Ni nakon četiri godine, koliko tim "Geografije za sve" sprovodi istraživanje u vezi sa faktorima koji utiču na zagađivanje voda u Nikšićkom polju, situacija se nije promijenila: najveći broj faktora koji utiču na zagađenje vode nalazi se na rijekama Zeti, Gračanici i Bistrici.
"Ove godine je situacija u jednu ruku bila bolja nego prethodnih godina, a u drugu imamo lošije stanje. Prije ispitivanog perioda na vodenim tokovima u Nikšićkom polju imali smo visoke vode, koje su odnijele sav otpad nizvodno. Tako imamo smanjenje faktora kod Bistrice, Rastovca, Zete i Sušice, dok kod Gračanice i Mrkošnice imamo identičan broj faktora kao prethodne godine. Samo kod Vidrovana i Trebjeških vrela imamo rast broja faktora. Kod vodenih tokova kod kojih je došlo do smanjenja faktora, zabilježen je porast komunalnog otpada u samim rječnom koritu, što nas dovodi do zaključka, da su nelegalna smetlišta koja su egzistirala na obalama, usljed porasta vode u rječnom koritu, odnijeta nizvodno", kazao je za "Vijesti" geograf i osnivač "Geografije za sve" Ivan Mijanović.
Ovogodišnje istraživanje, koje je obuhvatilo, kao i prethodnih godina, rijeke Vidrovan, Sušica, Rastovac, Gračanica, Bistrica, Mrkošnica i Zeta, sprovedeno je od 30. decembra prošle godine do 8. januara ove.
"Ono što je bilo posebno zanimljivo ove godine, u odnosu na prethodne, jeste prisustvo životinjskog otpada na rijekama Vidrovan i Bistrica, ali i na prostoru Gornjepoljskog vira. S obzirom da je prije našeg istraživanja bio period klanice, otpad nastao kao posljedica toga završava u vodene tokove. Voda nije odnijela sve ili je odnijela nizvodno, gdje je ostao, pošto su se visoke vode povukle", kazao je Mijanović.
Kako je ovogodišnje istraživanje, za razliku od prethodnih, sprovedeno u zimskom periodu, prema riječima Mijanovića, izostala je pojava spaljivanja otpada.
"Kao što tri godine zaredom govorimo da je rijeka Gračanica najdevastiranija rijeka u Crnoj Gori, i ove godine ona nosi tu titulu. Nastavljen je erozivni proces u rijeci, što je na nekim mostovima ostavilo traga, pa ih je rijeka počela mjestimično potkopavati. Što se tiče Vidrovana i Sušice dominantni faktori koji utiču na njihove vode su komunalni i pomiješani otpad i objekti za uzgoj stoke. Kod velike deponije kod Gornjepoljskog vira, ustanovili smo ponovo deponiju životinjskog otpada, znatno veću nego prethodne godine, a na rijeci Vidrovan, u blizini lokacije sa koje se Nikšić snabdijeva vodom, deponovanje životinjskog otpada", rekao je osnivač "Geografije za sve".
Dominantni faktori koji utiču na kvalitet vode rijeke Rastovac su komunalni i pomiješani otpad, dok je kod Mrkošnice to komunalni otpad čije uvećenje je zabilježeno u samom koritu, dok su prisutna i određena područja u kojima je došlo do uklanjanja otpada sa obale i korita.
Najveći efekat na kvalitet vode Trebjeških vrela imaju komunalni i pomiješani otpad, kao i atmosferske vode, dok rijeku Bistricu najviše zagađuju industrijske i komunalne vode, komunalni otpad i objekti za uzgoj stoke. I Zeta najviše strada od komunalnog i pomiješanog otpada, kao i od objekata za stoku.
"U odnosu na prošlu godinu, došlo je do uvećanja komunalnog otpada u rječnom koritu rijeke Zete, dok ove godine, za razliku od prethodne, nismo imali pojavu životinjskog otpada. Kada kumulativno sagledamo dosadašnje rezultate situacija se pogoršala u odnosu na 2019. godinu, kada smo počeli sa istraživanjima", istakao je Mijanović.
Samo je kod rijeka Bistrica i Mrkošnica došlo do pada broja faktora u odnosu na 2019. godinu, dok je najveći porast zabilježen na Gračanici - od 29, koliko ih je bilo 2019, do 42, koliko je zabilježeno posljednjim istraživanjem.
Bonus video:
