Maloljetni L. H. (2006) nije prvi koji je pobjegao iz policijskih prostorija i rukovodstvo Uprave policije (UP) ne treba da ćuti o sličnim incidentima.
U konkretnom slučaju, Savjet za građansku kontrolu rada policije zatražio je od UP detalje i u kojem je smislu cijenjena odgovornost policijskog službenika, protiv kojeg je pokrenut postupak zbog teže povrede službene dužnosti.
To je “Vijestima”, pored ostalog, juče rekao predsjednik Savjeta, advokat Zoran Čelebić.
Dugogodišnji član i predsjednik Savjeta Aleksandar Saša Zeković kazao je da postupanje policijskog službenika nije bilo profesionalno, ali i da ne može da se sva odgovornost svede na jednog čovjeka ili policiju u cjelini.
L. H. se sumnjiči da je 6. juna u podgoričkom naselju Konik ubio stariju žensku osobu. Pet dana prije toga, 1. juna, kako su “Vijestima” nedavno potvrdili iz UP, on je pobjegao iz pritvorskih prostorija u Podgorici, gdje je boravio zbog drugog krivičnog djela.
Iz UP na čijem je čelu Nikola Terzić “Vijestima” su kazali i da je, u odnosu na taj događaj, “protiv jednog službenika pokrenut postupak zbog teže povrede službene dužnosti”.
“Savjet za građansku kontrolu rada policije je na sopstvenu inicijativu zatražio detalje o slučaju i u kojem je smislu cijenjena odgovornost konkretnog policijskog službenika. U svojoj praksi više smo puta utvrdili nedovoljnu i neadekvatnu primjenu policijskih ovlašćenja, usljed čega su se zadržane osobe svojevoljno udaljile iz policijskih prostorija ili su pobjegli prilikom sprovođenja određenih službenih radnji, recimo prilikom prevoza, dovođenja na saslušanje kod tužioca ili obezbjeđenja u samoj stanici policije. Takve situacije kompromituju policijsku službu”, rekao je Čelebić juče “Vijestima”.
Prema njegovim riječima, “rukovodstvo UP ne treba tome da doprinosi, tako što ćuti o incidentima i osnovanim prozivkama policije”.
“Pozdravljamo brzu reakciju direktora UP povodom utvrđivanja disciplinske odgovornosti postupajućeg policajca, ali cijenimo da se u obzir treba uzeti i širi kontekst”, kazao je on.
Kako je rekao, iz Savjeta stalno ukazuju koliko je važan funkcionalan video-nadzor u policijskim proistorijama.
“Njegova funkcije nije samo da se pregleda nakon određenog događaja, nego i da preventivno pomogne u realnom vremenu. Tu je i odgovornost onih koji rade na obezbjeđenju objekta, a ne treba zanemariti ni spremnost i kondiciju policijskih službenika da se, kada je to neophodno, daju u potragu za odbjeglim osobama”, kazao je Čelebić.
Zbog teške krađe pritvor 30 dana
Nakon što je zbog sumnje da je počinio teško ubistvo, u pritvoru proveo 60 dana, L. H. je, po rješenju Višeg suda, izrečena privremena mjera smještanja u Centar za djecu i mlade “Ljubović”. On je u tu ustanovu smješten 5. avgusta.
L. H. je, međutim, 22. avgusta samovoljno napustio “Ljubović” i, kako se sumnja, potom 23. avgusta, u ranim jutarnjim satima, počinio novo krivično djelo teška krađa.
Nakon trodnevne potrage za njim, lišen je slobode i određeno mu je zadržavanje. Sudija za maloljetnike Osnovnog suda u Podgorici juče je L. H., zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa, odredio pritvor u trajanju najduže 30 dana.
“Pritvor je određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela u slučaju boravka na slobodi. Sud je našao da je zbog veće vaspitne zapuštenosti potrebno izdvojiti mldb. L. H. iz sredine u kojoj živi, a koja očigledno loše utiče na njega i staviti ga pod vaspitni nadzor, koji je jedino moguće implementirati u Istražnom zatvoru”, piše u saopštenju.
GA: Postupak morao biti hitan
Ivana Đođić, pravna savjetnica u Građanskoj alijansi (GA) rekla je “Vijestima” da se u slučaju L. H., ne radi o propustu ili odgovornosti samo jedne osobe i da je sistem ‘zakazao’ iz više razloga.
“Kako je ovo lice poznato od ranije organima reda, cijenimo da nije smjelo biti upućeno u ustanovu ‘Ljubović’, koja nije zavodskog tipa, tj. lice je slobodno u pogledu svog kretanja. Ovaj i slični predmeti, sasvim sigurno su morali biti motiv i alarm za izmjenu Zakona kojim se definiše postupanje prema maloljetniku u krivičnim postupcima. Tako ne bismo došli u situaciju da lice bude upućeno u ustanovu nezavodskog tipa, ‘Ljubović’, odakle je i ovog puta pobjeglo, i izvjesno vrijeme se nije znalo gdje je”, kazala je, pored ostalog, Đođićeva.
Podsjećajući da Zakon o postupanju prema maloljetnicima definiše da maloljetnik u pritvoru može provesti najduže 60 dana, kazala je i da je “sudska odluka morala doći u tom intervalu, kako bi izbjegli upravo situaciju u koju smo došli”.
“U prilog tome je i član 5 Zakona, koji decidno navodi da se ovaj postupak mora voditi po principu hitnosti - ‘Organi koji učestvuju u postupku prema maloljetniku i u postupku u kojem je maloljetno lice oštećeno krivičnim djelom, kao i drugi organi i ustanove od kojih se traže obavještenja, izvještaji ili mišljenja dužni su da postupaju hitno’. Ukoliko za sudstvo i tužilaštvo rok od 60 dana nije prihvatljiv za donošenje sudske odluke, moralo se ranije reagovati i pristupiti izmjeni Zakona i prilagoditi ga stvarnim potrebama”, kazala je ona.
Kako je rekla, Viši sud u Podgorici koji je izrekao tu mjeru, trebalo bi da ponovo preispita i donese odluku koju vaspitnu mjeru će primijeniti za L. H.
Komentarišući to što je maloljetnik uspio da pobjegne iz pritvora, iz GA su pozvali Odjeljenje unutrašnje kontrole UP “da u što hitnijem roku preispita postupanje svih policijskih službenika koji su učestvovali u ovom predmetu”.
Zeković: Nije odgovoran jedan čovjek
Aleksandar Saša Zeković kazao je da “pravosudni sistem Crne Gore nije prilagođen maloljetnicima” i da je koordinacija između nadležnih institucija prilično loša.
“Obezbjeđenje policije, prilikom prvobitnog lišavanja slobode zbog krađe, nije bilo profesionalno, ali se ne može sva odgovornost svesti na nemarnog ili nedovoljno obazrivog policijskog službenika ili na policiju u cjelini”, kazao je on.
Kako je rekao, nije samo riječ o nedostatku resursa i kapaciteta, “nego primarno profesionalne i političke volje da se sprovedu reforme”.
“I konačno riješi problem, jer maloljetnici ne smiju biti u ustanovi zatvorenog tipa sa odraslima. Istražni zatvor ne osigurava standard da maloljetnici budu strogo odvojeni od odraslih, niti je obezbijeđen rehabilitacijski i obrazovni karaker. Suština je da se pored kažnjavanja omogući razvoj i obrazovanje maloljetnog izvršioca krivičnog djela i spriječi dalje loše ponašanje. Konkretno lice nastavlja sa kriminalnim aktivnostima koje uključuje i najteže nasilje, što ukazuje i na slabosti sistema, koji do sada nije uspio da osnaži njegovu odgovornost”, kazao je on.
Zaštitar (ne) može da radi posao policajca
L. H. je od 2020. godine do 8. avgusta imao 12 samovoljnih udaljavanja. Nakon pokušaja da napusti ustanovu 19. avgusta, a zbog prirode krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, rukovodstvo se obratilo policiji za pomoć, kada su tražili 24-satnu asistenciju.
Zeković je juče kazao da “policijski službenici ne mogu trajno i stalnim prisustvom u toj ustanovi čuvati izvršioce različitih krivičnih djela”.
“Angažovana zaštitarska služba u okviru štićenog prostora ima identična ovlašćenja kao i službenik policije, što uključuje i upotrebu sredstava prinude. Dakle, uz adekvatne smještajne kapacitete, zaštitari treba da budu osposobljeni za takve službene radnje”, rekao je on.
Direktorica “Ljubovića” Nina Delević negira te navode.
“Policijski službenik, pored toga što mora završiti četvorogodišnju obuku, odnosno školu, ima status službenog lica, dok sa druge strane zaštitari nemaju taj status i završavaju kurs u trajanju od mjesec. Zaštitar ima nadležnosti da štiti imovinu i lica unutar ustanove (zaposlene i korisnike)”, rekla je ona.
Dodala je i da, kako je “Ljubović” ustanova otvorenog tipa, samovoljno udaljavanje “predstavlja udaljavanje korisnika shodno njegovoj volji”.
“Te kao takvo ne predstavlja prijetnju po zaposlene, druge korisnike, a ni imovinu ‘Ljubovića’, što je u opisu posla zaštitara. Sve van ovoga je prekoračenje ovlašćenja zaštitara i podliježe disciplinskoj i eventualno krivičnoj odgovornosti”, rekla je Delevićeva.
Bonus video:
