Albanija je na svojoj teritoriji na rijeci Cijevni već izgradila četiri male hidroelektrane (mHE), u planu je izgradnja još tri, ali Crnu Goru ponovo nisu konsultovali oko mogućih uticaja tih projekata na rijeku koja na crnogorskoj teritoriji ima status zaštićenog područja, a njen kanjon proglašen je spomenikom prirode.
To su, pored ostalog, “Vijestima” kazali iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Rekli su i da su o planu izgradnje tri nove mHE saznali neformalno, na sastanku u julu prošle godine, koji je organizovan drugi povodom.
”Na zajedničkom sastanku crnogorsko-albanske Komisije za upravljanje vodama održanog 25.07.2022, gdje je tema sastanka bila glavni projekat rekonstrukcije nasipa na rijeci Bojani i mogućnosti realizacije mjerenja nivelmanskog vlaka visoke tačnosti, između ostalog, neformalno smo, prvi put, informisani da će albanska strana diplomatskim putem uputiti dokumentaciju o izgradnji nove tri mHE na rijeci Cijevni”, piše u odgovoru “Vijestima”.
Od 2018. postavljaju cijevi, ignorišu zvaničnu Podgoricu
Priča o planovima Albanije da gradi male hidroelektrane na Cijevni otvorena je u oktobru 2018. godine. “Vijesti” su tada objavile da Albanija planira da na svojoj teritoriji gradi više mHE, a prema nezvaničnim podacima u pitanju je čak 14 takvih projekata. Iz tadašnje Vlade Crne Gore saopšteno je da ih albanske kolege nikad nisu konsultovale o tim planovima.
Cijevna dijelom protiče kroz Albaniju, a dijelom i to većim, kroz Crnu Goru i vlade tih država su, prema Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO), čije su potpisnice, u obavezi da uključe jedna drugu u proces dobijanja dozvola.
Nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), kako su “Vijesti” objavile ranije, tražilo je još u toku 2018. informaciju o izgradnji mHE na Cijevni na teritoriji te države i kompletnu dokumentaciju o uticaju na životnu sredinu.
Iz resora ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u tehničkom mandatu Vladimira Jokovića odgovarajući na pitanja “Vijesti” o aktivnostima nakon smjene vlasti u avgustu 2020. i komunikaciji sa Albanijom kad su u pitanju projekti na Cijevni, rekli su da su sastanak sa njima imali krajem maja 2022, da su dobili određene informacije o već završenim mHE, ali da tada o drugim aktivnostima oko gradnje mHE nije bilo riječi.
”Dana 26. maja 2022. održan je sastanak Komisije za upravljanje vodama od zajedničkog interesa između Crne Gore i Republike Albanije na Tamari, na tehničkom nivou. Dobili smo informaciju da već postoje izgrađene četiri mHE. Na sastanku crnogorska strana je informisana da je u sudskom postupku projekat ‘Ura e Tamares’ koji se odnosi na izgradnju mHE na rijeci Cijevni u Albaniji, ali o drugim aktivnostima u vezi sa izgradnjom novih mHE nije bilo riječi”, rekli su “Vijestima” iz resora Jokovića.
Na istom sastanku, kako su dodali, zatraženo je i da albanska strana blagovremeno informiše crnogorsku o svim planiranim aktivnostima izgradnje bilo kakvih objekata na rijeci Cijevni, a koji bi imali uticaj na crnogorsku stranu.
Crna Gora se, kako su rekli, obavezala da će pripremiti nacrt Protokola o saradnji kojim će se definisati detaljni koraci u vezi sa monitoringom i razmjenom podataka između dvije strane. Iz Ministarsva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kazali su da je taj Protokol pripremljen i upućen albanskoj strani na komentare.
Iz resora Jokovića nisu komentarisali dio pitanja koji se odnosi na rad prethodnika - nekadašnjeg MORT-a, te Vlade Duška Markovića u dijelu komunikacije sa Albanijom u vezi sa projektima izgradnje mHE na Cijevni. Opisali su samo šta se dešavalo na sastanku u maju 2022, kao i susretima nakon toga, pa i onom u julu, kada su neformalno čuli o planu za izgradnju tri nove mHE na Cijevni i kada im je rečeno da će Albanija Crnoj Gori uputiti dokumentaciju u vezi sa tim planovima.
Dokumentacija je do Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Komisije za upravljanje vodama između Crne Gore i Albanije, kako su kazali, stigla sa zakašnjenjem, jer je u međuvremenu, u avgustu, infromatička infrastruktura Vlade Crne Gore pogođena sajber napadima.
”U dokumentaciji je bila šema lokacija izgradnje mHE na rijeci Cijevni, Odluka o procjeni uticaja na životnu sredinu, hidrološki izvještaj i deklaracija o životnoj sredini”, rekli su iz resora Jokovića.
Uništenje kanjona i eko-sistema crnogorskog dijela koji je pod zaštitom?
Crnogorska strana potom je, kako su rekli, zatražila dodatna pojašnjenja i krajem decembra održan je onlajn sastanak crnogorsko-albanske Komisije za upravljanje vodama, na kojem se Crna Gora interesovala, pored ostalog, za procjenu uticaja na životnu sredinu, uključenost strana u cijeli proces, mogućeg kumulativnog uticaja svih izgrađenih i novoplaniranih mHE na rijeci Cijevni.
”Crnogorska strana smatra da je tokom procesa procjene uticaja na životnu sredinu trebalo da bude uključena i to prije donošenja odluke o procjeni uticaja na životnu sredinu, što, nažalost, nije bilo slučaj”, rekli su iz resora Jokovića.
Zato su, kako dodaju, na tom sastanku istakli da, kako je Crna Gora dovedena “pred svršen čin” i da nije bila uključena u cio proces, mora ima mišljenje relevantne institucije, odnosno Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u vezi sa pristiglom dokumentacijom.
”Na crnogorskoj teritoriji kanjon rijeke Cijevne zaštićeno je područje, tj. spomenik prirode. Pošto postoji izvjesna vjerovatnoća da bi izgradnjom novih mHE moglo doći do promjena u transportu sedimenta, uništavanja ribljih plodišta u Republici Albaniji, kao i promjena u količinama rastvorenog kiseonika, mineralnih materija i količinama organske materije koje se spiraju sa okolnih planinskih područja, što može da dovede do izmjena u eko-sistemu rijeke Cijevne u dijelu koji je pod zaštitom”, rekli su “Vijestima” iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Kazali su i da Komisija za upravljanje vodama zbog pandemije koronavirusa nije u 2020. i 2021. imala neke konkretne aktivnosti, te da u tom periodu nije pripreman ni izvještaj koji se odnosi na Cijevnu.
”Početkom 2022, nakon kadrovskih izmjena u sastavu Komisije, održan je prvi sastanak, i s obzirom na ranije započetu aktivnost u vezi sa izgradnjom mHE, a u vezi sa posredovanjem implementacionog odbora UNECE-a, formirana je tehnička radna grupa u cilju rješavanja sporova na rijeci Cijevni. Prvi sastanak tehničke radne grupe održan je u maju 2022. godine. Izvještaj je u pripremi i biće podnesen Vladi Crne Gore u najkraćem roku”, rekli su iz resora Jokovića.
Gradimo... Ne gradimo... Gradimo
U jesen 2018. pojavile su se informacije o gradnji čak 14 mHE na albanskom dijelu toka Cijevne.
U februaru 2019, iz Ministarstva za energetiku i infrastrukturu Albanije najavili su da će zaustaviti izgradnju novih HE i pokrenuti istragu o 182 dozvole izdate za izgradnju 440 postrojenja. Nakon toga, albanski premijer Edi Rama na Fejsbuku je objavio fotografije rušenja jednog od postrojenja, a uz fotografije srušene mHE, napisao je da za nadležne u toj državi njihovo ne mHE, znači upravo to - ne mHE.
”Dali smo riječ. Ova mHE ne može da bude sagrađena ovdje i ne, neće ni biti”, napisao je Rama tada.
Dio kanjona Cijevne proglašen je zaštićenim prirodnm dobrom od lokalnog značaja 2017, kada je spomenik prirode svrstan u II kategoriju zaštićenog prirodnog dobra. Zaštićenim područjem upravljao je Glavni grad Podgorica, ali je nakon proglašenja Tuzi opštinom, zaštita Cijevne prešla u ruke te lokalne samouprave, na čijoj se teritoriji Cijevna dijelom nalazi.
Sliv rijeke Cijevne u Crnoj Gori zauzima 130 kvadratnih kilometara u geografskom području između planinskog masiva Prokletija i Zetske ravnice. Ukupna dužina rijeke je 58,8 kilometara, od čega 32,3 kilometra protiče kroz Crnu Goru.
O mogućim uticajima podaci spremni tek dogodine
U cilju mjerenja uticaja projekata na Cijevni koji se realizuju u Albaniji, u mjestu Trgaje, u Crnoj Gori, 2021. je uspostavljena mjerna stanica.
”Tokom 2022. ubačene su sonde koje će pratiti situaciju, od kojih će se iscrpiti podaci koji će služiti za analizu stanja kada je riječ o vodostaju i kvalitetu voda. Prema informacijama stručnjaka, podaci koji mogu da služe za analizu moraju se pratiti najmanje dvije godine”, pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Bonus video:
