U Crnoj Gori je, uz nefunkcionalne institucije i sve veću polarizaciju društva, stvorena atmosfera koja je pogodna za širenje lažnih vijesti, ocijenio je Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Atlantskog saveza Crne Gore.
Banović je kazao da dezinformacioni narativi koji se šire u Crnoj Gori najčešće prate aktuelna kompleksna dešavanja u državi.
"U prethodne tri godine imali smo veliki broj izbora uključujući i parlamentarne i predsjedničke. Uz nefunkcionalne institucije i sve veću polarizaciju stvorena je atmosfera koja je pogodna za eksploataciju širenjem lažnih vijesti", rekao je Banović agenciji MINA.
Kako je rekao, narativ koji se trenutno najčešće javlja, a koji je već ustaljen u post-izbornim periodima, jeste da političke procese u Crnoj Gori kontrolišu zapadne amabasade i strani centri moći.
"Narativi koji sadrže anti-NATO i anti-EU konotaciju su u kontinuitetu najzastupljeniji u Crnoj Gori", naveo je Banović.
On je kazao da se često u tom kontekstu tretira i ruska agresija na Ukrajinu.
Banović je rekao da su identitetske teme do nedavno bile predmet zlonamjernih kampanja u Crnoj Gori, iako nijesu primjećeni takvi trendovi u toku prethodnih parlamentarnih izbora.
"Svakako predstojeći popis koji se mora održati ove ili naredne godine je tema oko koje se potencijalno mogu očekivati intenzivne dezinformacione kampanje kako iznutra tako i spolja, budući da se to pitanje kod nas posmatra i promatra iz identitetskog/političkog ugla", ocijenio je Banović.
On je objasnio da je razvoj tehnologije omogućio rapidno širenje propaganda i dezinformacija u svijetu, a isti slučaj je i sa Crnom Gorom.
"Razvoj interneta omogućio je i domaćim i stranim akterima da efikasno manipulišu informacijama i time utiču na društveno-političke tokove u našoj zemlji", rekao je Banović.
Kako je kazao, pro-ruski portali, društvene mreže i platforme poput Telegrama predstavljaju baze za obmanjivanje javnosti, a nerijetko se u toku izbornih ciklusa pojave i anonimni portali za jednokratnu upotrebu.
"Budući da širenju dezinformacija koje podrivaju informacioni integritet pogoduje pristrasnost publike i polarizacija društva, one u Crnoj Gori imaju širom otvorena vrata", naglasio je Banović.
On je objasnio da dezinformacije gotovo uvijek tretiraju teme o kojima postoji već jasno izražena podjela u društvu.
"Upravo je cilj dezinformacija da iskosriti te podjele i produbi polarizaciju u društvu. Iz tog razloga dezinformacije imaju najveći uticaj na političke i identitetske teme", rekao je Banović.
On je naglasio da postoji i problem koji dezinformacije stvaraju na temu zdravlja.
Banović je dodao da se to, koliko velike negativne posljedice dezinfromacije mogu imati, najbolje vidjelo tokom pandemije COVID-19.
"U prilog toj tezi govori i gotovo nepostojeća dinamika dezinformacija u toku upravo završenih parlamentarnih izbora", kazao je Banović.
Kako je naveo, budući da su dominantne teme bile ekonomija, socijalna politika, kriminal i korupcija i investicije, a ne identitetska ili vjerska pitanja, što je pokazao DFC monitoring izbora, u periodu kampanje i na sami dan glasanja gotovo da nijesu zabilježili nijednu dezinformaciju.
"Iako je rano izvoditi zaključke, ovo je snažan indikator korelacije, koji ćemo dalje testirati", dodao je Banović.
On je rekao da su najčešći izvor manipulacija informacijama onlan /online/ portali.
Banović je objasnio da je razlog tome to što je ta medijska sfera najslabije regulisana u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, najčešće se negativno izvještava o političkim akutelnostima.
"Takođe pojedini mediji imaju jasnu pro-rusku i pro-srpsku orijentaciju, pa često planiraju dezinformacione narative koji su u liniji sa zvaničnim stavovima i politikama Moskve i Beograda, a sve sa ciljem usmjeravanja i kreiranja javnog mnjenja", rekao je Banović.
On je istakao da postoji i značajno prisustvo mejnstrim tabloida i televizija iz Srbije gdje se, prema riječima Banovića, osim informacija upitne vjerodostojnosti, često mogu čuti govor mržnje i negiranje crnogorskog identiteta, kulture i nacije.
Banović je rekao da se u novom dokumentu Evropskog parlamenta konstatuje sve ono na šta DFC u kontinuitetu ukazuje - da su nedostatak jakih institucija, relativizacija i politizacija stranog uplitanja i dezinformacija trasirali put djelovanju stranih i domaćih aktera koji su u sukobu sa konceptom liberalne demokratije i spoljnopolitičkim opredjeljenjima Crne Gore.
Osim toga, kako je kazao, značajan problem je i nizak nivo medijske i digitalne pismenosti, što poteže pitanje problema obrazovnog sistema u dužem periodu. "Takođe, nedostatak odgovornosti pojedinih medija dodatno otežava situaciju. Svim ovim sferama treba posvetiti pažnju kako bi se kao društvo uspješnije borili protiv dezinformacija u svim oblicima", zaključio je Banović.
Bonus video:
