U Crnoj Gori će u skoroj budućnosti biti više nudističkih, ali i porodičnih kupališta zatim, a u državi će tada prvi put biti i otvorena pet friendly kupališta.
To je u razgovoru za “Vijesti” rekao direktor Morskog dobra Predrag Jelušić, objašnjavajući da će sve to između ostalog biti definisano strategijom održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori, čiji početak izrade se očekuje.
“Javno preduzeće i konzorcijum koji čine zagrebačko Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Urbanistički institut Hrvatske i Proficiscor iz Zagreba, potpisali su krajem jula Ugovor o izradi strategije. Organizujemo radionicu povodom početka izrade strategije, koja u rješenjima treba da se fokusira na uspješne prakse i inoviranje postojećeg modela upravljanja plažama, a sve kako bi se obezbijedila kvalitetna turistička ponuda, konkurentna sličnim destinacijama u Mediteranu”, kazao je Jelušić.
Sezona
Rekao je da je ovogodišnja turistička sezona bila jedna od uspješnijih - prihodovano je 6.300.000 eura.
Jelušić je kazao da se intenzivno radilo na otklanjanju nedostataka i naglasio da je u pripremi i novi zakon kojim će javno preduzeće biti transformisano u agenciju.
“Imali smo veoma uspješnu ljetnju sezonu, koja će sigurno trajati i narednih mjesec dana. Zahvaljujući angažovanju i ulaganjima većine naših zakupaca, kvalitet usluge, servisa i ponude na našim kupalištima bio je na veoma viskom nivou tokom čitave sezone”, kazao je on.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u 2017. godini zaključilo je 1.164 ugovora sa zakupcima/korisnicima, od čega 177 u Opštni Herceg Novi, 98 u Kotoru, 68 u Tivtu, 273 u Budvi, 132 u Opštini Bar i 416 u Ulcinju.
Za zakup kupališta zaključeno je 324 ugovora - 95 u Herceg Novom, 20 u Kotoru, 19 u Tivtu, 101 u Budvi, 46 u Baru i 43 u Ulcinju.
“Za zakup objekata na obalama rijeke Bojane zaključeno je 307 ugovora“, naveo je Jelušić.
On je rekao da su se na 24 plaže duž crnogorskog primorija vijorile Plave zastavice - kao obilježje prestižnog ekološkog priznanja uređenim kupalištima, što je za 10 kupališta više od prethodnih godina.
Prema njegovim riječima, od 1. januara do 24. avgusta pripadnici Službe za kontrolu morskog dobra su svakodnevno kontrolisali kupališta, privremene objekte, gradnju bez dozvole...
“Uočene nepravilnosti na kupalištima u značajnom broju korisnici su nakon kontrole otklonili, dok smo za neotklonjene nepravilnosti podnijeli zahtjeve za vršenje inspekcijskog nadzora Upravi za inspekcijske poslove. U odnosu na 2016. primjetno je smanjenje nepravilnosti u radu kupališta sa 146 na 115 nepravilnosti, privremeni objekti povećanje sa 136 na 147, te evidentno smanjenje nepravilnosti kod slučajeva prijavljene gradnje bez odobrenja sa 211 na 73 nepravilnosti za koje je zatražen inspekcijski nadzor”.
Podsjetio je da je javno preduzeće ove godine planiralo prihod od 7.236.000 eura, a da je zaključno sa 1. septembrom prihodovano 6.369.344,99 eura.
“Shodno Zakonu o finansirnaju lokalne samouprave, 50 odsto prihoda direktno je uplaćeno primorskim opštinama, u ukupnom iznosu od 3.070.071,89. Opštini Budva 1.353.154,22, Herceg Novom 346.535,76, Kotoru 171.192,99, Tivtu 254.792,20, Baru 488.323,72, a Ulcinju 570.673,56 eura... Ta sredstva moraju biti namjenjena za finansiranje redovnog cjelogodišnjeg obavljanja komunalnih djelatnoti u zoni morskog dobra”, istakao je Jelušić.
Planovi
On je rekao da se sezona privodi kraju i da zato aktivnosti polako usmjeravaju ka planiranju novih projekta integralnog uređenja zone morskog dobra.
“Jedan od značajnih projekta koji se odnosi na izgradnju saobraćajnice, šetališta i trga u Sutomoru dobio je konačno ponuđača za izradu idejnog i Glavnog projekata. Projekat očekujemo do kraja tekuće godine, a već od naredne godine u saradnji sa Opštinom Bar i Ministarstvom održivog razvoja i turizma posvetićemo se početku realizacije uređenja obalne zone u Sutomoru. U saradnji sa Opštinom Tivat raspisan je javni poziv za izvođača radova na izgradnji šetališta u Krašićima ukupne dužine 420 metara, a raspisan je i tender za izvođenje radova na uređenju šetališta na tivatskoj plaži Belane. Opština Herceg Novi trenutno radi na Izmjeni projekta šetališta Pet Danica, a do kraja godine očekujemo početak radova... Do kraja godine trebalo bi da uradimo fizibiliti studiju o načinu rješavanja kanalizacionog sistema na području Ade Bojane i ponudimo adekvatno rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda. U Opštini Kotor smo početkom ljetnje turističke sezone završili drugu fazu pješačke i biciklističke staze na potezu od Risna do Perasta, a od jeseni nas očekuje postavljanje javne rasvjete duž novoizgrađene pješačke staze. Projekat šetališta Javno preduzeće finansira u cjelosti”, kazao je Jelušić.
Najavio je da ih u Baru i Tivtu očekuje izgradnja pristupne rampe za osobe sa smanjenom pokretljivošću i invaliditetom, kao što je ona u Budvi na Slovenskoj plaži.
“Javno preduzeće je zaključilo ugovore sa izvođaćima radova i u oktobru očekujemo početak radova. U Baru će ona biti postavljena na plaži Topolica, a u Tivtu na Seljanovu kod svetionika. Na kotorskoj Žutoj plaži na jesen postavljamo mehaničku dizalicu za potrebe osoba sa invaliditetom. Na tim lokacijama biće postavljene i posebene kabine za presvlačenje namijenjene za ovu osjetljivu grupaciju. U okviru redovnih aktivnoti u planu su i uređenje Novosadske plaže u Herceg Novom, plaže ispod hotela Kamelia u Tivtu, sanacija ponte u Njivicama”, istakao je on.
Javno preduzeće biće agencija
Jelušić je rekao da aktuelni Zakon o morskom dobru iz 1992. godine već duže ne predstavlja kvalitetan okvir za upravljanje morskim dobrom u Crnoj Gori, kao modelom integralnog upravljanja našom obalom.
“Predlogom novog zakona o morskom dobru predložena je transformacija Javnog preduzeća u agenciju za upravljanje morskim dobrom koju osniva Vlada. Transformacijom, a u skladu sa novim nadležnostima, izvršilo bi se jačanje kapaciteta i reorganizacija postojećih službi i formirao novi, efikasniji mehanizam za sprovođenje aktivnosti u zoni morskog dobra. Novi zakon treba da pruži i okvir za zaštitu, uređenje i unapređenje morskog dobra i funkcionisanje specifičnih djelatnosti na obali, a koje nisu prepoznate ili razrađene drugim zakonskim ili podzakonskim aktima kod nas. U prvom redu to je oblast upravljanja pomorskom infrastrukturom pristaništa, privezišta, vezovi, sidrišta i... čije funkcionisanje, za razliku od luka, nije još cjelovito regulisano. Zakon treba da stvori dodatni okvir za integralno upravljanje i razvoj važnim državnim resursom sa proširenim nadležnostima, posebno u oblasti pomorstva i upravljanja lukama od lokalnog značaja, razvoja i podizanja standarda turističkih usluga na obali, kao i u oblasti upravljanja zaštićenim područjima na obali i u moru”...
Moraju se potruditi ako žele investicije
Upitan šta je sa šetalištem u Budvi i zašto u toj opštini nema najavljenih projekata, Jelušić je kazao da bi se to ostvarilo preduslove mora da stvori opština.
“Opština Budva bi trebalo da stvori i preduslove za raspisivanje konkursa za idejno rješenje šetališta u Budvi i stvori formalno- pravne pretpostavke kako bi uopšte govorili o realizaciji. Jedan tipičan mediteranski lungo mare, konkurentan savremnim destinacijama, vratio bi budvanskoj obali sjaj kakav je uživala ranijih godina i kakav zaslužuje, sa kvalitetnim cjelogodišnjim sadržajima. Ipak, činjenica je da sa područja budvanske rivijere ostvarujemo najviše prihoda, a to je opština koja dobija i najviše sredstava od zakupa morskog dobra i za očekivati je da se stvore uslovi za ovako značajne investicije integralnog upravljanja obalom. Od jeseni nas u Budvi očekuje postavljanje javne rasvijete duž Slovenske obale, koja će biti instalirana uz pomoć tamošnjeg Komunalnog preduzeća, a koje je u potpunosti finasiralo Javno preduzeće u zoni morskog dobra, ali van nje”, naglasio je Jelušić.
Bonus video:
