Od početka školske godine 17 odsto učenika doživjelo je makar jedan akt nasilja u školi.
To su pokazali rezultati istraživanja o zastupljenosti i pojavnim oblicima nasilja u školama u Crnoj Gori, koje je danas predstavio Zoran Lalović, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo.
On je pojasnio da je prema drugom kriterijumu, kada su djeci ponuđene liste mogućih oblika nasilja, oko 25,5 odsto učenika potvrdno odgovorilo da je doživjelo neki od specifičnih akata nasilja. Lalović je istakao da je uputnik popunjavan onlajn i da je odgovore dao 12.021 učenik iz svih crnogorskih opština.
Prema rezultatima istraživanja, 16 odsto ispitanika smatra da nasilje nije prisutno u crnogorskim školama, 76 odsto da je prisutno u maloj mjeri ili da nije zabrinjavajuće, dok se osam odsto djece osjeća neprijatno, a skoro dva procenta je strah odlaska u školu.
Lalović je kazao i da većina djece ima uvjerenje da njihovi roditelji očekuju da se u školi ponašanju pristojno i prema drugima ophode sa poštovanjem. Nasilje se, prema tvrdnjama djece, najčešće dešava u školskom dvorištu ili na hodnicima u vrijeme odmora. Kao mjesta srednjeg rizika djeca su označila školske toalete, učionice u toku odmora i put do kuće, dok su mala mjesta rizika fiskulturna sala i učionice u toku nastave.
Lalović je kazao da je istraživanje pokazalo da oko trećina učenika adekvatno reaguje kada je izloženo nasilju - obraća se nekome ko je dužan da ih zaštiti, ali prvo roditelju, zatim nastavniku, pa direktoru i pedagogu. On je istakao da se učenik, u poziciji žrtve, rijetko obraća odraslima, a kada to odluči prije svega obraća se roditelju, što ukazuje da je za školu nasilje nevidljivo.
Rezultati istraživanja pokazuju i da je nasilje manje prisutno u seoskim školama, u odnosu na gradske, u školama koje rade u jednoj smjeni, u manjim školama koje broje do 500 učenika, ali i u ustanovama koje imaju bolje uslove...
Odgovarajući o reakciji na nasilje u školama, oko 43 odsto ispitanika kazalo je da nastavnici odmah reaguju, 34 odsto prema njihovoj percepciji odloženo reaguje i reakcija je usmjerena prema onom ko vrši nasilje, dok po mišljenju 20 odsto učenika ignorišu nasilje.
"Najvažniji zaključak u vezi sa utvrđivanjem rasprostranjenosti nasilja u našim školama nije procenat zastupljenosti nasilja, već činjenica koja je utvrđena u ovom i brojnim drugim istraživanjima, da tipična situacija u vezi sa nasiljem u školi nije ona u kojoj postoji žrtva koju maltretira veliki broj djece, već ona u kojoj postoji nasilnik koji maltretira veći broj žrtava. U našem slučaju to je 2,7 odsto učenika nasilnika, četiri odsto učenika koji su i žrtve i nasilnici, 13 odsto učenika koji su samo žrtve", rekao je Lalović.
On je zaključlio i da su uloga nasilnika i uloga žrtve stabilne, pojasnivši da je prema istraživanju 65 odsto učenika koji su žrtve nasilja u ovoj godini bili žrtve i u prethodnim godinama, dok su 72 odsto učenika koji su nasilnici bili takvi i u ranijim godinama.
Bonus video:
