Udruženje boraca NOR-a (UBNOR) i antifašista Nikšića je povodom o Dana državnosti i 82. godišnjice Trinaestojulskog ustanka kod spomenika pod Trebjesom položilo cvijeće i evociralo uspomene na ovaj slavni datum crnogorske istorije uz nekoliko pjesma sa tematikom iz crnogorske revolucije koje su govorili mladi recitatori: Ivana Stanišić, Vladan Šturanović i Siniša Cvrkota, kao i glumac Miro Nikolić koji je bio i moderator manifestacije.
"Predstavnici Mjesnih udruženja UBNOR-a i antifašista Nikšić, svake godine povodom ovog svijetlog datuma obilaze spomen-obilježja na teritoriji svoje mjesne zajednice polože cvijeće i očiste prostor oko njih a tako je bilo i ovog puta pogotovo u Pješivcima", kazali su.
Manifestaciju pod Trebjesom otvorio je predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić, primljeno je i desetak novih članova kojima je članske knjižice kod spomenika pod Trebjesom uručio Budo Brajović, član Predsjedništva SUBNORA Crne Gore, dok je govor održao Blažo Nikolić, član predsjedništva UBNOR-a Nikšič.
"Istorija svjedoči da nijedan okupator u Crnoj Gori nije dočekan bez otpora. Sa Osmanskim carstvom bila je to vjekovna borba, sa Austrougarskom od 1916 do 1918 neprekidna borba crnogorskih komita, srpsku okupaciju 1918 dočekao je Božićni ustanak, a ovu fašističke Italije 13-to julski ustanak. Organizaciona sposobnost KPJ i slobodarski i nepokorni gen crnogorskog naroda spojili su se i učinili 13-to julski ustanak jedan od najsvjetlijih trenutaka u milenijumskom trajanju Crne Gore", kazao je Nikolić.
Kako je istakao, ništa nije moglo zaustaviti plamen ustanka i već prvoga dana oslobađana je Rijeka Crnojevića, do 24 jula oslobođeni su Andrijevica, Berane, Danilovgrad, Kolašin, Bijelo Polje, Žabljak, Šavnik i Grahovo.
"Snaga ustanka nije samo iznenadila okupatora već isto tako i organizatore i vođe ustanka, odnosno Pokrajinski komitet KPJ zbog masovnosti i ispoljene hrabrosti. Procjena je bila da se može računati na 6200 boraca za izvođenje planiranih akcija, ali za nekoliko dana taj broj je dostigao 32.000 ustanika. U svjetskoj javnosti ustanak je nazvan fenomenom iz dva razloga. Prvo što je poprimio opštenarodni karakter i što se istorijski gledano pokreti otopora organizuju kada neprijateljska snaga slabi a Crnogorci to rade kada je neprijatelj bio najjači u danima kada fašisti spremaju napad na veliki Sovjetski savez", kazao je Nikolić.
Podsjetio je da je najviše prostora o ustanku posvećeno u sovjetskoj, engleskoj i američkoj štampi, pa tako američki dopisnik "Njujork Tajmsa" malu Crnu Goru naziva najvećim žarištem otpora fašizmu u Evropi.
"Uspjeh ustanka okupator je doživio kao svoj veiki neuspjeh i Vrhovna komanda italijanske vojne sile donosi odluku da se po svaku cijenu na najbrutalniji način ustanak uguši", kazao je i podsjetio na istorijske podatke - 40.500 poginulih iz Crne Gore, dok je 95.000 je bilo u logorima i zatvorima...
" Ali Crna Gora je i dobila ono zašto se digla na ustanak, izvojevala je slobodu u kojoj i danas živimo, povratila državnost, ime i nacionalnu emancipaciju...Ovo je pravo mjesto da pošaljemo poruke onima koji ovo ne znaju ili neće da znaju i vrše reviziju ovih slavnih stranica crnogorske istorije.
Ne smijemo dozvoliti da se izjednače žrtve i dželati, patriote i izdajnici. Na to nas opominju i ova 32 svijetla imena na mermernim pločama koje okružuju ovaj spomenik pred kojim stojimo", poručio je Nikolić i dodao da je neophodno probuditi veći dio procrnogorske intelektualne i političke elite, koja se "izgleda uspavala na povećanim apanažama koje su aktuelni populisti obezbijedili na određeno vrijeme".
"Ako se probude kada te privilegije prestanu bojim se da može biti kasno i za njih i za Crnu Goru".
Bonus video:
