Crna Gora nije opravdala status ekološke države i do sada je to bila samo deklarativna norma, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Eko-tim.
Iz te NVO kazali su da je zakonska regulativa u oblasti zaštite životne sredine u najvećem dijelu harmonizovana sa pravnim tekovinama Evropske unije.
"Međutim, problem kojem svi kao društvo svjedočimo ogleda se u lošem sprovođenju zakonskih rješenja, slabim kapacitetima institucija, naročito na lokalnom nivou, inspekcija, i izraženoj korupciji", rekli su iz Eko-tima agenciji MINA.
Kako su naveli, u Crnoj Gori posljednih godina povećana je mreža zaštićenih područja, ali to ne prati adekvatno formiranje upravljačkih struktura koje bi suštinski brinule o tim područjima, tako da imamo veliki broj "paper" parkova.
"U tom smislu, Eko-tim zajedno sa partnerima intenzivno radi na zaštiti više rijeka – Ćehotine, Mrtvice, Morače i Bistrice, kao i osiguravanju da upravljanje tim budućim zaštićenim područjima bude u skladu sa načelima i ciljevima zaštite prirode i dugoročno održivo, kako bi benefite od zaštite uživali i priroda i ljudi", kazali su iz Eko-tima.
Te aktivnosti se, kako su rekli, sprovode u okviru šire inicijative, koja je dio višegodišnje kampanje za zaštitu rijeka Jugoistočne Evrope.
"Kampanju je pokrenula organizacija The Nature Conservancy, jedna od najznačajnijih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, u saradnji sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji", naveli su iz Eko-tima.
Eko tim je, uz podršku NVO KOD, Zumiraj i Mreže za omladinski aktivizam, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 22. marta uputio inicijativu za izmjene i dopune Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Od nadležnog Ministarstva, kako su naveli, očekuju odgovor i vjeruju da će taj resor imati sluha da prepozna značaj izmjene Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu u dijelu odredbi koje se odnose na iznose novčanih kazni koje se mogu izreći počiniocima prekršajnih djela.
"Vjerujemo da će povećanje iznosa minimalne novčane kazne, koja trenutno iznosi dvije hiljade eura, a koja se može izreći počionicima prekršajnih djela, dovesti do postizanja zakonske svrhe kažnjavanja i destimulisanja počinoca prekršajnih djela da ponove isti ili sličan prekršaj", istakli su iz Eko-tima.
Na taj način će se, kako su dodali iz Eko-tima, pomoći ispunjavanju funkcije koju ima procjena uticaja na životnu sredinu, kao jedan od najvažnijih instrumenata zaštite životne sredine.
U njihovoj analizi "Projektna procjena uticaja na životnu sredinu – analiza zakonodavnog okvira i promjene kaznene politike" navedeno je da kaznena politika koja proizilazi iz Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ne daje značajne rezultate u domenu očuvanja životne sredine.
Analiza sudskih procesa i kazni pokazala je da sudovi u značajnom broju slučajeva izriču minimalne kazne.
Iz Eko-tima su kazali da su najčešći prekršaji za koje su vođeni sudski postupci pristupanje realizaciji projekta bez pribavljene saglasnosti na elaborat ili odluke da on nije potreban, kao i nesprovođenje mjera zaštite koje su propisane elaboratima ili odlukama da nije potrebna njihova izrada.
Bonus video:
