NATO samit u Viljnusu istorijski je u političkom i vojnom kontekstu, a Alijansa je i prije njegovog početka pokazala jedinstvo i koheziju, smatra izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić.
Samit na nivou lidera država članica NATO-a održan je u u litvanskoj prijestonici u utorak i srijedu.
„Samit u Viljnusu nije postao istorijski samo zbog jedne stvari. Tu je cijeli niz stvari u političkom i vojnom kontekstu“, kazao je Lunić u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, NATO je, već prije samog početka samita, pokazao jedinstvo i koheziju donošenjem odluke na sastanku švedskog premijera Ulfa Kristersona, turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga u vezi sa prijemom Švedske.
Švedska je, kako je naveo Lunić, prije samog početka samita praktično dobila zeleno svjetlo da postane 32. članica Alijanse.
On je, odgovarajući na pitanje koliko je nakon samita u Viljnusu Ukrajina bliža NATO-u, kazao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekivao poziv za pridruženje Alijansi.
To bi, kako je ocijenio Lunić, bila samo formalnost.
„Čak je i Zelenski rekao da se, dok se rat ne završi na ovaj ili onaj način, mirovnim sporazumom ili pobjedom jedne od strana, ne može očekivati punopravno članstvo Ukrajine u NATO-u“, rekao je Lunić.
Međutim, kako je naveo, ono što je obećano Ukrajini, osim paketa pomoći, je perspektiva članstva u NATO-u, jer je eksplicitno rečeno da će ta država biti u NATO-u i da ne mora prolaziti kroz Akcioni plan za članstvo.
„Znači, moglo bi se lako desiti da Ukrajina postane 33. članica NATO-a, kada - to se ne zna, niti to iko može da kaže“, kazao je Lunić.
Kako je dodao, Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije, ali ne od Alijanse, nego od pojedinih država članica, odnosno od kompletne G7 grupacije i još nekih drugih partnera.
Upitan kako će se te odluke odraziti na ponašanje Rusije i rat, Lunić je rekao da misli da rat može imati i dugoročnu perspektivu i dodao da niko nije optimista da će on biti skoro završen.
„Međutim, trebalo bi čak i u ratu da se ostvari komunikacije obje strane. Što prije dođe do diplomatskog rješenja, to bolje ne samo za Ukrajinu i Rusiju nego za cijeli svijet“, istakao je Lunić.
Lideri zemalja članica NATO-a su nakon prvog dana sastanka usvojili zaključke, u kojima se Zapadni Balkan pominje kao region od strateškog značaja za Alijansu.
Lunić je naglasio da je veoma dobra stvar to što je NATO definisao Zapadni Balkan kao region od njegovog strateškog interesa.
„Kada se kaže strateški interes i to tako uđe u dokument, to onda tako i znači. Neće se dozvoliti maligni uticaj Ruske federacije u ovom dijelu Evrope i u regionu“, kazao je Lunić.
On je dodao da će se NATO u narednom periodu baviti i dezinformacijama i ostalim hibridnim prijetnjama.
„Isto tako imenovane su određene zemlje, poput Bosne i Hercegovine (BiH), kojima će NATO i dalje pružati pomoć. Naglašeno je, nezvanično od visokih zvaničnika NATO-a, isključivo na federalnom nivou“, naveo je Lunić.
On je rekao da je najavljen, takođe, novi paket pomoći koji će BiH dobiti, uz Gruziju i Moldaviju.
„Takođe, od Srbije se očekuje poboljšanje bilateralne saradnje sa NATO i NATO zemljama, i očekuje se konstruktivna medijska kampanja koja ne bi u kontinuitetu omalovažavala sve što proizilazi iz odnosa Srbije i NATO“, kazao je Lunić.
Data je, kako je rekao, puna podrška dijalogu Beograda i Prištine i pozvane su sve strane na deeskalaciju tenzija na sjeveru Kosova.
Upitan očekuje li da će veće angažovanje NATO-a uticati na deeskalaciju i rješavanje tog bezbjednosnog pitanja, Lunić je naveo da smatra da Alijansa neće dozvoliti nikakve incidente, povećanje tenzija, ili krizu na Zapadnom Balkanu.
On je kazao da je uvjeren da apsolutno svaki sastanak presjednika Srbije Aleksandra Vučića sa Stoltenbergom može generisati samo dobro, i to ne samo za nacionalne interese Srbije, nego i za cijeli region.
„U tom smislu, Stoltenberg je na konferenciji za novinare rekao da je u stalnom kontaktu sa Vučićem i da će se u narednom periodu i sresti“, naveo je Lunić.
To je, kako je dodao, i formalizovano, jer je Vučić na konferenciji za novinare rekao da je uputio zvanično pismo kojim traži sastanak.
„Dobro je da se razmjenjuju ne samo informacije o trupama nego i obavještajne informacije, i što više saradnje u oblasti bezbjednosti, to je bolje za građane i Srbije i cijelog regiona“, kazao je Lunić.
On je, odgovarajući na pitanje šta još vidi kao glavne poruke samita u Viljnusu, rekao da se evropska bezbjednost neće odvajati od globalne i da zato NATO stvara veoma bliske odnose sa zemljama Indo-pacifičkog regiona, Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom.
„Isto tako je prepoznao nadolazeće prijetnje iz sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Sahela, pa tako sa Mauritanijom, Jordanom, Tunisom i Irakom, takođe, stvara jednu vrstu bliskih partnerskih odnosa“, naveo je Lunić.
To, kako je kazao, u velikom mijenja odnose.
„I kao što sam rekao u bliskoj budućnosti ne bih se iznenadio ne da se NATO širi samo na istok, već i na Daleki istok“, rekao je Lunić.
Bonus video:
