Djeca istopolnih roditelja, od kojih je jedan crnogorski državljanin, ne mogu da dobiju državljanstvo Crne Gore, iako imaju zakonsko pravo na to, jer Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ni nakon pet godina ne donosi rješenje u ovom postupku, prenosi PR Centar.
Ovim MUP diskriminiše tu djecu u odnosu na drugu djecu koja žive u porodicama roditelja različitog pola, ili sa jednim roditeljem crnogorskim državljaninom, kao i njihove roditelje po osnovu seksualne orijentacije.
Zbog toga je porodica podnijela dvije tužbe protiv države Crne Gore - MUP-a nadležnim sudovima, uz podršku organizacije Queer Montenegro.
Izvršni kodirektor krovnog Udruženja za jednaka prava LGBTI osoba za Zapadni Balkan i Tursku ERA, Danijel Kalezić, kazao je, u izjavi za PR Centar, da su tokom pet godina pokušali sve formalne i neformalne kanale komunikacije koji su im bili dostupni da se ovaj slučaj riješi.
"Nažalost, nismo naišli na razumijevanje i volju za poštovanjem zakona ove zemlje kada su posljednje tri Vlade u pitanju. Ovo dokazuje duboko ukorijenjenu institucionalnu homofobiju i nepostojanje vladavine prava. Kao što znamo, Crna Gora svake godine dodijeli ogroman broj državljanstava ljudima koji imaju puno novca, mnogih sa sumnjivim biografijama", rekao je Kalezić.
On je pojasnio da je zakon vrlo jasan i da djeca ispunjavaju ono što zakon zahtijeva.
"To što Ministarstvo unutrašnjih poslova već pet godina ne donosi rješenje po pokrenutom upravnom postupku i ne prima ovu djecu u crnogorsko državljanstvo, dok stotine privilegovanih stranaca dobija državljanstvo Crne Gore po vrlo upitnim procedurama, dokaz je urušavanja vladavine prava i brutalno kršenje ljudskih prava", smatra Kalezić.
Istakao je da je postojalo očekivanje da će premijer Dritan Abazović uložiti napore da se zakon ispoštuje i da djeca dobiju državljanstvo na koje imaju pravo.
"Neformalno sam razgovarao i sa njim i sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem. I pored obećanja da će se slučaj riješiti. Imali smo i formalni sastanak u MUP-u na kojem nam je saopšteno da će odluka u odnosu na ovaj slučaj biti donesena. Nažalost moramo konstatovati da se to nije dogodilo", pojasnio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, ovo je strateški važan slučaj po ukupnu vladavinu prava u Crnoj Gori, poručujući da će ERA nastaviti da prati ovaj slučaj i sa međunarodnim partnerima i međunarodnom zajednicom da pruža podršku kako bi se ovaj slučaj riješio.
"Ovaj slučaj mora biti riješen primanjem djece u državljanstvo Crne Gore, te snošenjem odgovornosti svih onih koji su nezakonito postupali u ovom slučaju", dodao je Kalezić.
Izvršni direktor organizacije Queer Montenegro, Miloš Knežević, istakao je da je ovaj slučaj još jedan pokazatelj da crnogorske institucije sistema nijesu spremne da prihvate pravne promjene koje se dešavaju kada su u pitanju LGBTIQ osobe i njihove porodice i da na ovaj način negiraju pravno normiranje i prihvatanje istopolnih porodica kao takvih.
"Danas, kada u svim savremenim društvima imate potpunu prihvaćenost LGBTIQ porodica, u Crnoj Gori živimo trenutak da naše institucije ćute i time nam pokazuju da nisu spremne da mijenjaju pravo i samim tim da njegove instrumente zaštite prilagode novonastalim promjenama i društvenim odnosima", naveo je Knežević u izjavi za PR Centar.
Ukazao je da institucije odbijaju da LGBTIQ osobama i njihovim porodicama pruže pravo koje im pripada, a koje nije ništa više od prava bilo kojeg drugog građanina/ke Crne Gore.
"Ovo je jasna poruka svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori da crnogorsko društvo i dalje negira naše osnovno ljudsko pravo - a to je pravo na porodicu - gurajući nas tako na marginu postojanja", naveo je Knežević.
Istakao je da će Kvir Montenegro dalje nastaviti da prati ovaj slučaj, "jer se radi o veoma otvorenoj i jasnoj diskriminaciji po osnovi seksualne orjentacije".
Advokatica Marijana Laković-Drašković, koja je punomoćnica porodice, kazala je da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije donijelo odluku o podnijetom zahtjevu za sticanje crnogorskog državljanstva što upućuje na "ćutanje uprave", „pa smo podnijeli i tužbu Upravnom sudu“.
"Međutim, potrebno je ukazati da je odredba člana 29 Zakona o crnogorskom državljanstvu imperativna, jer propisuje obavezu MUP-a da odluku o sticanju državljanstva donese u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka, kao i pravno sredstvo za zaštitu prava podnosioca zahtjeva, tako da očekujemo da neko snosi odgovornost za nezakonito postupanje, odnosno za nedonošenje odluke više od pet godina", navela je Laković-Drašković u izjavi za PR Centar.
Pojasnila je da je u svojstvu punomoćnice porodice podnijela Centru za alternativno rješavanje sporova predlog za pokretanje postupka medijacije koji nije prihvaćen od strane Ministarstva unutrašnjih poslova,
"Na taj način su ispunjene procesne pretpostavke za pokretanje parničnog postupka tužbom za zaštitu od diskriminacije, što sam ja kao punomoćnica porodice i učinila", rekla je Laković-Drašković.
Ukazala je da se diskriminacija tužilaca ogleda u odnosu na drugu djecu i roditelje koji su u istoj ili sličnoj situaciji regulisanja statusa državljanstva.
"MUP je odbijanjem da izvrši upis djece u odgovarajuće registre, povrijedio ljudska prava tužilaca-djece, propisana Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Evropskom konvencijom o državljanstvu i pozitivnim pravnim propisima Crne Gore, čime je onemogućila jednak pristup djece obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnom osiguranju, kao i grubo diskriminisala tužioce-roditelje po osnovu njihove seksualne orijentacije", kazala je Laković-Drašković.
Prema njenim riječima, činjenica da nacionalno zakonodavstvo na horizontalnom nivou još uvijek nije usklađeno sa međunarodnim ugovorima i Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola i Zakonom o zabrani diskriminacije, ne bi smjela da proizvodi dalje pravne posljedice u odnosu na tužioce.
"Neuspjeh države da izvrši svoje legislativne obaveze ne smije prouzrokovati povredu ljudskih prava i osnovnih sloboda tužilaca, kako djece, tako i roditelja", dodala je Laković-Drašković.
Očekivanja su, kako je kazala, da nadležni sudovi primijene pravno stanovište iz bogate sudske prakse Suda pravde EU, s obzirom da Ministarstvo unutrašniih poslova to nije učinilo, posebno imajući u vidu da se nacionalna sudska praksa usaglašava sa praksom Suda pravde EU i Evropskim sudom za zaštitu ljudskih prava.
"Time bi se pružila zaštita od nastavka sprovođenja diskriminacije, do koje je nesporno došlo, prvenstveno prema tužiocima - djeci u odnosu na drugu djecu, koja na osnovu istih zakonom propisanih uslova stiču crnogorsko državljanstvo porijeklom, a posljedica se ogleda u onemogućavanju jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnom osiguranju", rekla je Laković-Drašković.
Ona tvrdi da je navedenim postupanjem Ministarstva unutrašnjih poslova nastupila i diskriminacija prema tužiocima - roditeljima po osnovu njihove seksualne orijentacije.
"Upravo je taj osnov bio opredjeljujući za Ministarstvo unutrašnjih poslova da ne sprovede radnje za koje je ovlašćeno, a koje bi inače sprovelo u bilo kojem drugom slučaju u kojem su ispunjeni zakonski uslovi", zaključila je Laković-Drašković.
Bonus video:
