Ministarstvo kulture i medija nedavno je donijelo rješenje kojim se daje saglasnost na predlog Programa podizanja spomen-obilježja u opštini Ulcinj za ovu godinu.
Kako saznaju "Vijesti", saglasnost je data za izgradnju spomenika Đerđ Kastriotu Skenderbegu, davanje naziva javnoj ustanovi imenom Gjon Buzuku, davanje naziva JU Centar za kulturu imenom Hafiza Ali Riza Ulćinaku, davanje naziva javnom objektu i postavljanje biste imenom prim. dr Šuajba Resulbegovića, davanje naziva javnoj ustanovi imenom Ćamila Ćama Gorane, postavljanje spomenika Mirku Srzentiću i postavljanje spomen ploče žrtvama bombardovanja od 7.11.1943.
Predlagači Programa su odbornici Ilir Čapuni, Genci Nimanbegu, Asllan Lunji, Đile Pelingu, Hadži Sulejmani, Ćemal Bajri, Mustafa Bardhi i Fitim Dragovi.
Predlog programa trebalo bi uskoro da se nađe na dnevnom redu lokalnog parlamenta i ako bude usvojen, biće opet proslijeđen Ministarstvu kulture i medija na ponovnu saglasnost.
Kako "Vijesti saznaju", u Programu stoji da će ulcinjska biblioteka "Mirko Srzentić", ubuduće nositi ime "Gjon Buzuku", Centar za kulturu ponijeće ime Hafiza Ali Riza Ulćinakua, porodilište prim dr Šuajba Resulbegovića, gdje će biti podignuta i njegova bista, a Muzička škola zvaće se po Ćamilu Ćamu Gorani. Prema istim saznanjima, do kraja godine na Pinješu biće postavljena spomen-ploča žrtvama bombardovanja 7.11.1943, bista Mirka Srzentića ubuduće će biti u blizini zgrade ulcinjske policije, a biće podignut i spomenik Đerđ Kastriotu Skenderbegu.
Zanimljivo je da su predlagači za podizanje spomenika Skenderbegu sugerisali formiranje posebne komisije koja bi odredila mjesto i izabrala vizuelno rješenje. Time padaju u vodu svi dosadašnji i neuspješni pokušaji o podizanju spomenika junaku na kružnom toku kod zgrade Opštine, koji su trajali od 2018.
U obrazloženju Programa piše da Đerđ Kastrioti Skenderbeg važi za jednu od najbitnijih ličnosti albanskog naroda i da je stekao ogromnu popularnost u zapadnoj literaturi i umjetnosti.
"Tako je Marin Barleti 1508. godine u Rimu objavio Historia de vita et gestis Scanderbegi, Epirotarum Principis. Danski pisac i filozof Ludvig Holberg tvrdio je 1739. godine da je Skenderbeg jedan od najvećih generala u istoriji. Italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi komponovao je operu sa naslovom Scanderbeg, koja je po prvi put izvedena 1718. godine sa tekstom napisanog od Antonia Salvija. Drugu operu sa istim naslovom komponovao je francuski kompozitor Fransoa Frankor, koja je po prvi put izvedena 1735.", piše u Programu.
Dodaje se da su spomenici Skenderbegu podignuti osim u Tirani i u Kruji, Peškopiji, Prištini, Prizrenu, Skoplju, Debru i Tuzima, i u bitnim centrima kao što su Rim (Piazza di Albanesi), Ženeva, Brisel, London i Mičigen.
Dr Šuajb Resulbegović, piše u obrazloženju, začetnik je ginekologije i akušerstva u Ulcinju, te u specijalizovanom tretiranju neplodnosti zasnovanoj i na balinearnom tretmanu u ulcinjskim sumpornim vrelima i nesebično je sebe uložio u medicinsku struku.
Predlagači su pojasnili da je Ćamil Ćamo Gorana prvi školovani profesor muzike u gradu i zaslužan je za utemeljenje sistematskog razvoja muzičke kulture u Ulcinju, a Hafiz Riza Ulćinaku i Đon Buzuku su istaknute ličnosti rodom sa ovih krajeva, čija su djela zaslužna za očuvanje albanskog jezika, a posebno narječja koja su se govorila u Ulcinju i okolini.
Mirko Srzentić, podsjeća se, pripadao je revolucionarnom studentskom pokretu na Beogradskom univerzitetu. Izgubio je život 1. februara 1935. godine tokom borbi na ulazu Pravnog fakulteta u Beogradu, kada je oko 1.000 studenata održalo velike demonstracije, zahtijevajući da se njihovi internirani drugovi puste iz koncentracionog logora u Višegradu.
Bonus video:
