Dolazi ljeto, a sa njim i problem prosjačenja koji je tada još izraženiji. Na ulice primorskih, ali i ostalih gradova Crne Gore, tokom ljetnje sezone može se sresti veći broj, uglavnom djece, koja prose.
Jelena Milić, direktorica nikšićkog Defendologija centra, jedinog licenciranog servisa u Crnoj Gori za rad sa djecom i mladima sa problemima u ponašanju i koji se direktno bavi djecom i porodicama koji su prinuđeni na život i rad na ulici, u intervjuu “Vijestima” kazala je da, međutim, precizni podaci o dječjem prosjačenju na nivou države ne postoje, što je preporuka koju Defendologija centar vrlo često pominje kao jedan od koraka koji se moraju učiniti kako bi se sistemski počeo rješavati problem prosjačenja.
Više puta ste ukazali na to da se ne zna tačan broj djece koja se u Crnoj Gori bave prosjačenjem. O kom broju se može govoriti kada je Nikšić u pitanju?
U Nikšiću ima oko 40 djece uzrasta od tri do 15 godina koja stalno ili povremeno prosjače. Ono što je dodatno važno pomenuti je da povremeno, najčešće ljeti, imamo i djecu iz drugih opština, koja u pratnji roditelja, borave u Nikšiću. Tada odmah reagujemo i preduzimamo neophodne mjere. Apelujemo na građane da prosjačenje prijavljuju, te da davanjem novca ne odobravaju ovaj način eksploatacije djece.
Imajući u vidu Vaše dugogodišnje iskustvo u radu sa “djecom ulice”, koji su se to razlozi izdvojili kao dominantni zbog kojih djeca prose?
Razlozi prosjačenja mogu biti individualni, a najčešće se vezuju za elementarno neuslovan način života i siromaštvo, ali i disfunkcionalnost porodice. Međutim, razlozi, kao i oblici prosjačenja, variraju od opštine do opštine. Tako u Nikšiću najčešće imamo prosjačenje zbog siromaštva, apatridije, nezaposlenosti članova porodice, disfunkcionalnosti porodice i nerijetko problema u ponašanju kod djeteta, dok na primorju i u Podgorici često možemo govoriti o prosjačenju koje je organizovano u korist treće osobe koja eksploatiše djecu. Ovakav oblik prosjačenja se najčešće povezuje sa trgovinom ljudima, mada kod nas te osobe vrlo sporadično bivaju procesuirane. Posljednjih godina na ovom polju se bilježe pomaci, ali je potrebna mnogo bolja koordinacija između institucija i organizacija koje se bave ovom tematikom.
Ulica je, kako često ističete, opasno mjesto za djecu. Sa kojim se to problemima najčešće susreću djeca koja prose?
Prosjačenje je najgrublji oblik zanemarivanja prava djece i oduzimanja prava na djetinjstvo. Djeca su najčešće žrtve tuđih odluka i tuđe volje, od malih nogu usmjereni na rad i zaradu. Kada govore o iskustvima na ulici, govore o traumatičnim iskustvima koja su na njihov dalji život ostavila nesagledivu štetu, bez obzira o kojem se obliku prosjačenja radi. Na ulici nije sigurno i ulica nije dom. Nerijetko ih vrijeđaju, čak i udaraju, a ne smijemo zanemariti i situacije kada ih iskoriste za obavljanje različitih radnji koje mogu biti vrlo opasne.
Jedna od kampanja koje ste realizovali bila je “Budite odgovorni - djeci pružite pažnju, a ne novac”.
Dnevni centar Defendologija od svog postojanja svjedok je da se samo direktnim radom, senzibilisanim pristupom može doprinijeti smanjenju prosjačenja, iako je to dugotrajan proces, usmjeren na pojedinca, ali vrlo često i na cijelu porodicu. Ono najmanje što možemo kao društvo da uradimo jeste da u čekanju da davanje novca djeci postane kažnjivo, mi prestanemo sa davanjem novca, uskraćujući tako razloge da djeca svoje djetinjstvo provode na ulici. Umjesto novca toj djeci je potrebna podrška, a naš centar je svjedok tome. Iako nam se ponekad čini da ne žele hranu koju im nudimo, umjesto novca, moramo razumjeti kontekst u kojem novac koji zarade nose trećoj osobi koja je nerijetko njihov srodnik. Apelujemo da se djeci uvijek ponudi hrana, sok/voda, eventualno da se garderoba i obuća doniraju organizacijama ili institucijama koje mogu dalje proslijediti porodicama, ili direktno dati porodici.
Korisnici uvijek kažu da je Defendologija centar njihova sigurna luka. Koliko trenutno imate korisnika i koje su to aktivnosti koje realizujete?
Dnevni centar Defendologija trenutno ima 217 korisnicka/ca, djece uzrasta od 3-15 godina, kao i 150 roditelja, što je jednako radu sa 78 porodica. U okviru ovog broja djece su i djeca koja se bave prosjačenjem, povratnici, djeca koja su u riziku da postanu djeca ulice. Za nas djeca i roditelji često kažu da smo im druga kuća, dom, najveća podrška. Zaista se trudimo da to i budemo. U Defendologija centru trenutno se realizuju brojne aktivnosti. Tako imamo škole pjesništva i slikarstva i u narednom periodu organizovaćemo likovne izložbe i pjesničke večeri u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju. U sklopu redovnih aktivnosti radimo na ponovnom mapiranju terena i potreba porodica i korisnika. Aktivnosti su usmjerene na motivaciju i podsticanje na obrazovanje, redovan školski sistem, te uključivanje djece u predškolsko obrazovanje. Tu su i radionice za djecu i roditelje, psihosocijalna podrška i savjetodavni rad sa djecom i roditeljima, terenski rad, posredovanje između korisnika i institucija, pravna pomoć, obroci, održavanje higijene…Trudimo se da budemo dobar saradnik i drugim institucijama i organizacijama na lokalnom i nacionalnom nivou i čini nam se da smo u tom dijelu prepoznati kao posvećen i profesionalan servis.
Centar radi od 2017. godine, a i dalje ste podstanari. Prikupljanje sredstava za gradnju Centra je u toku. Dokle se stiglo i da li će uskoro zaposleni i korisnici dobiti svoj dom?
Kada je u pitanju gradnja, aktivnosti usmjerene na prikupljanje sredstava su i dalje u toku. Ekonomska situacija na globalnom nivou prilično je uslovila ovaj projekat i otežala nam. Donacija je takođe jako malo i pored promocije i kampanja koje radimo u ovu svrhu. Prostor u kojem smo je pod zakupom, trudimo se i nekako uspijevamo da kroz projekte plaćamo rentu i režije, ali uzevši u obzir da nemamo nikakvu finansijsku stimulaciju od grada i države i to nam sve teže pada.
Razlozi, kao i oblici prosjačenja, variraju od opštine do opštine. U Nikšiću najčešće imamo prosjačenje zbog siromaštva, apatridije, nezaposlenosti članova porodice, disfunkcionalnosti porodice i nerijetko problema u ponašanju kod djeteta, dok na primorju i u Podgorici često možemo govoriti o prosjačenju koje je organizovano u korist treće osobe koja eksploatiše djecu. Ovakav oblik prosjačenja se najčešće povezuje sa trgovinom ljudima, mada kod nas te osobe vrlo sporadično bivaju procesuirane
Bonus video:
