Paralelno sa izradom Zakona o planiranju i izgradnji, Ministarstvo održivog razvoja i turizma vodi postupak izrade Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore, sa čijom se izradom krenulo još 2011. godine, kazao je Dragan Krapović, predsjednik Opštine Budva.
Predlog plana, podsjeća, je urađen gotovo godinu dana nakon sprovedene javne rasprave i još uvjek nije ugledao svjetlost dana.
Prema dobijenim informacijama, ističe Krapović, ovaj predlog plana je predat Ministarstvu održivog razvoja i turizma od strane obrađivača u martu 2017.godine, a ovaj predlog je, smatra on, "izrazito kreativan i sadrži niz rješenja koja su veoma problematična i koja su u javnosti u prethodnom periodu izazivala oštre polemike i jasna protivljenja."
"Kroz Plan obalnog područja, Ministarstvo daje veoma kreativna rješenja, pa tako i definiciju da je 'moguće i očekivano da se kapaciteti između pojedinih lokacija razmjenjuju, a zavisno o potrebama i vizijama potencijalnih investitora, uz uslov da se održi ukupni balans kapaciteta'," kazao je gradonačelnik Budve.
Kako smatra, to ostavlja mogućnost planiranja još većih kapaciteta na svim lokacijama koje su predviđene za turizam, čak i onim najosjetljivijim ukoliko se realizuju prije drugih.
"Na primjer, Ministarstvo je planiralo 500 ležaja na zapadnom dijelu ostrva Sveti Nikola na površini od 13,1ha, dok je 300 ležaja planirano u dijelu morskog dobra (zona Luke Budva) u zoni ispod budvanskog šetalista, na površini od 2,5ha. Neophodno je istaći da je ovih 300 ležaja planiranih u dijelu morskog dobra, nalazi u zoni koja je važećim PPPN Morsko dobro planirana kao zona bez smještajnih kapaciteta – funkcionalno zaleđe plaže," ističe Krapović.
Ukoliko bi se na ovim lokacijama primijenila navedena preporuka da se da se kapaciteti između pojedinih lokacija razmjenjuju, dodaje on, postoji realna opasnost da se na ovim osjetljivim lokacijama, "a zavisno o potrebama i vizijama potencijalnih investitora" broj ležaja drastično poveća.
Ovakva planska rješenja, kazao je Krapović, objašnjavaju namjeru Ministarstva da kroz donošenje novog Zakona u potpunosti preuzme izradu planske dokumentacije i onemogući lokalne samouprave da učestvuju u donošenju planova i elementarno utiču na dalji razvoj svojih teritorija.
Sa druge strane, smatra on, skandalozna je namjena određenih de fakto turističkih zona i lokacija.
"Naime, planom su određene dvije osnovne namjene i to površine naselja i površine za turizam. Kod ovakve podjele, grupacija postojećih hotela u Bečićima kao i lokacija hotela ‘’Kraljičina plaža’’ u Miločeru definisane su kao površine naselja, što se može tumačiti kao način da se na tim lokacijama budućim investitorima omogući, recimo, izgradnja stanova za tržište," kazao je gradonačelnik Budve.
Glavni argument Ministra Radulovića, navodi Krapović, u odbrani novog predloga Zakona je kvalitet planske dokumentacije i ‘’spas od lobija’’, dok uporedo sa tom argumentacijom njegovo Ministarstvo radi plan u kome, između ostalog, zonu hotela u Bečićima tretira kao površine naselja, "što ni profesor Ralević nije pokušao."
"Upravo iz ovog razloga ne možemo imati povjerenja u svu njegovu argumentaciju i dobre namjere donošenja novog Zakona! U pitanju je elementarna neprincipijelnost i nekorektnost kada braneći Zakon Ministarstvo iznosi stavove koji su puni priče o kvalitetu, integralnosti planiranja, sa druge strane izrađuje plan koji ima jako loš planski concept i koji je po svojim rješenjima neuporedivo gori od trenutno važećih planova," ističe Krapović.
Svima je jasno, kaže on, da se nove uprave u primorskim opštinama ne slažu sa zatečenim planovima, na koja je Ministarstvo dalo saglasnost i osnovna je namjera da se oni mijenjaju.
"Dakle, planska rješenja u Planu obalnog područja, zajedno sa eventualnim usvajanjem novog Zakona, donose rješenja koja su neuporedivo gora po stanje u prostoru i to na veoma nepošten način. Upoređujući Nact Plana obalnog područja koji je bio na javnoj raspravi, sa ovim Predlogom, vjerovatno je da se do ovih skandaloznih planskih rješenja došlo nakon dolaska ministra Radulovića na čelo Ministarstva održivog razvoja i turizma što njegovu priču o lobijima okreće u potpuno drugom smjeru," napominje Krapović.
Generalna primjedba u vezi planiranih kapaciteta u Planu, dodaje on, je u tome što su definisani samo kapaciteti za turističku namjenu, dok su ostale namjene ostale nedefinisane, odnosno nisu definisani planirani maksimalni kapaciteti.
"Ako za primjer uzmemo Buljaricu, zonu mješovite namjene, definisanu kao ‘’površine namijenjene za stanovanje i turizam, od kojih nijedna ne mora biti preovlađujuća’’, gdje je planirano 13.680 turističkih ležaja na ukupno 228ha. Međutim zona mješovite namjene u Buljarici je preko 1.000 ha, sa nedefinisanim kapacitetom za namjenu stanovanja. Obzirom da Plan propisuje da nijedna od namjena ne mora biti preovlađujuća, može se pretpostaviti da se istim omogućava realizacija ogromnog broja stambenih jedinica, što ostavlja teoretsku mogućnost gotovo neograničenih kapaciteta," kazao je Krapović.
Sa druge strane, napominje gradonačelnik Budve, uvala Valdanos je, pored postojeće Državne studije lokacije koja na tom lokalitetu predviđa značajnu gradnju, planirana kao turisticka ekološka zona bez smještajnih kapaciteta.
Postavlja se pitanje, smatra on, ko je izmjerio i kojim aršinima, da je uvala Valdanos vrijednija od Miločerskog parka ili ostrva Sveti Nikola.
"Da li ti su aršini bili planerski, strateški, vizionarski, ili su proizvod gole političke trgovine? Da li će predstavnici manjinskih partija, koji su inistirali na ovakvim rješenjima u koalicionom sporazumu sa vladajućom partijom, dati svoj glas za Predlog zakona o planiranju i izgradnji i za ovakva rješenja betoniranja Miločerskog parka i Ostrva Sveti Nikola kroz Prostorni plan za obalno područje?" navodi Krapović.
Zaključak koji se nameće, smatra predsjednik Opštine Budva, je jasan i nedvosmislen da za ovakav predlog Zakona i nakon njega Plan obalnog područja može glasati jedino neprijatelj Crne Gore.
Galerija
Bonus video:
