Samo je brza reakcija mame prošle godine u Crnoj Gori spasila život njenoj desetogodišnjoj kćerci, nakon što joj je plastična kesa puna vode pukla u ustima, a najlonski parčići počeli da joj se lijepe za dušnik.
Kao i mnoga druga djeca, ova je djevojčica, kako su njeni roditelji kazali za BIRN, vidjela ‘izazov’ na Tik Toku.
Iako se na ovoj, ali i drugim društvenim mrežama prisutni opasni izazovi, zlostavljanje i uznemiravanje, policiji u Crnoj Gori je do jula 2022. godine prijavljen samo jedan slučaj zlostavljanja putem Tik Toka, koji se odnosi na mladića koji je koristeći tajno napravljene fotografije, snimke i videe, zlostavljao maloljetnicu preko lažnih profila na ovoj platformi, kazali su za BIRN iz policije.
No, dok neki od ‘izazova’ mogu izgledati bezazleni, drugi su odnijeli živote.
Tako su u Crnoj Gori 2021. mediji, dva samoubistva koja su se desila u razmaku od mjesec dana, povezali sa Tik Tokom.
Jakša Backović, rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Upravi policije Crne Gore, kaže da dva slučaja - kada su dvije osobe skočile u smrt sa mosta na Đurđevića Tari, na sjeveru Crne Gore - nisu povezani.
Ipak, komentari na Tik Toku ukazuju na vezu dva slučaja.
Dvadesetjednogodišnja djevojka iz Pljevalja je 27. jula 2021. skočila je u smrt sa tog mosta, prethodno skinuvši jednu patiku. Tri dana kasnije, 13-godišnjak iz istog grada, komentarišući video na njenom Tik Tok profilu objavljenom neposredno prije njene smrti, napisao je: “Isti most, iste patike, isto sve” i dodao: “Dolazim”.
Tri nedjelje kasnije ovaj dječak se ubio na isti način.
Naučite se nositi sa tim
U slučaju Nikoline Radusinović, koja je bila maloljetna u to vrijeme, jedan stariji momak mjesecima je objavljivao njene i slike druge djece na Tik Toku na kojima im je putem Fotošopa uklonjena kosa. Njegovo ime na profilu je bilo “Malčanski berberin”, poput nadimka osuđenog silovatelja iz Srbije koji je odsijecao kosu svojim žrtvama.
”Pisao je strašne komentare o meni, objavljivao i uređivao moje fotografije, na kojima bi me ošišao na ćelavo”, ističe Radusinović, poznata influenserka. “Onda je isto to uradio i drugoj djeci koja su me podržavala... Ta djeca bila su mlađa od mene”.
Radusinović naglašava da je uz pomoć roditelja “naučila kako da se nosi sa tim. Ali to nije nešto sa čime bi dijete trebalo da se nosi”.
Sestra njenog zlostavljača, advokatica, osuđena je zbog vrijeđanja Radusinović na portalima.
Kristina Mihailović, izvršna direktorka udruženja “Roditelji”, smatra kako je na internetu gotovo nemoguće izbjeći ovakvo zlostavljanje.
”Dijete koje se nađe u takvoj situaciji, koje je možda nečija žrtva, iz toga ne može da izađe ni na tren jer je non-stop u tome”, ističe Mihailović za BIRN.
”To nije nešto što se na primjer dešava ispred zgrade ili u školi, pa kad dođu kući to prođe.”
Navodeći kao primjer slučaj tinejdžerke koja je mjesecima zlostavljana, Mihailović ističe da su vlasti prespore u reakciji, a čini se i bespomoćne da zaustave nasilje.
Radusinović za BIRN kaže: “Na Tik Toku sam od svoje 14. godine. Tada je bila muzička mreža. U međuvremenu su se pojavili svakakvi ljudi i postala sam svjesna da ovoj mreži treba ili gašenje ili ozbiljne izmjene u smislu uklanjanja svih sadržaja koji utiču na razvoj dječjeg uma. Ne sporim da ona ima pozitivnu stranu, ali je veoma opasna za najranljiviju grupu - djecu”.
Podsticala je roditelje da prate aktivnosti svoje djece na mreži i možda im dopuste da postavljaju videa na Tik Tok umjesto da samo gledaju one koje su drugi objavili.
Iz Tik Toka nam nisu odgovorili na zahtjev za komentar za ovu priču.
Nedostatak saradnje
Prethodno istraživanje BIRN-a, tokom kojeg smo sproveli upitnik i lično razgovarali sa desetinama ljudi - nastavnicima, roditeljima i djecom, ukazuje na postojanje “tehnološkog jaza”, odnosno činjenice da mnogi roditelji nisu svjesni čemu su njihova djeca izložena na Tik Toku.
Više od dvije trećine roditelja reklo je da su njihova djeca otvorila Tik Tok profile prije svoje 13. godine, od čega polovina bez njihovog pristanka. Dvadeset pet odsto roditelja kazalo je da su primijetili potencijalno štetan sadržaj. Zvanično, Tik Tok ne dozvoljava djeci mlađoj od 13 godina da otvore profil. Do 16 godina, korisnici su podložni drugim ograničenjima: na primjer, njihov profil je automatski privatan; ne mogu da koriste direktne poruke ili striming; sadržaj koji dijele neće biti vidljiv kao predloženi sadržaj za druge korisnike. Korisnici mlađi od 18 godina ne mogu da šalju niti primaju virtuelne poklone.
Petnaestogodišnji srednjoškolac iz Podgorice tvrdi da su svi njegovi vršnjaci na Tik Toku.
”Čak i ne mislim da postoji neko dijete koje nije na TikToku”, govori ovaj dječak. “Znam za izazove. Znam da su glupi i opasni, ali mislim da niko ovdje nije umro zbog njih”.
Backović, iz policije, apeluje na roditelje da djeci mlađoj od 13 godina ne dozvoljavaju da koriste društvene mreže.
”Znam da je to teško sprovesti u praksi, ali ovi problemi ne bi postojali ukoliko se prate osnovne smjernice koje propisuju društvene mreže”, naglašava on, dodajući: “Promovišem preuzimanje određenih aplikacija za roditeljski nadzor, kako bi roditelji mogli vidjeti šta njihova djeca rade na internetu, šta pretražuju, o čemu pišu, ali nemamo povratne informacije o tome da li je neko od roditelja to uradio”.
Prema najnovijem Tik Tokovom izvještaju o transparentnosti za period od aprila do juna 2022., u 43,7 odsto slučajeva uklonjenog sadržaja radilo se o kršenju njihove politike o zaštiti maloljetnika.
Backović kaže da je saradnja TikToka sa policijom ravna “nuli”.
”Oni ne žele da sarađuju ni pod kakvim okolnostima”, navodi on za BIRN.
”Svaka društvena mreža ima mogućnost dostavljanja podataka, s tim što ih jedni dostavljaju u skladu sa zahtjevima policije, drugi samo u skladu sa zahtjevom za međunarodnu pravnu pomoć, ili po hitnom zahtjevu policije, ali samo u slučajevima terorističkih napada, neposrednih prijetnji smrću i dječje pornografije”, objašnjava Backović.
”Rješenje vidimo u tome da Crna Gora donese adekvatnu zakonsku regulativu koja bi filtrirala i blokirala određene sadržaje na internetu koji su u suprotnosti sa crnogorskim zakonodavstvom”, kaže on.
Ovo bi bilo primjenjivo u slučajevima uznemiravanja i govora mržnje, ugrožavanja bezbjednosti i drugih nezakonitih aktivnosti na internetu.
Backović dodaje da bi to trebalo da bude u nadležnosti nove Agencije za informacione tehnologije i sajber bezbjednost, koja bi mogla, ukoliko neko počini krivično djelo na TikToku, odmah blokirati taj profil korisnicima iz Crne Gore do sudskog procesa.
”Trebalo bi ići korak dalje: da internet provajderi primjenjuju naše zakonodavstvo i da se stvori nadležno tijelo koje će blokirati određene profile na teritoriji Balkana”, mišljenja je on.
Mihailović ističe kako je obrazovanje od vitalnog značaja za podizanje svijesti.
”Sreća je što izazovi nisu toliko zaživjeli, već se dešavaju sporadično”, naglašava ona.
”Da se dešavaju češće, sistem bi pokazao da nema sposobnost da se brani, odnosno da nemamo adekvatan odgovor. Kad kažem ‘sistem’, ne mislim samo na institucije, već na sve nas, jer smo svi u tom dijelu zakazali, počevši od porodice, pa preko onih koji bi trebali biti sistem podrške, pa i institucija koje trebaju djelovati kada se nešto dogodi”, zaključuje Mihailović.
Bonus video:
