Ministarstvo prosvjete iniciralo je izbor novog Nacionalnog savjeta za obrazovanje prošle sedmice, nekoliko dana nakon incidenta sa prepisivanjem dijela planova i programa iz predloga reforme obrazovanja Hrvatske, saznaju “Vijesti” iz više institucija kojima su stigli dopisi da dostave predloge za predstavnike za to nezavisno tijelo.
Prema nezvaničnim informacijama, ubrzo bi mogle biti poznate i sankcije za tročlani ekspertski tim, koji je formirao Zavod za školstvo, a koji je napravio propust i dobrim dijelom prepisao plan hrvatskih kolega za predmet fizičko vaspitanje.
Ministarstvo prosvjete je krajem prošle sedmice uputilo zahtjev svima koji delegiraju predstavnike za Nacionalni savjet za obrazovanje da pošalju predloge za svoje predstavnike. Savjet usvaja planove i programe, koje im dostavljaju komisije koje formira Zavod.
Vlada bi, kada Ministarsvo završi formalnu proceduru utvrđivanja odgovornosti, početkom septembra mogla konstatovati prestanak mandata starim i verifikovati mandate novim članovima Savjeta. Članovi Savjeta, čija je nadležnost da utvrđuje predmetne programe predlažu jednu trećinu, Ministarstvo i Zavod za školstvo jednu trećinu ustanove visokog obrazovanja, a jednu trećinu sindikat, poslodavci, učenički parlament i drugi.
"Vlada neće dozvoliti da ogromna obrazovna reforma koja je počela usvajanjem osam sistemskih zakona, a tiče se finansiranja obrazovanja i svih obrazovnih nivoa, bude dovedena u pitanje zbog parcijalnih propusta oko izrade pojedinačnih planova za jedan ili više predmeta", kazali su “Vijestima” nezvanično iz Vlade.
Iz Ministarstva prosvjete nijesu odgovorili da li se radi o smjeni aktuelnog saziva, već kratko poručili da je to "svakako zakonska obaveza krajem septembra”.
Izmjena Nacionalnog savjeta za obrazovanje je zakonska obaveza Vlade, s obzirom na to da se, prema Izmjenama i dopunama nedavno usvojenog Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju, novi Savjet mora osnovati 60 dana od njegovog stupanja na snagu. No, činjenica da se to radi oko mjesec dana prije roka pokazuje odnos Vlade prema novonastalom problemu.
"Želimo i u obavezi smo da očuvamo kredibilitet reforme", rekli su "Vijestima" iz Vlade.
Ministarstvo prosvjete je ranije povodom situacije sa prepisivanjem dijela hrvatskog kurikuluma od Zavoda za školstvo zatražilo informaciju, a Vlada je to podržala. Vlada je, nakon razmatranja ovog pitanja na prošloj sjednici, konstatovala da “sveobuhvatna reforma sistema obrazovanja, koja podrazumijeva izmjenu više zakona i implementaciju rješenja zahvaljujući kojima su, među ostalim, uvedene besplatne osnovne i master studije, reformisan model studiranja i finansiranja Univerziteta Crne Gore, formiran poseban fond za najbolje učenike i nastavnike, stvorene pretpostavke za realizaciju dualnog obrazovanja, ne može biti nikako dovedena u pitanje eventualnim proceduralnim propustima pojedinaca”.
Nacionalni savjet je dao zeleno svjetlo na nove crnogorske planove i programe. "Vijestima" je ranije kazalo više članova tog krovnog obrazovnog tijela da nisu imali informaciju da su planovi iz fizičkog vaspitanja, istorije, geografije, pa i crnogorskog jezika, prepisani od hrvatskih kolega. Oni daju posljednju riječ prilikom odobravanja materijala.
Funkcionerka URA, profesorica Božena Jelušić, nekadašnji dugogodišnji član Savjeta za opšte obrazovanje, kazala je nedavno da je Zavod za školstvo u obavezi “da jasno povuče granicu i označi profesionalnu i moralnu odgovornost onih koji su učestvovali u prepisivanju hrvatskih planova i programa”. Ona smatra da u ovom slučaju profesionalnu odgovornost nemaju ni direktor Zavoda Rešad Sijarić (BS), ni ministar prosvjete Damir Šehović (SD), te da su njihove ostavke “jedino pitanje časti i etičke odgovornosti”.
Ostavke Sijarića i Šehovića tražilo je više opozicionih partija, SDP, DF i URA. Iz SD-a su odgovorili da u ovom slučaju nema odgovornosti ministra.
Bivši predsjednik Ekspertske grupe koji je radio na reformi obrazovanja kod susjeda Boris Jokić poručio je da je “nemoralno i nečasno” to što je Zavod preuzeo njihove kurikulume bez konsultovanja onih koji su radili na tome ili obrazovnih vlasti u Hrvatskoj.
Građani Hrvatske su planove i programe na kojima je 18 mjeseci radilo 500 stručnjaka iz svih oblasti, platilo preko 1,3 miliona. Reforma obrazovanja u toj zemlji još nije dobila epilog u učionici i aktuelna su politička nadgornjavanja o reformi.
Manojlović (DPS): Svi prepisuju i prakse prilagođavaju sebi
Za prepisivanja u drugim zemljama niko nije "niti linčovan", "niti je podnio ostavku", napisala je Mišela Manojlović , sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu iz redova DPS-a.
Manojlovićeva juče nije bila dostupna "Vijestima" da odgovori zbog čega prepisivanje dijela planova bez odobrenja druge strane poistovjećuje sa saradnjom država u cilju poboljšanja nacionalnih politika.
Manojlovićeva je na Facebooku navela da svaka država u procesu reformi kombinuje najbolje stvari iz svih sistema i prilagođava ih sebi.
“To su uradili i Slovenci sa Belom knjigom, a ni Hrvati nisu izmišljali toplu vodu. Činjenica je da je naša reforma završena u ekspresnom roku, ali je bitno da je neko spoznao koliko nam je sistem obrazovanja metastazirao i da je napravio prvi korak... Nema nijednog zakona koji je donesen zadnjih 50 godina, a da nije prepisan od Hrvata, Srba, Bosanaca. A tek od Slovenaca... Čekali su se prevodi najmanje po pola godine. U tom krugu Hrvati i Bosanci prepisuju od Slovenaca, Slovenci od Njemaca...”, napisala je ona na Facebooku.
Praksa je da se kurikulumi kombinuju i da se u nacionalnim okvirima prilagođavaju najbolja iskustva. Hrvatska nikad nije započela reformu obrazovanja prema ovim kurikulumima. U Crnoj Gori ne navode izvor prepisanog.
Bonus video:
