Karcinom grlića materice je jedan od najučestalijih malignih tumora koji pogađa žensku populaciju, a na prostorima Balkana svake godine otkrije se 70 odsto slučajeva u lokalno uznapredovaloj fazi bolesti, kada je potrebna zračna ili terapija citostaticima.
To je, u razgovoru za “Vijesti”, povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice, kazao prof. dr Srđan Đurđević, ginekolog-akušer i hirurg iz Novog Sada.
Prema podacima Internacionalne agencije za istraživanje raka (IARC) u Crnoj Gori je od raka grlića materice u 2020. godini oboljelo 113 žena, dok su procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da Crna Gora ima najveću stopu obolijevanja i umiranja od invazivne forme raka grlića materice u Evropi. U svijetu oko 250 miliona žena godišnje oboli od ove vrste karcinoma.
Osam do deset odsto žena ima dugotrajnu infekciju
”Rak grlića materice je u oko 95 do 98 odsto uzrokovan dugotrajnom HPV infekcijom. Infekcija humanim papiloma virusima je najčešća polno prenosiva bolest koju ima oko 70 odsto žena nakon stupanja u polne odnose. Rizik HPV infekcije raste za 3 odsto sa svakim novim partnerom. U oko 80-90 odsto slučajeva imuni sistem žene se spontano izbori protiv HPV infekcija, a oko osam do deset odsto žena dobije ‘dugotrajnu’ HPV infekciju koja u periodu od 3-17 godina može uzrokovati rak grlića materice”, upozorio je Đurđević.
On je kazao da ukoliko žena u tom periodu ide na pregled grlića materice i kontrolu citološkog (Papanikolau) brisa makar jednom u dvije do tri godine, bolest će biti otkrivena u početnoj fazi i izliječena u potpunosti.
”Dakle, primjenom HPV vakcine koja sprečava razvoj infekcije kod djevojčica i dječaka prije stupanja u polne odnose i redovnim ginekološkim pregledima sa kontrolom citološkog Papanikolau brisa ova bolest može biti svedena na minimum”, istakao je Đurđević.
On je naglasio da je rak grlića materice bolest koja se sporo razvija i njoj prethode prekancerozne promjene, a čitav proces traje više godina.
”Samo jedan odsto karcinoma grlića materice ima drugačiji, progresivan tok. Ako bolest otkrijemo u prekancerozoj fazi, ona se može izliječiti u 100 odsto slučajeva primjenom manjih hirurških intervencija. Zbog toga je važan ‘skrining’ odnosno organizovani pregledi u grupi zdravih žena koje nemaju simptome. Veliki broj ovih žena koji ima prekanceroznu bolest biće tako otkriven i izliječen na vrijeme, čime će biti spriječen nastanak raka grlića materice”, poručuje Đurđević.
Preventivni pregledi iskorjenjuju bolest
Skrining karcinoma grlića materice u Crnoj Gori obustavljen je prije dvije godine, a smanjeni broj pregleda će negativno uticati na otkrivanje novih slučajeva i može dovesti do toga da se naredne godine registruju pacijentkinje u odmaklim fazama bolesti. To su potvrdili i u IJZ, a iz te ustanove i Ministarstva zdravlja najavili su da će se nastaviti preventivni pregledi, uz redovnu vakcinaciju djevojčica koja je počela u septembru prošle godine.
Đurđević je pojasnio da su u zemljama gdje je iskorijenjena ova bolest uvedeni obavezni skrining pregledi, koji uključuju kontrolu citološkog (Papanikolau) i brisa na HPV svake dvije do tri godine.
”Bilo bi dobro da se organizuju preventivni pregledi u grupi zdravih osoba i to RTG snimak pluća, kolonoskopija, mamografgija dojki kod žena, kontrola PSA antigena iz krvi kod muškaraca starijih od 50 godina i dr. Sve dok država nije u mogućnosti da to organizuje, pregledi su ostavljeni na savjest građanima. Sve ovo u određenom obimu može biti oranizovano i kod nas, što svakako nije jednostavno niti jeftino. Država u budućnosti mora organizovati čitav ovaj proces obaveznih preventivnih pregleda, što zahtijeva dodatna finansijska sredstva i obučene kadrove”, ocijenio je on.
Đurđević je rekao da postoji grupa žena koje vode brigu o svom zdravlju i odlaze redovno na preventivne godišnje preglede i sa njima nema problema jer, i ako se bolest pojavi, biće otkrivena na vrijeme. Problem je, tvrdi, što određeni broj žena nema naviku odlaska kod ginekologa i ne javljaju se uopšte na preglede.
On je kazao da, u slučaju dugih listi čekanja na pregled ili nedostatka izabranih ginekologa, država može da uključi privatne ginekološke ordinacije i Poliklinike u mrežu zdravstvenih ustanova i refundira dio finansijskih troškova pacijentima.
” U Njemačkoj se privatne zdravstvene ordinacije otvaraju tamo gdje im dozvoli država i uključene su u državni sistem sa obavezom obavljanja dijela aktivnosti koje refundira država. Tako će se svakako smanjiti liste čekanja. Mi želimo da imamo besplatan zdravstveni sistem koji je savremen i moderan, ali da to bude sa minimalnim finansijskim ulaganjima što nije realno”, smatra Đurđević.
Vakcina bezbjedna i bez ozbiljnih nuspojava
Đurđević je poručio da je vakcinacija važna jer se njom sprečava nastanak HPV infekcije koja uzrokuje prekancerozne promjene i rak grlića materice.
”Postoji nekoliko HPV vakcina koje su registrovane još davne 2006. godine. HPV vakcine su odobrene u 111 zemalja, a u 40 zemalja se vakcinišu i dječaci. Od skoro je uvedena i devetovalentna vakcina koja uključuje devet tipova HPV virusa: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58. Ova vakcina štiti od oko 90 odsto HPV tipova koji uzrokuju karcinom grlića materice. Antitijela se stvaraju već posle 30 dana od vakcinacije, a aktivna zaštita traje oko 10 godina. Vakcina je u osnovi bezbjedna i nema ozbiljne nuspojave. Daje se prije stupanja u polne odnose kod djevojčica poslije devete godine života, a najbolje između 12. i 14. godine. Do 14 godine daju se dvije doze, u razmaku od šest mjeseci, a poslije 15. godine tri vakcine u razmaku od šest mjeseci. Vakcinacija kod djevojaka poslije 27. godine nema značajnog efekta i još uvijek se ne primjenjuje u terapijske svrhe, kada je već došlo do pojave infekcije”, pojasnio je.
HPV vakcinacija u domovima zdravlja u Crnoj Gori počela je u posljednjoj sedmici septembra 2022, a primarna ciljna grupa kojoj je imunizacija namijenjena su djevojčice četvrtih razreda osnovne škole, uzrasta nakon desetog rođendana.
Za tri mjeseca vakcinu je primilo 1.027 djevojčica.
Bolest nije prepreka za kasniju trudnoću
Savremena medicina pomjera granice koje su važile u prošlosti, pa žene koje imaju rak u početnoj fazi bolesti koji se uspešno liječi mogu ostvariti trudnoću, kazao je Đurđević.
On je poručio da je, u tom kontekstu, od velikog značaja i mogućnost zamrzavanja polnih ćelija kod žena i muškaraca oboljelih od malignih bolesti jer će jedan broj pacijenata nakon uspješnog liječenja biti u mogućnost da na ovaj način ostvari potomstvo.
”Ipak, maligne bolesti su kompleksna oboljenja u čijoj osnovi leže genske abnormalnosti i poremećaj imunog sistema. Uvijek kada se ovo oboljenje otkrije, prioritet ima liječenje pa tek ako ono bude uspješno i bolest stabilna može se razmišljati o trudnoći koja je objektivno u ovim situacijama u drugom planu”, objasnio je Đurđević.
Bonus video:
