Ljekari Kliničkog centra (KC), njih više od 200, traže od ministra zdravlja Dragoslava Šćekića da povuče Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se ukida pravo na dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Oni su apelovali na predstavnike parlamentarnih partija da ne budu saučesnici u donošenju nestručno napisanog zakona koji će imati dalekosežne posljedice po građane.
„Uvaženi poslanici i poslanice, molimo vas da, ukoliko predloženo povlačenje zakona Šćekić odbije, ovaj i ovakav zakon o zdravstvenoj zaštiti ne usvojite jer biste time započeli urušavanje našeg zajedničkog zdravstvenog sistema...“, navodi se u saopštenju.
Ljekari su u dopisu parlamentarnim strankama naveli da prosječan broj radnih sati svakog ljekara u Crnoj Gori prevazilazi zakonske maksimume za nekoliko puta.
„Pored redovnog radnog vremena i prekovremenih sati, ljekari u zdravstvu rade i dopunski što nas gura na granicu izdržljivosti. Sve ovo je u svrhu pružanja pravovremene i kvalitetne zdravstvene usluge našim građanima, u cilju skraćenja lista čekanja na terapijske i dijagnostičke procedure...“, piše u dopisu.
Ljekari tvrde da Šćekić pristupa mjerama koje do sad nijesu zabilježene kod nas i u okruženju.
„Zabranom dopunskog rada u privatnim zdravstvenim ustanovama u naše slobodno vrijeme, ministar pokušava da 'unaprijedi' javni zdravstveni sistem i u isto vrijeme da se 'obračuna' sa ljekarskom profesijom....“.
Ljekari su poručili da će, ako se zakon usvoji, doći do odliva kadra, ne ka javnom sektoru, već upravo ka privatnim ustanovama što će značajno oslabiti kvalitet pružanja zdravstvenih usluga i našim javnim medicinskim institucijama.
„Ubijeđeni smo da će dio naših najboljih doktora napustiti javni sektor ako se ovakav zakon usvoji. Značajno će se povećati liste čekanja na dijagnostičke i terapijske procedure, jer većina nas trenutno pruža usluge pacijentima preko zakazanog broja pacijenata u ambulantama i vrši operacije u dopunskom radu...“, naveli su.
Ljekari KC su ocijenili i da Šćekić, umjesto da radi na nabavci nove opreme, izgradnji operacionih sala, proširenju bolničkih kapaciteta i obezbjeđivanju boljih uslova za rad i afirmisanju mladih ljudi da se bave ovim poslom i uz to osnažuje privatno-javna partnerstva i time omogući bolji kvalitet zdravstvene zaštite, radi nešto što je protivustavno i što će najbolje među njima otjerati u privatni sektor.
Naglasili su i da niko iz esnafa nije konsultovan pri izradi zakona, uključujući Ljekarsku komoru, Sindikat doktora medicine, KC, domove zdravlja, ali i privatni sektor koji je, smatraju, neodvojivi dio jedinstvenog nacionalnog zdravstvenog sistema.
Bonus video:
