Kršenje mjera propisanih sa ciljem uspješnije borbe protiv koronavirusa odvijalo se gotovo svakodnevno, na pragu institucija i od strane pojedinaca, ali i što je uvijek posebno zabrinjavajuće, od strane onih koji su bili zaduženi za donošenje ili sprovođenje tih mjera, i to u svim vladinim postavkama od proglašenja pandemije.
Ovo je “Vijestima” kazala koordinatorka programa Ljudska prava u okviru nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje Tamara Milaš, upitana da ocijeni ponašanje nosilaca vlasti tokom pandemije koronovirusa.
”To demonstriranje nepoštovanja važećih zdravstvenih mjera, od strane onih koji bi trebalo da osjećaju najjaču obavezu da ih poštuju jer predstavljaju institucije, ostalo je nesankcionisano, dok su brojni građani i građanke, kao i neki privredni subjekti, bili strogo kažnjavani”, navela je Milaš za “Vijesti”.
U dokumentu Savjeta Evrope (SE) koji se bavi slobodom govora, navedeno je da demokratija ne može postojati u mjestima gdje je sloboda izražavanja, posebno u političkoj debati, ograničena. U istom dokumentu se ističe da posebno političari nose odgovornost kada je u pitanju vladavina i zaštita osnovnih ljudskih prava. U smjernicama SE se ukazuje i da se sloboda izražavanje ne odnosi samo na prenošenja informacija i ideja koje nijesu uvredljive, već i na ono što nekog “vrijeđa, šokira i uznemiruje”.
Milaš je podsjetila da su predstavnici 41. Vlade (premijera Duška Markovića) dominatno bili usmjereni na ograničavanje elementarnih ljudskih prava i sloboda, a sve pod izgovorom da se na taj način omogućava zaštita javnog zdravlja, dok većih odstupanja u pogledu poštovanja propisanih mjera od strane zvaničnika, prema njenom mišljenju, nije bilo.
”U tom periodu smo imali neke primjere sistemskog kršenja ljudskih prava, poput objavljivanje spiska lica u samoizolaciji, zatim primjena spornog člana 398 Krivičnog zakonika koji se odnosi na širenje panike i nereda, ali i mjera za ograničavanje kretanja i zabranu okupljanja građana, koje su donesene bez sprovođenja ustavnih procedura za uvođenje ovakvih mjera. Na sva ta kršenja ljudskih prava, institucije u Crnoj Gori se nijesu oglašavale. Međutim, u slučajevima u kojima se naknadno postupalo i dokazalo nezakonito postupanje institucija i pojedinaca, nikad niko nije snosio bilo kakav vid odgovornosti”, rekla je Milaš.
Ona je navela da su predstavnici 42. Vlade (premijera Zdravka Krivokapića) svojim postupanjem gotovo svakodnevno kršili mjere koje su i sami propisali i tako slali jasnu poruku da nijesu svi građani i građanke Crne Gore isti pred zakonom.
”Ovim postupcima, brojni ministri/ke, poslanici/ce i drugi javni funkcioneri su demantovali retoričku privrženost principu vladavine prava, ali i ugrozili napore zdravstvenih radnika u borbi protiv pandemije koronavirusa”, rekla je ona.
Posebno zabrinjavajućim ocjenjuje to što su nemedicinski predstavnici bivše Krivokapićeve vlade pozicionirani kao veći stručnjaci za imunizaciju i očuvanje javnog zdravlja od specijalista u ovoj oblasti.
”Kao javni funkcioneri, gotovo da nijesu ponijeli nikakvu odgovornost, a još manje pokazali primjer u poštovanju mjera. Naprotiv, svojim postupcima ohrabrivali su građane na nepoštovanje ne samo epidemioloških mjera, već i svih drugih propisa koji ih obavezuju ili se cijene poželjnim u demokratskim društvima. Podsjećam, sam Krivokapić, dok je bio na funkciji predsjednika Vlade, ali i na čelu Savjeta za borbu protiv pandemije nije primio vakcinu protiv COVID-19, što ga je svrstalo među rijetkim evropskim funkcionerima koji nijesu obavili imunizaciju”, rekla je Milaš.
“Institucije nepostupanjem doprinijele pogoršanju epidemije”
Upitana da prokomentariše odnos nadležnih institucija koje su kontrolisale poštovanje mjera, Milaš je kazala da su Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije svojim nepostupanjem kada je u pitanju nepoštovanje mjera od strane javnih funkcionera, doprinijele pogoršanju epidemiološke situacije u Crnoj Gori.
”Na gotovo bezbroj primjera u javnosti, koji se odnose na kršenje mjera od strane premijera i drugih javnih funkcionera, ovi organi nijesu pokazali proaktivan pristup, a morali su jer je to dio njihovih dužnosti”, navodi Milaš.
Dodaje da težinu u dijelu “tolerancije” nepoštovanja mjera daje i činjenica da isti ovi organi nijesu imali problem u ocjeni postupanja građana/ki, kojima su izricali prekršajne naloge zbog nepoštovanja epidemioloških mjera, određivali velik broj rješenja o samoizolaciji, ali i nezakonita rješenja o institucionalnoj izolaciji, posebno prema crnogorskim pomorcima.
Zbog kršenja mjera određen pritvor za 86 okrivljenih
Iz Osnovnog suda u Podgori “Vijestima” su saopštili da su u periodu od 17. marta do 29. novembra formirali ukupno 388 predmeta (605 okrivljenih), zbog krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz člana Krivičnog zakonika.
Pritvor je, kako su kazali, određen protiv 86 okrivljenih.
”Riješeno je ukupno 373 predmeta (562 okrivljenih), jedna oslobađajuća presuda, četiri odbijajuće presude, dva rješenja o obustavi krivičnog postupka - usljed smrti okrivljenog, četiri rješenja kojima je izrečena sudska opomena i 362 osuđujuće presude”, navodi se u podacima Osnovnog suda.
Upitani da li imaju podatke da se neki predmet vodi protiv javnih funkcionera, iz suda su kazali da se o tome ne vodi posebna evidencija.
Bonus video:
