita nematerijalnog kulturnog nasljeđa kroz učenje", u okviru kojeg će do novembra naredne godine biti priređen niz aktivnosti- radionica, izložbi, konferencija i zbornik radova.
Bonus video:
