Šteta koju četvorotočkaši i dvotočkaši čine “probijajući” alternativne puteve po planini, ogromna je, i godinama prolazi bez kontrole i sankcija.
Sve brojniji svakodnevni “izleti” na desetine terenskih vozila, čak i do najviših vidikovaca, naročito na Bjelasici, atrakcija su za turiste i zarada za organizatore tih tura, ali za prirodu su pogubni, tvrde ekološki aktivisti.
Slične konstatacije mogu se naći i u zvaničnim dokumentima. Ipak, izostaju i volja i konkretne aktivnosti da se takvo stanje promijeni.
Odavno je, kaže za “Vijesti” direktor NVO “Natura” Mikan Medenica, bilo neophodno pokretanje priče, odlučna reakcija i uvođenje reda.
“Smatram da je već trebalo da svi reagujemo, kako nadležne institucije, tako i NVO, planinari, građani i svi dobronamjerni ljubitelji prirode, kako bi spriječiili uništavanje planine nekontrolisanom upotrebom raznih četvorotočkaša i dvotočkaša, van ucrtanih puteva po planini. Svakodnevno se nanosi neprocjenjiva šteta kretanjem motornih vozila po pašnjacima, bororovnjacima, staništima kleke. Za to postoje i brojne fotografije i video zapisi”, kaže on.
Medenica podsjeća da je naročito ugrožena Bjelasica. Ta planina, kaže, zbog zbog konfiguracije terena i saobraćajne dostupnosti, pogodna je za neodgovornost onih koji upravljaju terenskim vozilima.
Iz NVO “Natura” apeluju na nadležne institucije da što prije preduzmu mjere, kako bi se “spriječilo uništavanje vrijednih prirodnih resursa”.
“Pozivam sve čija je nadležnost čuvanje prirode da reaguju. Ovom divljanju po planinama mora se stati na kraj. Mora se uvesti red, ali i sankcije za one koji ne poštuju propise. Neshvatljivo je da se vozilima dolazi do svakog vidikovaca na Bjelasici, što se sada dešava. Valjda je planina za rekreaciju i pješačenje”, kaže Medenica.
Podsjeća i da, pored ostalog, uništavanjem trave na pašnjacima stvara se mogućnosti i za eroziju zemljišta i bujice, koje prave vododerine duboke i po više metara. On tvrdi da je “takvu štetu, praktično, nemoguće sanirati i ona je iz godine u godinu sve veća”.
Prolazak vozila kroz Nacionalni park (NP) Biogradska gora, više puta je saopštavano, urušava biodiverzitet, plaši i tjera divljač. Služba zaštite NP uglavnom nema podršku ostalih institucija u nastojanju da se sankcionišu oni koji se vozilima kreću van postojećih puteva.
“U cilju zaštite očuvanja kvaliteta staza i ograničavanja devastacije prostora potrebno je i ograničiti broj motornih vozila, prvenstveno vozila koja se koriste za popularne džip ture, a koja su u poslednje vrijeme sve više u upotrebi. Predlog je da se odredi tačan broj tih vozila koji u toku jednog dana mogu prodi kroz širi pojas Nacionalnog parka i sve to po tačno utvrđenim putevima. Iskustva sa terena govore da često dolazi do skretanja sa tačno utvrđenih puteva, pa je potrebna stroga kaznena politika kako bi se ovaj problem iskorijenio i dodatno podigla svijest ljudi o značaju ovog predjela”, piše u Studiji revizije tog zaštićenog područja.
Preporučeno je da se kvadovi i motocikla ne koriste ni u u okviru NP, a terenska vozila da se smiju kretati samo obilježenim putevima. U studiji je konstatovano da “aktivnosti koje su vezane za turizam značajno utiču na uništavanje vrijednih staništa NP Biogradska gora”. To se, kako piše, posebno odnosi na skijaški centar koji je ugrozio padine Troglave, ali i na sve veći broj vozila (kvadova) koji iz pravca Biogradskog jezera izlaze na najviše grebene Bjelasice i kreću se mimo makadamskih puteva kroz livade i vrištine.
Među zadacima postavljenim Studijom revizije NP sui definisanje i donošenje mjera zabrane upotrebe motornih vozila (kvad) i motocikala na području Nacionalnog parka. Takođe, i priprema analize, a potom i Akcionog plan za ograničenje broja (terenskih) vozila koja se mogu nadi na lokalnim putevima Parka u toku dana.
Cijela Bjelasica izuzetno je pogodna za pješačenje, a značajan dio staza i za biciklizam. Samo neke od tih putanja za ljubitelje planine su zahtjevne. Pored one obodom Biogradskog jezera, standardnom signalizacijom markirano je još nekoliko planinarsko-pješačkih staza. Svaka od njih vodi do vodi do najviših kota (Crna Glava, Zekova glava, Troglava) i do ledničkih jezera (Biogradsko, Pešića, Šiško i Ursulovačko). Među preporučenim stazama tog zaštićenog područja su Šiška-katun Šiška-Ursulovac-Crna Glava-Zekova glava-Vranjak. Dužina te staze je 18 kilometara, vrijeme prolaska četiri sata. Staza Bjelojevića rijeka - Jarčeve strane - Katunina - Biogradsko jezero - Bendovac - Dolovi - Svatovsko groblje - Jusin brijeg - Provalija - kota 2019 - Jelovica, čije je dužina 35 kilometara, može se preći za 10 sati. Jedna od najposjećenijih je dužine 16 kilometara, počinje iznad katuna Vranjak, i vodi do Troglave - Zekove glave - vidikovca na Pešića jezero - Crne Glave - izvora Biogradske rijeke. Na prostoru Parka nalaze se dvije markirane staze za planinski biciklizam i po jedna cross country i free ride staza.
I stočari svjedoče o vožnjama bez kontrole
Da različita vozila često ne koriste već probijene puteve i da turisti do najviših vrhova, uglavnom, ne dolaze pješke, potvrđuju i stočari na katunima.
U okviru jedne ture, kažu, bude i nekoliko desetina vozila.
“Zaustavljaju se gdje žele, prolaze kuda žele. Često ne koriste probijene puteve, naročito oni koji idu sa kvadovima. Nekad, moram reći, i naši Kolašinci pokazuju vozačke vještine po planini. Nagrdiše Bjelasicu. Ne pamtim da je iko ikad došao da takvo stanje kontroliše, a da ne pričamo o upozorenju ili kaznama. Jednostavno, do najviših vrhova planine stignu bez kapi znoja”, ispričao je vlasnik kolibe na katunu Vranjak.
"Ovom divljanju po planinama mora se stati na kraj. Mora se uvesti red, ali i sankcije za one koji ne poštuju propise. Neshvatljivo je da se vozilima dolazi do svakog vidikovaca na Bjelasici, što se sada dešava. Valjda je planina za rekreaciju i pješačenje", kaže Mikan Medenica
Bonus video:
