Svaka administracija zatrpana je podacima koje niko ne pretražuje, jer do sada nije bilo lakog načina za pretragu.
Crna Gora nije uspjela da zrelo i na optimalan način upravlja podacima, a podaci su centar svih dobrih politika, mišljenje je bivše ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija Tamare Srzentić.
Vještačka inteligencija (Artificial Inteligence, AI) nosi potencijal, jer može da brže od čovjeka obradi ogromne količine podataka. Neke države su to već shvatile i razvile ili razvijaju servise koji se oslanjaju na primjene AI u javnom sektoru.
Prema riječima Srzentić, pred Crnom Gorom je dugačak put dok vještačku inteligenciju počne da koristi na svrsishodan način.
“Dobra vijest je što taj put ne moramo da pređemo sami. Primjeri vlada koji su u ovom procesu odmakle treba da nam budu vodiči” poručila je ona u razgovoru za “Vijesti”.
Srzentić je i ekspertkinja za javnu upravu, digitalne servise i inovacije, sa preko 15 godina iskustva u reformi javne uprave i upravljanju digitalnim transformacijama. Prije mandata u Vladi Crne Gore, u Sjedinjenim Američkim Državama, pored ostalog, vodila je i Savjet za inovacije i tehnologiju u cilju boljeg odgovora Kalifornije na pandemiju kovid-19. Trenutno predaje na dva fakulteta…
“Potencijali AI su ogromni iz prostog razloga što je svaka administracija bazirana na obradi ogromne količine teksta, koja je najvećim dijelom zapravo nestrukturirana - nisu to samo razni dopisi, podnesci, nacrti propisa, javne rasprave u formi dokumenata, nego i verbalna razmjena u formi glasa - sjednice, radne grupe, sastanci Vlade, zasijedanja Parlamenta, komunikacija države i građana preko kontakt centara… Najveći dio tog teksta i znanja u njima stoji po nekim arhivama i niko to ne pretražuje, jer do sada nismo imali lak način za pretragu po smislu (ne samo po ključnim riječima)”, rekla je ona.
Švedska poreska uprava, zahvaljujući četbotu Skatti, rješava oko 115.000 upita građana o poreskim prijavama mjesečno. Aplikacija za dobavljače BidSync kompanije Periscope Holdings koristi tehnologiju mašinskog učenja za filtriranje manje relevantnih vladinih konkursa kod odabira najpovoljnijih za svakog korisnika.
U razgovoru za “Vijesti”, Srzentić je ukazala na još neke primjere i moguću primjenu vještačke inteligencije u javnom sektoru.
“Jedna od najzanimljivijih/najzrelijih aplikacija u prostoru primjene AI u javnom sektoru (da se ljudima da lični pomoćnik koji će im pomoći da se snalaze u državnim službama) dolazi iz Estonije - ‘Birocratis’”, kazala je ona, dodajući da je platforma još u ranoj, beta verziji.
Estonija je, prema njenim riječima, i primjer države koja je sistemski ulagala u razvoj jezičkih tehnologija posljednjih 10 godina.
“Imaju poseban program podrške, gdje ne samo da podržavaju razvoj setova podataka za trening AI modela kako bi bolje ‘razumjeli’ estonski jezik, nego i imaju program podrške za državne institucije da primjenjuju vještačku inteligenciju. Usput, slične programe imaju i druge manje jezičke zajednice, kao što je Izrael, Danska ili Island. Uz AI i velike jezičke modele (Large Language Models, LLMs) semantička pretraga, gdje se upiti zadaju korišćenjem prirodnog jezika, postaje realnost”, pojašnjava Srzentić.
Neko bi mogao da napravi program kojim se pravi transkript svih dosadašnjih snimaka sjednica Vlade i parlamenta i učini takvu bazu tekstova pretraživom korišćenjem semantičke pretrage, recimo upit tipa ‘replike poslanica opozicije na temu zaštite životne sredine’. Tako nešto bi pozitivno uticalo i na pristupačnost video sadržaja za osobe sa invaliditetom, rekla je Srzentić
Vlada Estonije je krajem 2018. godine zauzela stav da “javne usluge treba da budu orijentisane na korisnike, proaktivne, te da automatizuju usluge iz svakodnevice”. Estonija je svoj put države u kojoj su praktično svi servisi javne uprave onlajn, započela još krajem devedesetih godina prošlog vijeka, a do danas građanima nudi više od 2.000 elektronskih servisa, svaki povezan sa elektronskom ličnom kartom. Među najpopularnijim e-servisima su plaćanje poreza, produženje vozačke dozvole, zdravstvene, usluge koje se odnose na socijalno staranje, te one koje se tiču obrazovanja. Zapravo, sklapanje braka i razvod jedine su usluge koje od građana te države zahtijevaju fizičko prisustvo, ali Estonci vjenčanje makar mogu da zakažu elektronski.
Crna Gora već je stvorila i preduslove za saradnju sa Estonijom, kaže Srzentić i dodaje da je u novembru 2021, za vrijeme zvanične posjete delegacije Crne Gore Estoniji potpisan Memorandum o razumijevanju između tadašnjeg Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija i Ministarstva ekonomskih poslova i komunikacija Estonije o saradnji u oblasti digitalne vlade.
“Oslanjati se na uspješne, graditi veze sa njima i koristiti njihova iskustva, prečica je do uspjeha”, rekla je Srzentić.
Taj Memorandum, podsjeća ona, podrazumijeva saradnju u oblasti e-uprave, dijeljenja dobrih praksi, dizajna i razvoja digitalnih usluga, izgradnje kapaciteta i infrastrukture za digitalnu upravu, kao i usvajanje novih tehnologija.
Da propisi budu bliži građanima
Osim semantičke pretrage, primjena vještačke inteligencije u javnoj upravi je i u automatizaciji pravljenja sažetka dugačkih dokumenata, što se može uraditi sa propisima.
“Meni je posebno interesantno parafraziranje teksta u nekom drugom stilu, npr. ‘napravi siže ovog zakona, ali tako da može da ga razumije srednjoškolac. Ovo ima potencijal da birokratski pisane tekstove učini razumljivim širem krugu ljudi”, kaže bivša ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija.
Kako je kazala, interesantna primjena mogla bi da bude i automatsko mapiranje komentara iz javnih rasprava na konkretan tekst zakona.
“To može da pomogne i administraciji da lakše prevedu potrebe i želje ljudi u konkretan pravni tekst”, kaže ona.
U državnim centrima za podršku, prema riječima Tamare Srzentić, AI ima potencijal da unaprijedi korisničku podršku.
“To se odnosi, ne samo na mogućnost AI da automatski klasifikuje po temama i dodijeli odgovarajućim operaterima email i druge zahtjeve za podršku, nego i da recimo na osnovu kompletne postojeće baze pitanja i uvida u bazu odgovora, kao i najčešćih pitanja sa sajta institucije (FAQ), utvrdi gdje su praznine i sugeriše unaprjeđenja za FAQ ili bazu znanja (npr. fali nam tekst na temu plaćanje taksi karticama). Naravno, na osnovu pitanja i prethodnih odgovora, AI može da sugeriše operateru kompletan nacrt odgovora, čime se štedi ogromna količina vremena”, pojašnjava Srzentić.
Javna uprave, dodaje ona, može da koristi AI i za prevođenje glasa u tekst, pa bi, recimo, moguće bilo da se iz snimka sjednice Vlade, odnosno Skupštine, automatski generiše transkript.
“Staviše, neko bi mogao da napravi program kojim se pravi transkript svih dosadašnjih snimaka sjednica Vlade i Parlamenta (što je raspoloživo na YouTube) i učini takvu bazu tekstova pretraživom, korišćenjem semantičke pretrage (nešto što nije moguće samo ključnim riječima, recimo upit tipa ‘replike poslanica opozicije na temu zaštite životne sredine’). Tako nešto bi pozitivno uticalo i na pristupačnost video sadržaja za osobe sa invaliditetom…”, rekla je Srzentić.
Podaci su centar svih politika
Na osnovu iskustva drugih zemalja, kako je rekla, pokazalo se da je usvajanje etičkog okvira za primjenu AI u javnoj upravi jedan od prvih koraka.
“Jer Vlada treba da se odredi u pogledu toga na koji način (ne) želi da primjenjuje AI u određenim oblastima visokog rizika po diskriminaciju i ugrožavanje ljudskih prava, kao što je npr. prepoznavanje lica od strane policije ili korišćenje AI za automatizaciju u oblastima pravosuđa ili socijalne zaštite. EU će do početka 2024. dobiti zakonski okvir na ovu temu (EU AI Act), sa kojim će Crna Gora u bliskoj budućnosti takođe morati da se usaglasi”, poručila je Srzentić.
Osim etičkog i pravnog okvira, kako je dodala, bitno je raditi na boljem upravljanju podacima, bez kojih nema efikasne javne uprave i primjene AI.
Da su za kreiranje servisa koje nude država ili javni sektor neophodne ogromne količine podataka, nedavno su u razgovoru za “Vijesti” kazali i iz Crnogorskog udruženja za vještačku inteligenciju (MAIA, Montenegrin AI Association). U pitanje dovode koji sektor u državnom aparatu Crne Gore ima podatke, ili uopšte adekvatnu infrastrukturu za njihovo prikupljanje i čuvanje.
I Srzentić je saglasna i kaže da Crna Gora, nažalost, nije još uspjela na najbolji način i zrelo da upravlja podacima.
“A podaci su centar svih politika. Tako da je pred nama dugačak put dok počnemo da koristimo Al na svrsishodan način. Dobra vijest je što taj put ne moramo da pređemo sami. Primjeri vlada koji su u ovom procesu odmakle treba da nam budu vodiči. Da bi se došlo do praktične primjene AI u javnoj upravi, potrebno je dosta rada, koji možda stoji upravo pred narednim ministarstvom za digitalizaciju u sljedećoj Vladi”, kaže ona.
Srzentić je kazala da treba ulagati i u jezičke tehnologije i saradnju sa privatnim sektorom, radi primjene AI u što više oblasti javne uprave.
“Ovo treba raditi agilno i postepeno, budući da se tehnologija jako brzo mijenja i svi uče u tom procesu kako je najbolje primijeniti. Konačno, treba učiti na najboljim međunarodnim iskustvima. Tu može da pomogne platforma Digitality, koju će uskoro lansirati EU i Vlada Ukrajine i koja će pomagati zemljama Zapadnog Balkana u oblastima razvoja digitalne javne infrastrukture, softverskih rešenja i prateće regulative”, rekla je Srzentić.
Vlada Ukrajine, Kanade, Estonije, Sjedinjenih Američkih Država su, kako je rekla, iskazale interes i otvorene su za saradnju sa Crnom Gorom u izradi AI regulative, uspostavljanju etičkog okvira za primjenu AI, kao i unaprjeđenju infrastrukture i procesa, edukacije javnih službenika koji će doprinijeti boljem upravljanju podacima.
Službenici i sada da testiraju alate
“Na kraju, bitno je razumjeti da AI revolucija tek počinje i da će izmijeniti način na koji svi mi živimo, radimo i koristimo digitalne uređaje. Nevladine organizacije Apolitikal i Aspen Institut (kao i još nekoliko akademskih institucija u SAD) pri kraju su izrade AI akademije za javne službenike, i zainteresovane su da pilotiraju ove treninge na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori”, rekla je Srzentić “Vijestima”.
U međuvremenu, dodaje ona, svaki javni službenik bi trebalo da isprati te promjene, da proba da eksperimentiše sa alatima koji su besplatno dostupni za generisanje teksta, kao što je ChatGPT ili generisanje slike, kao što je Midjourney - kako bi se neposredno upoznali sa novom tehnologijom, njenim mogućnostima, ali i ograničenjima i rizicima.
Prate kako se troši struja i ko možda neće da plati porez
U Srbiji, Elektroprivreda i Poreska uprava koriste ili planiraju modernizaciju procesa upotrebom vještačke inteligencije.
“Da bi se unaprijedila prognoza potrošnje, tj. potražnje za električnom energijom kompanija primjenjuje novo rješenje kombinujući Microsoft Azure Machine Learning sa Power Apps i Power BI. Zahvaljujući ovom pristupu unos i vizualizacija podataka je jednostavnija, baš kao i mogućnost predikcije tražnje za električnom energijom na duži rok. Na ovaj način EPS je uspio da smanji vrijeme za predikciju i marginu greške van svih očekivanja”, navodi se na sajtu Vlade te zemlje, u dijelu Nacionalna platforma za vještačku inteligenciju”.
Kako se dodaje, kroz istraživački projekat “Detektovanje rizika od izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak građana na osnovu odgovarajućih metoda upotrebom vještačke inteligencije”, u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Novom Sadu, biće modernizovan rad Poreske uprave.
Tim mladih iz Crne Gore i Srbije, Specrto Solutions, lani je predstavio rješenje za ranu detekciju požara. Nakon što su prošlog ljeta sistem testirali na Luštici, odnedavno se, u saradnji sa Glavnim gradom, to pametno rješenje koristi za ranu detekciju požara na Gorici.
Crnogorska startap kompanija Uhura Solutions razvila je softversko rješenje bazirano na AI, namijenjeno finansijskim institucijama, u prvom redu bankama i osiguravajućim kućama, ali i drugim kompanijama koje se u svakodnevnom radu susrijeću sa obradom velike količine ugovora i sličnih dokumenata…
Bonus video:
