Bilo da se radi o poslovnim ljudima ili đacima, u agenciji za razvoj softvera “Alicorn” iz Podgorice, kreiraće video-igru i korisnicima omogućiti da kroz zabavu nauče više o poslovnom procesu ili savladaju lekcije iz škole. “Alicorn” je osnovan 2017, a već se na Zapadnom Balkanu pozicioniraju kao EdTech, startap za obrazovne tehnologije.
Sanja Gardašević, izvršna direktorica “Alicorna” kaže da je kruna iskustva u razvoju video-igara i dizajnu korisničkog iskustva Zuno Games, softver “Alicorna”, koji zaposlenima pomaže da u roku od dvije, tri sedmice kreiraju posebno dizajnirane i prilagođene edukativne video-igre za različite potrebe i na različitu tematiku.
“Igre isporučujemo kao interaktivne veb, Android i iOS aplikacije koje gejmifikuju proces učenja, dok sa druge strane, oni koji žele da prate napredak učenja to mogu uraditi kroz naprednu analitiku koju alat posjeduje. Trenutno se pozicioniramo kao EdTech startap na Zapadnom Balkanu čije je tržište globalno, a usmjereni smo na digitalnu transformaciju obrazovnih sistema i kompanija koje žele da unaprijede proces razvoja svojih zaposlenih, ali i na organizacije i udruženja koje žele da podignu svijest u javnosti o temama od interesa”, kazala je Gardašević.
Potencijal primjene je širok, a u “Alicornu” su trenutno fokusirani na dva tipa igara - Uno i Omnia.
“Zuno Uno igre su primarno namijenjene kompanijama i organizacijama koje traže interaktivan i interesantan način da upoznaju javnost sa temom koja im je bitna i dobiju mjerljive rezultate o dugoročnim efektima kampanja, čiji su cilj podizanje svijesti i edukacija. Naravno, igra i istraživački alat koji sadrži poštuju najviše evropske kriterijume etičkog odnosa prema ličnim podacima. A projekti koje smo realizovali do sada, jasno ukazuju na to koliko društvo voli video- igre i kakve rezultate ovakav pristup može da ostvari”, kazala je Gardašević.
Zuno Omnia igre su, kako je dodala, namijenjene kompanijama i organizacijama koje traže kompleksnije rješenje.
“Kojima treba opcija praćenja aktivnosti korisnika na individualnom nivou, da imaju više različitih materija u okviru jedne mobilne aplikacije/igre, i na jednostavan način sami bez programerske podrške dodaju sadržaj i nadograđuju svoju aplikaciju. Ovakva rješenja imaju veliku vrijednost za obrazovne sisteme, ali i za odjeljenja ljudskih resursa u kompanijama koja žele da prate progres zaposlenih i znanje im ponude na mobilnom telefonu”, rekla je ona.
Kako to izgleda u praksi? Ako vodite prodajni tim koji je stalno na terenu, a kojima se specifikacije proizvoda i akcija kontinuirano mijenjaju, pojašnjava sagovornica “Vijesti”, uz pomoć mobilne aplikacije ovog tipa može se pomoći timu da zapamti bitne detalje, skrene im pažnju na novine, i dodatno probudi kod njih takmičarski duh.
“Sa druge strane, ukoliko ste HR (ljudski resursi) menadžer koji traži način da osigura da će zaposleni zaista preći ključne stvari iz politika i procedura kompanije, usvajanje znanja kroz igru može biti izuzetno efikasan i zabavan način. Dodatno, vi imate uvid u detaljnu analitiku koja vam govori koliki je procenat zaposlenih uspješno završio kurs”, rekla je Gardašević.
“Alicorn” je jedan od dobitnika kolaborativnih grantova Fonda za inovacije, i u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Crne Gore uskoro će lansirati aplikaciju koja će gradivo iz teorijskih predmeta prve godine studija menadžmenta pretvoriti u video-igru koja će pomoći studentima u lakšem usvajanju gradiva i ostvarenju boljih akademskih rezultata.
“Takođe smo u pregovorima sa pojedinim kompanijama koje bi ZUNO koristile kao alat za edukaciju svojih zaposlenih”, kazala je ona.
U “Alicornu” su prošle godine, uz podršku Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, objavili serijal obrazovnih mobilnih video-igara. Gardašević je kazala da je njihov cilj da mladima na interaktivan i zanimljiv način prezentuje školsko gradivo iz predmeta biologija, likovna kultura i filozofija, ali i da obrazovnom sistemu i predavačima ponudi alat za praćenje napretka znanja učenika tokom godine.
“Igre su i danas dostupne kao mobilne aplikacije potpuno besplatno i možete ih preuzeti na iOS i Android prodavnicama”, poručila je ona.
Preporučuje i veb igre “EU na dlanu” (Evropska kuća), “Prava na dlanu” (Građanska alijansa i Evropska kuća) i “Kuvendi në Pëllëmbë të Dorës” (“Parlament na dlanu” - Parlament Albanije i NDI).
“Sve navedene igre su bile namijenjene široj javnosti i imale su za cilj da probude interesovanje kako mlađih tako i starijih za oblasti za koje su bile vezane. O tome kako su bile primljene govori činjenica da je navedene igre ukupno igralo više od 70.000 igrača, te da je odgovoreno na više od 2,2 miliona pitanja. U završnim smo fazama kreiranja više novih igara, fokusiranih na potpuno različite oblasti, pa pozivamo sve zainteresovane da prate naš veb sajt ili LinkedIn profil”, rekla je sagovornica “Vijesti”.
Za neke od igara koje su razvijali, “pomoć” su imali i od vještačke inteligencije.
“Kako se radi o softveru koji ima za cilj da kroz različite izazove i mini igre informiše ili obuči igrače, sadržaj igara je od izrazitog značaja. Sa jedne strane, on mora biti dovoljno bogat, a sa druge dovoljno zanimljiv i raznolik. Kako bismo proces kreiranja sadržaja za igre učinili što lakšim i bržim, radimo na razvoju alata koji se zasniva na vještačkoj inteligenciji i koji nam pomaže u tome. Ovaj alat je već u internoj upotrebi i omogućava nam da, na osnovu elektronske verzije udžbenika ili teksta, u traženoj formi, na osam svjetskih jezika kreiramo pitanja, odgovore i objašnjenja koja su dio igre i na taj način značajno ubrzamo proces stvaranja jedne edukativne igre”, pojasnila je Gardašević.
Dodaje i da u budućnosti planiraju da uz pomoć vještačke inteligencije dodatno prilagode proces učenja svakom igraču, kako bi u što kraćem roku postigao što bolje rezultate i krajnje naučio što više o oblasti na kojoj se igra bazira.
Igre koje razvija “Alicorn”, kako piše na vebsajtu, mogu da se koriste i kao analitički alati.
“Naše igre sadrže mogućnost uvezivanja sa detaljnom analitikom upravo koje klijentima daju mogućnost da uz jedan novi, moderan i interaktivan format ispitaju znanje pojedinaca ili šire javnosti na određenu temu, kao i da prate na koji način se znanje mijenja tokom vremena. Upravo su podaci ti koji govore o efektivnosti softvera kao takvog i svjedoče pozitivnom uticaju gejmifikacije i igara kao takvih na proces usvajanje znanja”, pojašnjava ona.
Sanja Gardašević kaže da, čak i kada je u pitanju osnovna verzija analitike, koju su koristili prilikom kreiranja edukativnih igara za srednjoškolce, ona može da obrazovnom sistemu i predavačima pruži izuzetno korisne informacije. Tako recimo edukativna mobilna igra za oblast biologije drugog razreda gimnazije - Zanimljiva Biologija 2, osim što profesorima omogućava da kroz igru zainteresuju učenike za gradivo, pomaže da na nivou razreda identifikuju oblasti koje učenici poznaju bolje ili gore. Na osnovu toga, pojašnjava sagovornica, mogu da prilagode ostatak nastave.
“Alicorn” ima otvoren poziv za one koji imaju ideju za narednu video-igru.
“Naš tim čine kreatori video-igara, programeri, dizajneri i marketing stručnjaci koji imaju mnogo razlika i jednu sličnost - razmišljaju kreativno pri svakom problemu na koji naiđu. Svi koji imaju ideju za kreiranje edukativne video-igre, bez obzira da li se radi o igri koja treba da podigne svijest u zajednici o oblasti od značaja, ili je cilj da se proces učenja i obuka unutar organizacija učini interaktivnim i efikasnijim, mogu da nam se jave, a mi smo tu da se pobrinemo za cjelokupni proces kreiran.
Bilo da se radi o poslovnim ljudima ili đacima, u agenciji za razvoj softvera “Alicorn” iz Podgorice, kreiraće video-igru i korisnicima omogućiti da kroz zabavu nauče više o poslovnom procesu ili savladaju lekcije iz škole. “Alicorn” je osnovan 2017, a već se na Zapadnom Balkanu pozicioniraju kao EdTech, startap za obrazovne tehnologije.
U razvoju poštuju i potrebe OSI
Igre koje “Alicorn” razvija, prilagođene su OSI standardima.
“Od samog početka nam je bilo izuzetno bitno da radimo na kreiranju inkluzivnih digitalnih sadržaja i alata, koji će biti pristupačni osobama sa različitim potrebama za učenjem, uključujući osobe s invaliditetom. U krajnjem, ovo je dio naše šire vizije - kreiranja sistema za personalizovano učenje, koje se prilagođava individualnim sposobnostima i izazovima svake osobe”, kazala je Gardašević, dodajući da je na tom putu, prvi korak bilo kreiranje opcije za prilagođavanje edukativnih igara čitačima ekrana koje koriste slijepe i slabovide osobe.
Kako je pojasnila, ta verzija igre koristi i fontove posebno prilagođene spektru disleksije, a iz nje su eliminisani i vremenski-osjetljivi elementi koji mogu uticati na anksiozne igrače.
“Ovo je prvi put bilo implementirano pri kreiranju veb edukativne igre - Prava na dlanu, koja je razvijena u saradnji sa Građanskom alijansom i Evropskom kućom, a koja je imala za cilj da testira znanje šire zajednice o ljudskim pravima i nagradi one koji su se u tome pokazali najboljim. U skladu sa tematikom igre, elemenat inkluzivnosti je bio od izrazitog značaja i zahvalni smo na prilici da radimo na njemu”, rekla je ona.
Bonus video:
