Donacija spermatozoida i jajnih ćelija, skoro 15 godina od kako je predviđena prvim zakonom koji tretira liječenje steriliteta, moglo bi konačno da zaživi u praksi, jer je Ministarstvo zdravlja nedavno donijelo pravilnik kojim se bliže uređuje ta oblast. Sporan bi, međutim, mogao biti jedan od uslova, jer polne ćelije ne mogu da doniraju osobe koje su imale homoseksualne odnose u posljednjih pet godina. Takvo pravilo prije dvije godine osporeno je u susjednoj Srbiji.
Osim pravilnika kojim se bliže opisuju uslovi koji se odnosi ne donaciju, Ministarstvo zdravlja tokom prošle i početkom ove godine, donijelo je i pravilnike koji se odnose na uvoz polnih ćelija, tkiva i embriona, te na postupke medicinski potpomognute oplodnje (MPO) za žene bez partnera.
Zakon o MPO izglasan je u Skupštini krajem 2021. godine, kada su poslanici većinom glasova podržali i Predlog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Primjena novih zakonskih rješenja trebalo je da počne pola godine kasnije, ali je većina podzakonskih akata koja se odnose na Zakon o MPO donijeta u ovoj godini. Još, međutim, nije usvojena i nova uredba kojom su, u odnosu na obavezno zdravstveno osiguranje, pored ostalih, opisane usluge koje se odnose na liječenje steriliteta, a koje se pružaju na teret države. Nova uredba je, kako su “Vijestima” rekli iz Ministarstva zdravlja, dostavljena Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) na izjašnjenje.
”Na osnovu Zakona o MPO, Ministarstvo zdravlja je donijelo sva zakonom predviđena i propisana podzakonska akta, i ista se mogu naći u Službenom listu Crne Gore. Uredba o obimu prava i standardima zdravstvene zaštite na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja datira iz 2013. godine. Zbog usklađiavanja sa zakonskom regulativom, Ministarstvo je pokrenulo izradu nove uredbe. S obzirom na to da se radi o paketu velikog broja usluga koje se pružaju na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, u izradi učestvuju sve ove ustanove, Institut za javno zdravlja, FZO i Ministarstvo zdravlja. U ovom trenutku, Uredba je dostavljena FZO na izjašnjenje šta iz predloženog paketa može da se finansira iz opredijeljenog budžeta. Nakon toga, Uredba će biti upućena na proceduru usvajanja. Usluge MPO predviđene Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju takođe će ući u paket usluga koje će uredba propisivati”, piše u odgovoru resora zdravlja koji je dostavljen “Vijestima”.
Sve precizirano u pravilnicima
Ministarstvo zdravlja u proteklim mjesecima donijelo je osam pravilnika koji se odnose na Zakon o MPO. Iako je donacija polnih ćelija, tkiva i embriona dozvoljena još 2009, kada je usvojeno i prvo zakonsko rješenje koje se odnosi na postupke MPO, sada su prvi put i podzakonskim aktom definisani način i uslovi za procjenu podobnosti i odabir davalaca, kao i vrste laboratorijskih testiranja kroz koja moraju da prođu.
Pravilnik objavljen u Službenom listu 16. januara (5/2023) kaže da je “davalac polnih ćelija lice koje dobrovoljno i bez materijalne koristi daje svoje polne ćelije (jajne ćelije, odnosno spermatozoide) radi upotrebe u postupku MPO kod drugog lica”. Propisi kažu da žena može biti davalac ako ima 21 do 33 godine, dok muškarac ne smije biti stariji od 40. Davaoci mogu biti i stariji od propisane starosne granice, “u slučaju ako na raspolaganju nema polnih ćelija dobijenih od toh lica”.
Takođe, davaoci mogu donirati polne ćelije u samo jednoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja postupke MPO u zemlji, ženama je dozvoljeno da doniraju ukoliko nisu više od dva puta prošle kroz postupak MPO. Davaoci, pored ostalog, ne smiju spadati u rizičnu grupu narkomana, prije donacije ne smiju 12 mjeseci biti podvrgnuti tetoviranju. Za muškarce je neophodno da imaju normalan nalaz spermograma, a žene nalaz rezervi jajnih ćelija. Davaoci ne mogu biti osobe koje boluju od hroničnih bolesti, niti osobe koje su imale homoseksualne odnose u posljednjih pet godina.
Kao pravilnik koji se odnosi na donacije, i Pravilnik o bližim uslovima za uvoz polnih tkiva, polnih ćelija i embriona objavljen je u Službenom listu 16. januara. Uvoz se, prema Zakonu o MPO, dozvoljava ako se polna tkiva, ćelije i embrioni, ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori. Uvoz se, kada se dozvoli, dozvoljava iz ovlaštenih zdravstvenih ustanova, odnosno banki ćelija i tkiva. Zahtjev da joj se dozvoli uvoz u Crnu Goru, podnosi zdravstvena ustanova koja obavlja postupke MPO.
Sredinom decembra, Ministarstvo zdravlja donijelo je i Pravilnik o bližim uslovima, postupku i sadržini medicinske dokumentacije za ostvarivanje prava na liječenje neplodnosti primjenom postupaka MPO žene koja ne živi u bračnoj, odnosno vanbračnoj zajednici.
Prema pravilniku, žena bez partnera može da ostvari pravo na liječenje neplodnosti primjenom postupka MPO ako nema zaključeno životno partnerstvo lica istog pola, te ako nije starija od 45 godina, što je opšti uslov za žene propisan Zakonom o MPO.
Pravilnik predviđa da žena Komisiji za MPO dostavi medicinsku dokumentaciju o prethodnom liječenju neplodnosti, predlog ginekologa sa tri godine iskustva u oblasti humane reprodukcije, nalaz medicinskog savjeta o sposobosti za primjenu heterologne oplodnje, mišljenje doktora medicine specijaliste psihijatrije, te kopiju zdravstvenog kartona izabranog doktora za odrasle. Žena treba da dostavi i ovjerenu izjavu da nema partnera, odnosno da nema zaključeno životno partnerstvo lica istog pola, kao i nalaz i mišljenje socijalnog radnika.
Drugi pravilnici koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, a tiču se Zakona o MPO, odnose se na uslove koje moraju da ispunjavaju zdravstvene ustanove koje obavljaju postupke MPO, obrasce sadržinu prijave postupka MPO, obrasce i sadržinu pisane saglasnosti i opoziv saglasnosti za primjenu homologne, odnosno heterologne oplodnje, kao i na sadržinu i obrazac pisane saglasnosti i opoziva saglasnosti za skladištenje neupotrijebljenih polnih ćelija, polnih tkiva i embriona...
Svi pravilnici već su stupili na snagu.
Zakon o MPO iz 2021. prvi put je omogućio i izvoz polnih ćelija, polnih tkiva i embriona, ali, kako su pojasnili iz resora zdravlja, za ostvarivanje tih prava nisu bila neophodna podzakonska akta, već se na postupak izvoza, uz Zakon o MPO, odnose Zakon o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja i Pravilnik o bližim uslovima za uvoz, izvoz i razmjenu tkiva i ćelija i načinu provjere ekvivalentnosti sljedljivosti i standarda kvaliteta i bezbjednosti.
Na prava iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a koja se odnose na liječenje steriliteta, pacijenti će morati da sačekaju usvajanje Uredbe. Na čekanju je, pored ostalog, i pravo na jedan postupak liječenja muške neplodnosti metodom Micro TESE za sprovođenje postupka MPO, što je prvi put omogućeno zakonskim rješenjem iz 2021. godine.
Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućava četiri postupaka MPO, zamrzavanje kvalitetnih embriona na period od godinu, kao i četiri postupka transfera embriona nakon odmrzavanja iz tih ciklusa. Tim zakonskim rješenjima omogućena su i po tri postupka MPO i tri embriotransfera ukoliko postoji jedno zdravo dijete, po dva postupka MPO i dva postupka transfera ukoliko postoji dvoje zdravo djece, po dva postupka MPO bračnim i vanbračnim supružnicima, odnosno dva transfera nakon odmrzavanja do napunjene 50. godine života žene. Osiguranim licima reproduktivne dobi do 37. godine života, kao i oboljelim od maligne bolesti, bez djece, gdje usljed terapija može doći do oštećenja reproduktivnih organa, uz odobrenje ljekara reproduktivne medicine, sada je, nekom od adekvatnih metoda za svaki pojedinačni slučaj, omogućena prezervacija fertilnosti.
Srbija promijenila pravila nakon pritužbi LGBT zajednice i ombudsmana
Ono što je Crna Gora učinila 2023, Srbija je uradila 2019, ali i ispravila dvije godine kasnije.
I u toj državi, prvi pravilnik o donaciji ograničavao je pravo osobama “sa homoseksualnom anamnezom u posljednjih pet godina” da budu davaoci polnih ćelija, tkiva i embriona.
Nakon kritika LGBT zajednice da se time krše Zakon o zabrani diskriminacije i Ustav Srbije, te žalbi povjerenici za zaštitu ravnopravnosti, zaštitniku građana i Ministarstvu zdravlja, sredinom 2019. godine zaštitnik je od Uprave za biomedicinu resora zdravlja zatražio izjašnjenje u vezi sa spornim članom.
Uprava za medicinu uputila je potom Ombudsmanu i predlog izmjena pravilnika. Ombudsman je sugerisao da se u potpunosti omogući pripadnicima LGBT zajednice da budu donori jajnih ćelija i embriona, što je i uvršteno u konačan tekst, koji je stupio na snagu u aprilu 2021.
Prema podacima nekoliko banki sperme i jajnih ćelija u Evropskoj uniji, ne postoje ograničenja za osobe koje imaju seksualne odnose sa osobama istog pola da budu donori.
Poput inostranih, i prema crnogorskom pravilniku, svaki potencijalni davalac polnih ćelija mora prethodno uraditi različite laboratorijske analize. Uz opšte nalaze krvi, rade se nalazi hormona, obavezni su brisevi na hladimiju, ureaplazmu, mikoplazmu, kao i testiranja na HIV 1 i 2, sifilis, hepatitis C i B (HCV, HBV), CMV, Anti-HTLV-I, skrining na cističnu fibrozu...
Bonus video:
