Ćalović Marković: Poseban problem imovina javnih funkcionera u inostranstvu

Skupštinski Odbor za antikorupciju u proširenom sastavu danas je zasijedao u cilju konsultacija o unapređenju Zakona o sprečavanju korupcije.

Predsjednik Odbora Dragan Bojović kazao je da je to skupštinsko tijelo imalo „neadekvatnu komunikaciju i rukovodstva Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)“.

„Na plenumu je odlučeno da se napravi radna grupa, koju bi činili po dva predstavnika partija na vlasti, opozicije i civilnog sektora, dok bi predstavnici Delegacije Evropske unije i Ministarstva pravde učestvovali na način na koji smatraju da treba. Mandat članova aktuelnog Savjeta ASK ističe u julu naredne godine, pa bi bilo dobro da zakon promijenimo do tada, kako bi ih birali prema novom propisu. Cilj je da se sačuva nezavisnost ASK, ali i neselektivnost u radu“, kazao je Bojović.

Bojović je kazao i da, prema aktuelnom zakonskom rješenju, Savjet ASK sam sebe kontroliše.

„Treba da vidimo šta i kako u tom smislu. Ako Tužilački i Sudski savjet moraju dostavljati izvještaje Skupštini, logično je da to radi i Savjet ASK“.

Kazao je i da je Agencija prema Zakonu obavezna da, ukoliko primijeti veliku razliku između primanja i životnog stila funkcionera, to prijavi tužilaštvu.

Naglasio je i da Zakon o sprečavanju korupcije ne predviđa šta se dešava ukoliko to ASK ne uradi.

Bojović je problematizovao i definiciju javnog funkcionera.

Poslanik DF Jovan Vučurović pitao je hoće li direktorka ASK i danas napustiti sjednicu odbora kao što je nedavno napustila plenum.

„To je degradiranje Skupštine. A znamo i da zo nije iz njihove glave, već iz glave njihovog šefa Mila Đukanovića“, poručio je Vučurovć.

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković podsjetila je da skoro dvije decenije imamo zakon koji se bavi kontrolom imovine funkcionera.

„U postojećem zakonskom rješenju imamo solidna rješenja, ali je problem primjene. Jedan dio su loša rješenja zakona, a sa druge strane nepostupanje ASK shodno dobrim. Kad govorimo o nedostacima Zakona, na prvom mjestu je što ne postoji drugostepenost o odlučivanju o postupcima koje vodi Agencija. Jedina zaštita je sud, a postupci traju godinu i više, a Upravni sud ne odlučuje meritorno, već samo proceduralno“, kazala je Ćalović Marković.

Ukazala je na to da „nema nikakve kontrole rada direktora Agencije“.

„Treba da se uvede drugostepenost, da Savjet ASK može da odlučuje po žalbama. Da se ne čeka po godinu, dvije, tri, da se slučajevi vrte. To je bila i prva preporuka prvog sastava Savjeta ASK, ali nije usvojena. To je ključno pitanje zbog kojeg dolazimo u situaciju da brojni predmeti ostaju u ladicama i da se po njima uopšte ne postupa“, ukazala je Ćalović Marković.

"Samo ASK nema oči da vidi šta rade djeca javnih funkcionera"

Kad se radi o drugim nedostacima propisa, navodi ona, jeste politička volja.

„Tako djeca funkcionera, čim napuste domaćinstvo, izlaze iz opsega zakona da se prijavljuje njihova imovina. U praksi smo imali slučajeve da funkcioneri zvanično žive od svojih plata, a njihova djeca, čim se osamostale, stiču ogromne nekretnine i niko se ne bavi porijeklom novca za kupovinu tih nekretnina...Mislim da je najradikalniji primjer sin predsjednika Crne Gore, Blažo Đukanović, kojeg je u času kad je izašao iz zajedničkog domaćinstva, Agencija prestala da prati. E, to je već tumačenja zakona, jer propis kaže da Agencija ima pravo da se bavi imovinom osoba povezanih sa javnim funkcionerima“, poručuje Ćalović Marković, dodajući da to mora biti posebno regulisano pitanje kroz novi propis.

Ona ističe da je poseban problem imovina javnih funkcionera u inostranstvu.

„Gotovo ni u jednom izvještaju javnih funkcionera nećetre naći da posjeduje imovinu u inostranstvu. Pa čak ni u Beogradu. Pa čak ni nekakvo nasljedstvo, bilo gdje van Crne Gore, a da ne pričamo o onoj ogromnoj imovini koja je iznešena van crne Gore. Da ne prićamo o onom 'trastu' predsjednika Mila Đukanovića koji je trebalo da prijavi. Tu su u velikoj mjeri Agenciji vezane ruke“, naglasila je Ćalović Marković.

Naglasila je da su kazne u aktuelnom propisu takve da se „svakome isplati da ga krši i skriva imovinu“.

„Čak iako Agencija postupi po zakonu, utvrdi kršenje, nema posljedica, već sve zavisi od političke volje. Sve zavisi od obraza javnih funkcionera, ali smo već vidjeli da ne možemo da se oslonimo na njihov obraz. Evo primjer gradonačelnika Budve, a to mjesto je izgleda radioaktivno, koji nikad nije prijavio prihode i imovinu“, ocijenila Ćalović Marković.

Kad je u pitanju primjena zakona. Ćalović Marković ističe da ima dobrih odredbi, ali ih „Agencija agencija tumači tako da ih obesmišljava“.

„Svi ste upoznati sa slučajevima u vezi sa poklonima. Agencija bira koji će član zakona da primijeni i to kad su najviši državni funkcioneri u pitanju. A, ovamo su im slučajevi 50 eura... Ja ne znam za jedan jedini predmet gdje je neko sakrio imovinu preko 1.000 eura, a da ne pričamo da su okrili neku ozbiljniju neprijavljenu imovinu. U vezi sa poklonima – neko vas časti da idete na najluksuzniji mogući put na planeti i obezbijedi vam sve moguće prateće zabave, i to košta i do 10.000 eura, a Agencija kaže da to nijesu hartije od vrijednosti. E to je biranje primjene zakona u zavisnnosti od prijavljenog funkcionera. Dalje, Agencija se nikad nije bavila životnim stilom funkcionera. Jedini slučaj koji su pokrenuli i to pod pritiskom medija je ćerka onog bovšeg ministra (Kenan Hrapović). Što je sa ostalima? Je li moguće da jedino Agencija nema oči u Crnoj Gori da vidi što čine djeca javnih funkcionera“, upitala je Ćalović Marković.

Naglasila je da izgleda samo „Agencija ne vidi da to ne može samo od plata“.

„Svi mi drugi od plata jedva spajamo kraj s krajem, ne šaljemo djecu u London na školovanje“, poručuje diektorica MANS-a.

Ona je naglasila i da Agencija „ne vidi ukoliko je funkcioner uložio milione eura u objekat, ako ta nekretnina nije upisana u katastar“.

„To je bio slučaj sa nekretninama Đukanovića u Kočanima“.

Ukazala je da Agencija ignoriše sudske presude po godinu i više dana za najviše državne zvaničnike.

„Mi iz civilnog sektora znao da čekamo po godinu ili dvije podatke po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, kao što smo čekali za Vesnu Medenicu iz kolašinskog katastra, a Agencija sve ima jer je povezana na sve baze podataka. I onda oni ne otkriju ništa u vezi sa Medenicom, ni u vezi s njenim sinom... To Agencija nije vidjela. Ne samo to, nego nije ni postupila po inicijativi, koju smo u maju predali. Dalje, nije vidjela ni slučaj Zorana Lazovića, pa ni primjer od aprila, u vezi sa razmjenom imovine sa vlasnikom firme koja nudi sad garanciju da se mlađi Lazović pusti iz zatvora. Ni poslovanje supruge Zorana Lazovića sa Bemaksom nisu vidjeli, a ni po tome postupili“, kazala je Ćalović Marković.

Poručila je da bivši glavni specijalni tužilac (Milivoje Katnić) nije „tamo neki odbornik iz Šavnika“.

„Tri predmeta protiv njega, gdje je sakrio imovinu vrijednu više desetina hiljada eura, Agencija nije donijela odluku. Eto, o takvom postupanju Agencije pričamo“, zaključila je Ćalović Marković.

Ona je ukazala na to i da Agencija kontroliše trošenje novca institucija u predizbornoj kampanji.

„Postupila je po više naših prijava, ali nikad nije donijela rješenje u vezi sa trošenjem novca kabinta aktuelnog premijera (Dritana Abazovića). A donijela je preko 100 odluka. Dakle, selektivnost se nastavlja, ali i ljubav izvršne vlasti prema Agenciji. Direktorica Agencije je na dan kad su izbori raspisani, od izvršne vlasti dobila dodatak na platu. Time ću završiti“, poručila je Ćalović Marković.

Đurnić: Podrška inicijativi da se preispita uloga Savjeta

Ana Đurnić, predstavnica Instituta Alternativa, kazala je da ta NVO stalno ukazuje na propuste u radu Agencije, nedostatak rezultata, ali i manjkavost pojedinih zakonskih rješenja.

„IA stalno pokreće zahtjeve pred Agencijom u vezi sa sukobom interesa javnih funkcionera, i saosjećam sa ovim što je gospođa Ćalović Marković govorila, jer se mi za pojedine naše predmete, već pet godina vrtimo između Agencije i Upravnog suda. Tako slučaj u vezi sa gospodinom Zoranom Jelićem i njegovim angažmanom u Prvoj banci je predmet još od 2018. Agencija je od početka uporno tvrdila da je priroda tog tijela – Odbora za reviziju Prve banke savjetodavna, nema ulogu. U tome se Agencija oslanja na ono što joj kažu Prva banka i Centralna banka, a ne ulazi u prirodu angažmana“, naglasila je Đurnić.

Kazala je da IA još vodi postupak u vezi sa firmom „za koju Jelić tvrdi da nema nikakvog učešća“, a u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) ima četvrtinu tog preduzeća.

„Najprije je on govorio, a Agencija ga u tome podržavala, da je firma u stečaju, a sada je nova informacija kojom ASK brani Jelića, jeste da iz CRPS nijesu dobili potvrdu da je Jelić uložio osnivački ulog od jedan euro, nema te uplatnice... IA zbog togga podržava inicijativu da se preispita uloga Savjeta, odnosno da se uspostavi kao drugostepeni organ, s tim što bi ga onda trebalo profesionalizovati, a ne kao do sada da funkciju u tom tijelu obavljaju ljudi koji već imaju neke druge poslove“, ističe Đurnić.

Kaluđerović: Jedno od ključnih pitanja definicija javnog funkcionera

Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO), poručila je da zaista potrebno ući u izmjene zakona.

„U ovih sedam godina primjene zakona identifikovano je niz nedorečenosti, ali i djelova kojima treba usklađivanje sa situacijama u praksi. Tome bi trebalo da prethodi detaljna analiza, na osnovu kojih bi se pristupilo temeljnim izmjenama propisa, uz uključivanje zainteresovane javnosti“, kazala je Kaluđerović. Prema njenim riječima, CGO ne podržava ad hok izmjene zakona.

„Nego insistiramo da se ovaj posao uradi sveobuhvatno kako bi se na taj način tekst kvalitetno unaprijedio. Ovaj zakon je dio onih dokumenata za koje se Crna Gora obavezala da će ih raditi u konsultaciji sa Evropskom komisijom, tako da bi morao proći procedure koje uključuju traženje i dobijanje i inkorporiranje mišljenja eksperata EK. Suprotno postupanje bi otvorilo prostor za konfrontaciju sa Ebropskom unijom, čijem članstvu stremimo, a što je ptotivno interisma države. CGO je na stanovištu da treba mijenja ime zakona, pa da umjesto Zakon o sprečavanju korupcije bude Zakon o suzbijanju korupcije. Postojeći naziv zakona ne odražava sadržaj zakonskih normi, koje nijesu samo preventivnog karaktera“, navodi Kaluđerović.

Ona ističe da je praksa pokazala da su „određene odredbe previše rigidne“.

„...Poput definicije javnog funkcionera. To je jedno od ključnih pitanja koje izmjenama i dopunama treba da bude adresirano, jer već sada proizvodi štetne posljedice. Nije prirodno da se zakonske odredbe odnose jednako na sve kategorije obuhvaćene definicijom javnog funkcionera. Zakon na neki način mora odvojitti javne funkcionere na visokim - rukovodnim pozicijama, što je teško, ali se mora definisati, u odnosu na one koji su postavljeni u radna tijela za kriranje propisa ili, kao što smo čuli u školskim odborima. Svi članovi školskih odbora, prema posljednjoj odluci Agencije, javni su funkcioneri i moraju prijaviti svoje prihode i imovinu. Zakon je u tom dijelu tvrd. Većina članova školskih odbora ne želi da prijavi prihode i imovinu, jer nemaju privilegije, već to rade na dobrovoljnoj osnovi, za doprinos društvu, a ne donose odluke koje stvaraju rizik od korupcije“, naglasila je Kaluđerović.

Ona je ponovila stav da Savjet ASK treba da bude drugostepeni organ, na čemu je, kako je kazala, CGO i insistirao još 2014, kad je radna grupa radila na nacrtu postojećeg zakona.

Božović: Zakon pokazao niz manjkavosti

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović kazao je da je činjenica da je potrebno da se zakon što je moguće prije mijenja, jer je pokazao niz manjkavosti.

„U saradnji sa Savjetom Evrope urađene su dvije analize, koje se, između ostalog, odnose i na osnivanje i način funkcionisanja Agencije, ali i prijave javnih funkcionera, sponzorstva, donacije... Mi ćemo zamoliti SE da nam daju odobrenje da te dvije analize podijelimo sa Skuptšinom. Treća analiza, koja je u izradi, odnosi se na zviždače, št može biti skroman doprinos i sa naše strane. Unazad toliko godina imamo more preporuka od civilnog sektora, ali i iz institucija“, kazao je Božović.

Zogović: Centralno pitanje odgovornost

Poslanik DF Milun Zogović smatra da je centralno pitanje odgovornost, odnosno sankcija za nezakonito postupanje.

„Skupštini je ostavljeno da osnuje Agencije i predlaže članove Savjeta kroz komisijski pristup. Međutim, ovaj zakon ostavlja Savjetu Agencije da kontroliše sam sebe. Oni su sami sebi odgovorni za svoj rad, jer je Sizifov posao razrješenje članova Savjeta. Kako bi se stvorili preduslovi za ove sugestije, potrebno je intervinisati u dijelu koji se tiče postupka za razrješenje članova Savjeta. Taj postupak treba da pripadne onima koji predlažu članove Savjeta, odnosno Skupštini“, kazao je Zogović.

Podsjetio je na mišljenje Agencije, u vezi sa aferom „Stanovi“, prema kojem „iza Uredbe Vlade o osnivanju komisije, postoji koruptivni rizik“.

„Vi dajete takvo mišljenje, a onda da vidimo je li pokrenut bilo koji postupak protiv javnog funkcionera koji je dobio stan, ako postoji toliki koruptivni rizik? Da ne govorimo o tome da je tijelo izvršne vlasti dodjeljivalo stanove sudijama i tužiocima“, kazao je Zogović.

Šaranović: Zakon ima najtvrđe ime, a postiže najslabije razultate

Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao je da su sugestije bile vrlo korisne.

„Kada je u pitanju zakonodavni okvir, veliki je broj zakona koji u svojoj biti nose borbu protiv korupcije i svih vidova nelegalnih aktivnosti, ali Zakon o sprečavanju korupcije ima najtvrđe ime, a postiže najaslabije rezultate. Trebalo bi da bude jedan od onih zakona koji isporučuje najbolje rezultate, a dva su razloga zbog čega to nije tako: manjkavosti zakonodavnog okvira, ali i selektivnosti u radu Agencije u prethodnom periodu. Djeca javnih funkcionera, koja više fizički nijesu u zajedničkom domaćinstvu, po osamostaljivanju stiču ogromnu imovinu. I nije samo to, svi mi znamo koliki su zvanični prihodi javnih funkcionera. Nebrojeni su slučajevi funkcionera, gdje su školarine njihove djece višestruko premišivale njihove zvanično prijavljene prihode. Da li smo imali kakve rezultate u tom dijelu? Nijesmo“, kazao je Šaranović.

Obraćajući se predstavnicima Agencije, kazao je da je bilo dosta slučajeva gdje je ta institucija imala sve zakonske pretpostavke, nije ništa pokrenula.

„Od pet članova Savjeta ASK, dva ne daju uvid u bankarske račune. Kakvu to poruku šalje“, pitao je Šaranović.

Perović: Agencija ne treba da uzima nadležnosti Tužilaštva

Direktorica ASK Jelena Perović kazala je da je na ovoj sjednici utvrđeno da Skupština ipak nema nadležnost da usvaja izvještaj te da smatra da zaključak koji je donijet nije donijet u skladu sa pozitivnim propisima.

"Mi smo svojim radom dokazali da Zakon nije najbolje riješio određena pitanja. Upravni sud ima obavezu da kroz naš ili njihov Zakon postupi po predmetima ASK i ako bi se dao rok od 30 dana ili tri mjeseca da predmeti ASK budu hitne prirode možda bi se riješio taj problem", rekla je Perović.

Smatra da je jednostavnije rešenje da se Upravni sud obaveže da predmete ASK ima kao prioritetne.

"Drago mi je da smo raščistili da član 3 nije adekvatno postavljen i da je veliki krug lica koji su javni funkcioneri, a ne treba da budu prdmet kontrole. Samo se zatrpava rad Agencije. Ali dok je Zakon na snazi on će važiti i mi ćemo ga primjenjivati", rekla je Perović.

Poručila je da nije od prisutnih čula ocjene EK i GRECO o radu ASK, koji ga vide na drugačiji način od pojedinih.

"Drago mi je da ne postupamo selektivno i da je EK to u svom izvještaju vidjela, a poruka vama je da treba da se jača integritet i kapacitet Agencije".

Perović je rekla i da je Agencija donijela mišljenje u odnosu na stavove, a to je da ta odluka sadrži visok korupcijski rizik i da treba da se stavi van snage.

"Ono što je danas proizašlo iz cijele rasprave je da smo mi preventivna Agencija. Bez prevencije ne možemo da živimo. Agencija ne treba da uzima nadležnosti Tužilaštva. Izvršenje krivičnih djela mora ostati kod tužioca. Tužilac može da vodi postupak ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo. Mi smo to uradili u određenom broju postupaka, međutim oni su povjerljive prirode i mi ih ne iznosimo u javnost zbog čega nas neki optužuju da ne radimo", kazala je Perović.

Misli da će zakon o ispitivanju porijekla imovine doprinijeti svemu o čemu je bilo riječi na sjednici.

Zogović: Poraz da nemamo nijedan slučaj visoke korupcije koji je dokazan otkad postoji ASK

Zogović je poručio Perović da ono o čemu ona govori može biti prihvatljivo da živimo u uređenoj državi.

"Ne bih prihvatio tu tezu Sretena Radonjića da ASK ima isključivo preventivnu ulogu. Imate vi i druge mehanizme kojima možete da pokrenete neke procese i dovedete do krivično-pravnog epiloga kako i zaslužuju. Ali živimo u državi gdje je dozvoljeno predsjedniku da ne ispoštuje parlamentarnu većinu i ne da mandat onome ko ima podršku 41 poslanika, i na taj način prekrši Ustav a ne ovo o čemu ste vi govorili", rekao je Zogović.

Potvrđuje, kazao je, ono što je Perović rekla.

"Da je ASK van svake kontrole i da niko u državi nema pravo da se bavi radom ASK sem Savjeta ASK. Vi ste u rekli da Skupština nema nadležnost da usvaja izvještaj i sve je to odličan argument za to da neke stvari privedemo regulama i da niko ne može da kontroliše sam sebe za svoj rad", objasnio je Zogović.

Smatra da neprihvatanje izvještaja o radu mora za sobom povlačiti određene konsekvence.

"MANS je još 2012. predložio da se ispoštuje konvencija UN koju ste pomenuli i koja preporučuje da sve matične države preispitaju potrebu i mogućnost da u skladu sa svojim zakonodavstvima inkriminišu nezakonito bogaćenje funkcionera. I sve dok to ne uradimo mi nećemo imati dobre mehanizme i dobro oružje za borbu protiv visoke korupcije. Poraz je da mi nemamo nijedan slučaj visoke korupcije koji je dokazan otkad postoji ASK, a gdje god se okrenemo imamo primjere koje je lako dokazati", rekao je Zogović.

Vučurović: Rukovodstvo ASK nam ostalo u amanet od DPS-a

Poslanik DF-a Jovan Vučurović rekao je da nam EK što se tiče ASK-a pravi medveđu uslugu.

"Oni vjeruju statistici ASK, a ne onome što je na terenu. Ljudi nijesu mogli da vjeruju da niko ne snosi konsekvence kad im padaju izvještaj. Kada sam im objasnio kako se bira direktor nisu mogli da vjeruju. Problem je odgovornosti, nesmjenjivosti. Problem koji imamo sad rukovodstvom ASK je problem koji je trebalo da riješimo nakon 30. avgusta. Nama su gospođa Perović i gospodin Rdulović i Vujović ostali u amanet od DPS-a. Mi smo krivi što je situacija ovakva već dvije godine. ovu priču je trebalo da potegnemo tada", rekao je Vučurović.