Predlozi eksperata Savjeta Evrope idu u smjeru dodatnog osnaživanja ne samo preventivne, već i kontrolne funkcije Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kroz prepoznavanje većine onih oblasti u postojećem Zakonu o sprečavanju korupcije, koje su bile nedovoljno definisane ili definisane na način da su omogućavale primjenu zakona na štetu javnog interesa.
To je za “Vijesti” kazao direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac, komentarišući tehnički dokument - Analizu djelova Zakona o sprečavanju korupcije, koju su uradili eksperti Savjeta Evrope Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba “razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
”Razviti formulu za procjenu uporedivosti imovine, drugih rashoda i prihoda. Razmotriti uvođenje prava Agencije da traži informacije od stranih organa i istraži mogućnosti za zaključivanje i sprovođenje relevantnih sporazuma sa inostranstvom”, navodi se u Analizi.
Eksperti SE smatraju da je definicija javnih funkcionera, koji je obavezan pravilima upravljanja sukobom interesa, dovoljno široka.
”Međutim, treba da bude jasnija i konkretnija jer postojeće definicije omogućavaju različita tumačenja. Crna Gora treba da razmotri uključivanje u definiciju “lica u vezi sa javnim funkcionerom” i drugih ličnih i političkih odnosa između javnih funkcionera i fizičkih/pravnih lica”, stoji u tehničkom dokumentu.
Prema mišljenju eksperata SE, neophoodno je istražiti zakonske mogućnosti da se Agenciji omogući pristup potpunim podacima ili određenim kategorijama podataka (na primjer, o akumuliranim godišnjim iznosima kredita i zaduženja) banaka i drugih finansijskih institucija za potrebe provjere podataka o prihodima i imovini javnih funkcionera bez uslova saglasnosti.
”Razmotriti uvođenje barem pristanka na pristup podacima banaka i drugih finansijskih institucija koji se tiču supružnika i djece javnih funkcionera”, navodi se, između ostalog, u preporukama.
Milovac očekuje da će rad na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije “rezultirati usvajanjem rješenja koja će smanjiti prostor ne samo za koruptivno ponašanje crnogorskih javnih funkcionera, već i biti pravi test političke volje za adekvatnu primjenu, prije svega od strane ASK”.
”Ovo prije svega iz razloga što je i dosadašnja primjena zakona od strane ASK-a pokazala da se ‘korisne nejasnoće’ u tom propisu prečesto koriste kako bi javni funkcioneri izbjegli očigledno kršenje zakona, prikrivanje imovine i prihoda”, naglasio je Milovac.
Očekuje i da će posebna pažnja biti posvećena definisanju toga što je poklon.
”…Jer ASK trenutnu definiciju tumači na način koji i dalje omogućava javnim funkcionerima da na račun drugih osoba putuju, ljetuju i koriste beneficije zbog svoje javne funkcije, sa ogromnim potencijalom za nedozvoljeni uticaj na njihovo donošenje odluka. Tako još uvijek ne znamo razloge putovanja i ko je pokrivao troškove neobjašnjenih letova predsjednika Mila Đukanovića i premijera Dritana Abazovića, kojima je ASK povjerovao da se hiljade eura potrošenih na njihova putovanja ne mogu smatrati poklonom”, upozorio je Milovac.
Kaže i da je Zakon, takođe, potrebno dodatno unaprijediti u dijelu koji propisuje obavezu javnih funkcionera da prijavljuju sopstvenu i imovinu članova domaćinstva i povezanih lica.
”…Kao i proširiti opseg vrste podataka koji se prijavljuju kako bi se stekla što realnija slika o imovini i prihodima funkcionera. Generalno, očekujemo da zakon omogući veću transparentnost imovine i prihoda javnih funkcionera koji su u obavezi da ih prijave, što bi uz njegovu adekvatnu primjenu omogućilo takozvano rano prepoznavanje znakova (imovina koja ne odgovara zvanično prijavljenim prihodima ili čije porijeklo nije poznato) mogućeg koruptivnog ponašanja funkcionera”, zaključio je direktor Istraživačkog centra MANS-a.
Bonus video:
