Zbog obaveza prema Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI), kojem su na ime stalne koncesione nadoknade, od jula 2021. u obavezi da plate po oko 100 hiljada eura godišnje, firme koje su sa državom potpisale ugovore za kamenolome Krivošije, Ledenice i Stupne, u Kotorsko-risanskom zalivu, pokrenuće sudske sporove protiv Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).
U zajedničkom odgovoru koje potpisuju koncesionari “Braća Magud” iz Grblja, “MIL-Com” iz Nikšića i tivatski “Sampetrol”, “Vijestima” su rekli da će pred Privrednim sudom tražiti nadoknadu štete, a pred Upravnim da će spor pokrenuti zbog ćutanja administracije.
Te firme su sa tadašnjim Ministarstvom ekonomije 2019, odnosno 2020. godine potpisale ugovore o koncesiji za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na koncesionim područjima “Ledenice”, “Stupne” i “Krivošije donje”.
“Vijesti” su prije nekoliko dana objavile navode MKI da svi koncesionari imaju odobrenu tehničku dokumentaciju, ali da nemaju i saglasnost na elaborate o procjeni uticaja na zaštitu životne sredine, što je nadležnost EPA.
Iz Agencije su na to odgovorili da je problematično što se koncesije naplaćuju od trenutka potpisivanja koncesionog akta i tvrde da su više puta kod resora ministra u tehničkom mandatu Ervina Ibrahimovića inicirali izmjene odluke o koncesionim naknadama, kako bi se one naplaćivale od početka eksploatacije prostora, a ne od trenutka potpisivanja ugovora i prije obezbjeđivanja svih neophodnih saglasnosti.
Iz firmi koje su potpisale ugovore o koncesiji, kazali su “Vijestima” da, pored ostalog, zbog toga što im nije omogućeno da, po osnovu ugovora, počnu eksploataciju, trpe “znatnu materijalnu štetu”, a da su do sada u taj posao uložili preko dva miliona eura.
“Dužni smo napomenuti da se preduzeća zadužuju stalnim dijelom koncesione nadoknade od jula 2021. godine (iako u tom periodu nije moglo obavljati koncesionu djelatnost u punom kapacitetu bez odobrenja) u iznosu od 49.345,31 euro (polugodišnja obaveza), a koju u propisanom roku i izmiruju, kao i da očekujemo zaduženje za period januar-jun 2023. Nije nam, niti može biti jasno da organ, u ovom slučaju EPA, ocjenjuje zakonitost postupka drugog organa - Uprave za zaštitu kulturnih dobara, iako je to, po nama, isključiva nadležnost Ministarstva kulture i medija”, naveli su u pisanom odgovoru “Vijestima”.
Iz Agencije na čijem je čelu Milan Gazdić, “Vijestima” su prije nekoliko dana rekli da neće dati saglasnost za kamenolome Krivošije, Ledenice i Stupne, sve dok Unesko ne donese mišljenje u vezi sa tim.
Koncesionari su se Agenciji obratili prošle godine, dostavljanjem elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Kažu da se kamenolomi nalaze u bafer zoni. U Agenciji, kako su rekli “Vijestima”, navode da površina pojedinih kamenoloma “ulazi duboko u bafer zonu Uneska, koja se smatra ranjivom”. Kazali su i da bi investicije na tim lokalitetima “mogle značajno da utiču na samu zonu zaštićenog i područja Uneska”.
“Kotorsko-risanski zaliv je na listi ugrožene svjetske baštine, posljednjih godina je znatno pogođen nekontrolisanom urbanizacijom i izdavanjem pojedinih dozvola koje nisu u saglasju sa Uneskovom konvencijom”, rekli su iz EPA.
I EPA i koncesionari navode da su za tri kamenoloma Opština Kotor i Uprava za zaštitu kulturnih dobara dali saglasnost da neće negativno uticati na Uneskovu baštinu.
Koncesionari, međutim, tvrde da im Agencija nije u zakonskom roku dostavila odgovor u vezi sa tim da li ekološku saglasnost daje ili odbacuje.
“U propisanom zakonskom roku od 25 dana od dostave inoviranog elaborata Agenciji (dostava je izvršena početkom 2022), nismo dobili saglasnost, niti akt kojim se isti odbacuje (shodno odredbama Zakona o upravnom postupku na taj akt bi u slučaju negativnog stava Agencije imali pravo žalbe), već smo na više naših traženja dobijali isključivo usmene odgovore, da saglasnosti nećemo dobiti dok se Unesko, odnosno njegov komitet, ne izjasni o validnosti studije HIA (procjena uticaja na kulturni pejzaž, prim. aut)”, navode koncesionari.
Tvrde i da su od Agencije, nakon više pisanih zahtjeva i održanih sastanaka, tek nakon 11 mjeseci, u novembru 2022, dobili obavještenje da su procedure oko dobijanja saglasnosti zaustavljene do dobijanja pozitivnog mišljenja Uneska preko Crnogorske nacionalne komisije za Unesko.
“Koja, po našim informacijama, ne funkcioniše. Da smo u pravu, potvrđuje dopis Uprave za zaštitu kulturnih dobara od 16. 03. 2023. upućen Ministarstvu kulture i medija, u kojem stoji, ‘...informišemo vas da je Uprava po ovom pitanju u cjelosti završila posao, dajući saglasnost na tri pomenute HIA studije, jer se iste nalaze u okviru zaštićene okoline prirodno i kulturno-istorijskog podučja Kotora, što je shodno Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u direktnoj nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a ne Uneska’”, navode koncesionari.
Zaštitnik saglasan da se odloži naplata
Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa mišljenja je da bi, ako je krivica državnih organa, trebalo prihvatiti zahtjev koncesionara da za odlaganje plaćanja koncesione naknade, “sve dok država ne ispuni svoje obaveze, odnosno dok se ne steknu uslovi za početak radova na eksploataciji”.
“U suprotnom, postoji mogućnost raskida ugovora i potraživanja naknade štete od strane koncesionara, koja bi se ogledala u povraćaju koncesione naknade, naknadi stvarne štete i naknadi štete u vidu izmakle koristi”, upozorio je Zaštitnik.
Gradnja da, ali ne na atrakcijama Crne Gore
U vezi sa datim koncesijama, kancelariji Uneskoa u Parizu obraćao se i princ Nikola Petrović Njegoš. Arhitekta po profesiji, on je “Vijestima” rekao da bi otvaranje kamenoloma Krivošije, Ledenice i Stupne imalo negativan vizuelni i ekološki uticaj i da bi dugoročno obezvrijedilo taj jedinstveni lokalitet.
Uz razumijevanje za potrebu da se vadi pijesak, otvaraju nova radna mjesta i da se gradi, kako je kazao, to ne treba raditi bilo gdje, posebno ne na osjetljivim mjestima, koja doprinose ljepoti i aktraktivnosti Crne Gore.
“S obzirom na to da se lokacije za koje se traže ovlašćenja, nalaze u ‘bafer’ zoni pod zaštitom Uneska, čini mi se da je u slučaju nesuglasica bitno mišljenje nezavisnih eksperata iz Uneskoa. Arbitraža i praćenje od strane Uneska bi trebalo da budu potrebni za svaki projekat koji bi mogao trajno uticati na izgled lokaliteta koji pripada svjetskoj baštini. Stoga smatram normalnim da Agencija sačeka odgovor Uneska prije nego što da svoj zvanični pristanak”, rekao je on “Vijestima”.
Kako je kazao, upoznao se sa projektom, različitim studijama, otišao i na lice mjesta.
“I čvrsto sam uvjeren da bi otvaranje ovih kamenoloma, ukoliko bi se realizovalo, imalo negativan vizuelni i ekološki uticaj i dugoročno bi obezvrjedilo ovaj jedinstveni lokalitet. Ja sam arhitekta i odlično razumijem potrebu za vađenjem kamena, šljunka i pijeska da bi moglo da se gradi, razvija i otvaraju radna mjesta, ali ne bilo gdje, a posebno ne na osjetljivim mjestima koja doprinose ljepoti i atraktivnosti Crne Gore”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je velika i kamenja ne nedostaje.
“Uvjeren sam da je moguće pronaći diskretnija mjesta za otvaranje kamenoloma”, kaže princ Nikola Petrović Njegoš.
U zaleđu Risna, nalaze se tri aktivna kamenoloma.
Čvrsto sam uvjeren da bi otvaranje ovih kamenoloma, ukoliko bi se realizovalo, imalo negativan vizuelni i ekološki uticaj i dugoročno bi obezvrjedilo ovaj jedinstveni lokalitet. Ja sam arhitekta i odlično razumijem potrebu za vađenjem kamena, šljunka i pijeska da bi moglo da se gradi, razvija i otvaraju radna mjesta, ali ne bilo gdje, a posebno ne na osjetljivim mjestima koja doprinose ljepoti i atraktivnosti Crne Gore, rekao je princ Nikola Petrović Njegoš
Bonus video:
