M. iz Budve je djevojka u kasnim dvadesetim i zna da neće moći da rodi. Da je rođena bez materice saznala je kao tinejdžerka, nakon prve posjete ginekologu.
Ona i žene poput nje, mogle bi da postanu roditelji ako usvoje dijete ili - uz pomoć surogat majke. Za ovo drugo, međutim, trebalo bi im najmanje 30.000 eura, a uslugu bi morale da zatraže van države, jer je surogat majčinstvo u Crnoj Gori zabranjeno.
Surogatstvo se u crnogorskim zakonima pominje u važećem Zakonu o liječenju neplodnosti primjenom postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO). U tom zakonskom rješenju, koje je na snazi već deset godina, nema posebnog poglavlja na temu surogat majčinstva, već se njime samo zabranjuje liječenje postupcima MPO ženi koja namjerava da dijete poslije rođenja prepusti trećem licu.
Surogat majčinstvo se detaljnije tretira Predlogom zakona o MPO, kojeg je Vlada usvojila krajem prošle godine i koji je u skupštinskoj proceduri.
Ako važeći Zakon i ostavlja prostor za tumačenja, novo rješenje je potpuno jasno - surogat majčinstvo je u Crnoj Gori - zabranjeno.
Tokom javne rasprave na novo zakonsko rješenje, sugerisano je da se razmotri odobravanje surogatsva gdje je to medicinski opravdano - ženama koje imaju jajnike, ali su rođene bez materice ili im je materica odstranjena operacijom… ali je taj predlog odbijen.
Ginekolog Vladimir Janjić smatra da bi predloženo trebalo modifikovati.
“Nadam se da će Predlog zakona o MPO biti modifikovan. Postoje izuzeci zbog kojih bi surogat materinstvo trebalo biti odobreno”, rekao je on “Vijestima”.
Janjić smatra da žene poput M, koja su rođene bez materice, kao i žene kojima je materica operativno odstranjena, ne smiju biti uskraćene za surogat materinstvo.
Navodi da je učestalost pojave rođenja djevojčica bez materice, kao što je to slučaj sa M. iz Budve, 1:4.500.
To znači da od 313.000 žena, njih oko 70 ima Majer-Rokitanski-Kuster-Hauser sindrom.
“To upućuje da još jednom dobro razmislimo i korigujemo zakonske normative”, smatra on.
U Ministarstvu zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović, su i na komentare dobijene tokom javne rasprave, kazali da nije racionalno odobriti surogatstvo.
“Vijesti” su tražile dodatno obrazloženje tog stava i, pored ostalog, odgovor na pitanje da li su ljekari u praksi imali prilike da se susretnu sa slučajevima žena koje su rođene bez materice, ili im je materica odstranjena hirurški, ali imaju jajnike, pa bi u tom smislu mogle da se ostvare kao majke i koliko je takvih žena.
Iz resora Hrapovića su samo iznova podsjetili na važeći i zakon koji je u proceduri, te kazali da nemaju obavezu vođenja evidencije ili bilo kakve statistike kada je riječ o surogat materinstvu jer je ono - izričito zabranjeno.
Pošto to ne može u svojoj državi, M. bi surogat majku mogla da potraži u nekoj od država gdje je dozvoljeno komercijalno surogatstvo. Kao poželjna destinacija, i u zapadnim medijima se često pominje Ukrajina, čiji zakoni ženama omogućavaju da primaju finansijsku naknadu za nošenje tuđeg djeteta. Za tu uslugu, potrebno je platiti najmanje 25.000 eura, što je mnogo manje nego u nekim drugim državama.
Ukrajinski zakoni garantuju biološkim roditeljima da će bez problema i sa validnim dokumentima, u kojima se ne pominje surogat majka, moći da se sa bebom vrate u svoju državu.
Prava bioloških roditelja su garantovana ugovorom koji potpisuju sa agencijom ili klinikom, i surogat majkom. Surogat majka ugovorom prenosi na biološku majku sva prava u vezi sa djetetom koje je rodila, a u matične knjige se upisuju samo imena bioloških roditelja.
Roditelji potom u ambasadi svoje zemlje u Ukrajini predaju zahtjev za putnu ispravu za bebu i - putuju kući.
Komercijalno surogatstvo, poput tog u Ukrajini, zabranjeno je u zemljama EU. Neke države, poput Britanije, Holandije i Belgije, dozvoljavaju drugačiji model - surogat materinstvo koje nije zasnovano na komercijalnoj osnovi, već se radi isključivo iz altruističkih pobuda. U tom slučaju, surogat majke dobijaju novac samo u iznosu troškova povezanih sa trudnoćom.
Takav zakon, 2014. je usvojila i Vlada Makedonije. Surogat majka od države dobija mjesečnu nadoknadu u visini prosječne zarade. Zakon predviđa i kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, ako surogat majka primi novac od para čije dijete nosi.
Od stručne javnosti u Makedoniji prije nekoliko mjeseci se moglo čuti da zakon čak nije dovoljno liberalan jer ne dozvoljava korišćenje surogat majki za parove koji nisu vjenčani, kao ni za žene bez partnera.
Albanija liberalna, ali i skupa
Pored Ukrajine, komercijalno surogatstvo je u Evropi dozvoljeno i u Rusiji, Gruziji, Grčkoj i Albaniji. Usluge surogat majke, uz nadoknadu, u Ukrajini i Gruziji mogu dobiti heteroseksualni bračni parovi, za razliku od Grčke, gdje je surogatstvo dozvoljeno i za one u vanbračnoj zajednici, ali i za žene bez partnera.
Rusija dozvoljava komercijalno surogatstvo za samce i bračne parove. Sudeći prema podacima sa sajta agencije tammuz.com, najliberalnija u tom pogledu je Albanija, gdje je surogatstvo dostupno svima, uključujući i muškarce bez partnera, odnosno partnerke.
U tom pogledu liberalna Albanija, ima i dvaput veću cijenu za surogat u odnosu na Ukrajinu. U Albaniji ta usluga košta 69.000 eura, za jedno dijete, dok je za blizance potrebno doplatiti 15.000.
Crnogorski blizanci rođeni u Ukrajini
Crnogorske institucije nemaju statistiku o broju onih koji su se kao roditelji ostvarili zahvaljujući uslugama surogat majki u inostranstvu.
Redakciji je nezvanično saopšteno da je crnogorsko diplomatsko-konzularno predstavništvo u Ukrajini 2016. godine za blizance izdalo putni list, a da su tek kasnije saznali da su u pitanju djeca rođena zahvaljujući surogat majci.
“Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno diplomatsko-konzularna predstavništva su samo link između naših državljana za upis u knjige državljana i Ministarstva unutrašnjih poslova”, kazali su iz tog resora.
Koji su medicinski razlozi za podršku surogatstva
Među medicinski opravdanim razlozima za odobrenje nekog oblika surogatsva, stručnjaci osim slučajeva rođenja djevojčica bez ili sa nerazvijenom matericom, navode i njeno hirurško uklanjanje.
Prema podacima Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, u njenim zemljama članicama se svake godine od 100.000 žena njih 120 podvrgne histeriktomiji, postupku za uklanjanje materice i ostalih reproduktivnih organa.
A lista razloga za korišćenje usluga surogat majke tu ne završava.
Među onima kojima može biti potrebno da “iznajme” matericu druge žene su i žene sa multipleks sklerozom, žene koje imaju neko oboljenje endometrijuma i materice, oboljenje srca ili bubrega, žene koje boluju od neke vrste raka...
Bonus video:
