Savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku Đorđe Radulović poručio je da su zajednički pristup, solidarnost i diplomatija jedino rješenje za ublažavanje posljedica krize.
Iz Ministarstva vanjskih poslova saopšteno je da je Radulović danas učestvovao na VII Regionalnom forumu Unije za Mediteran (UzM) koji se održava u Barseloni.
Kazali su da je na Forumu poručeno da je saradnja i partnerstvo EU sa njenim južnim susjedima od posebnog značaja za suočavanje sa globalnim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu.
Na toj liniji, istaknut je, između ostalog, značaj zajedničkog rada na rješavanju ekonomskih pitanja, osmišljavanju energetske politike i stvaranju većih mogućnosti za mlade.
"Tokom ovogodišnjeg Foruma usvojena je Deklaracija o pristupanju Sjeverne Makedonije Uniji za Mediteran, na čemu je Radulović čestitao savezničkoj i prijateljskoj državi", navodi se u saopštenju.
Na temu posljedica ruske agresije na Ukrajinu, Radulović je kazao pozicija Crne Gore od početka invazije jasna i nedvosmislena, kao i da jedino zajedničkim pristupom, solidarnošću, dijalogom i diplomatijom možemo raditi na ublažavanju posljedica krize.
Navodeći da rat u Ukrajini predstavlja jedno od najvećih humanitarnih kriza u svijetu po broju ljudi koji su izbjegli ili raseljeni, Radulović je istakao da je Crna Gora ugostila najveći broj državljana Ukrajine u regionu, uglavnom žena i djece.
Govoreći na temu energetike, Radulović je naveo da je Crna Gora kao članica Energetske zajednice dostigla dobar nivo pripremljenosti u ovoj oblasti, te da ne zavisi od ruske nafte i gasa.
Istakao je da je potrebno nastaviti rad na iznalaženju rješenja koja će odgovoriti energetskim potrebama Crne Gore.
Na toj liniji, pozdravio je nedavno najavljenu podršku Evropske komisije od milijardu eura za države Zapadnog Balkana koja je namijenjena ublažavanju posljedica energetske krize.
Kada je riječ o sprječavanju poremećaja u lancima snabdijevanja, podsjetio je, kako navode, da su Crna Gora, Albanija i Italija u septembru potpisale Memorandum o uspostavljanju Plavih traka, kako bi se poboljšao pomorski saobraćaj u regionu Jadranskog mora, na način što će približiti region Evropskoj uniji.
"Suočeni sa novom geopolitičkom situacijom, ocijenio je da bi mladi mogli imati značajnu ulogu u pomirenju, te da bi njihovim aktivnim učešćem mogao da se zaustavi odliv mozgova, što predstavlja veliki izazov za region", saopšteno je iz Ministarstva.
Radulović je pozdravio inicijativu imenovanja Prijestonice Mediterana, navodeći da je Crna Gora kao dio mediteranske porodice spremna aktivno da učestvuje u promociji nasljeđa gradova i međusobnog razumijevanja.
Na toj liniji kazao je da je Evropska komisija prihvatila aplikaciju Crne Gore za proglašenje Budve za evropsku prijestonicu kulture za 2028. godinu.
"Na događaju čiji su domaćini ministar vanjskih poslova, EU i saradnje Kraljevine Španije Hoze Manuel Albares, u saradnji sa kopredsjedavajućim UzM - visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i bezbjednost i potpredsjednikom Evropske komisije Žozepom Boreljom i potpredsjednikom Vlade i ministrom za vanjske poslove i iseljenike Hašemitske Kraljevine Jordan Ajmanom Safadijem, prisustvovali su predstavnici 42 države članice Unije za Mediteran (EU, Bliski istok, Sjeverna Afrika), među kojima i ministri vanjskih poslova Slovenije, Malte, Monaka, Luksemburga, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Palestine, Portugala, kao i komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
