Ako bi neko odlučio da kao prvi korak uradi regulaciju desnog rukavca Bojane radi uspostavljanja nekadašnje propusne moći korita, tada bi trebalo ukloniti sve postojeće objekte sa obje obale rijeke, ali to se teško može desiti, pored ostalog, i zbog straha od reakcija lokalnih i regionalnih moćnika koji tamo posjeduje kućice.
To je u razgovoru za “Vijesti” ocijenio poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Univerziteta u Beogradu Sava Petković.
On je nedavno, takođe za “Vijesti”, kazao da postoji rješenje da se spriječi erozija obale na Adi, ali da je to posao koji iziskuje velike troškove koje država ne bi mogla sama da snosi budući da bi se prilično skupi postupak očuvanja kopna od mora, morao obnavljati svakih nekoliko godina.
“Nijedna nadležna institucija, prije svega Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, Uprava za vode ili Ministarstvo za ekologiju neće reagovati jer svaka od njih smatra da nije direktno odgovorna za problem erozije Ade Bojane. Odgovornost se uvijek prebacuje na druge. Tu ima i straha od reakcije nekih lokalnih ili regionalnih moćnika koji imaju restorane, kuće ili splavove duž obala desnog rukavca Bojane”, kazao je Petković.
Naveo je da je iz jednog od komentara saznao da je za neke restorane izvršeno nasipanje šuta u koritu Bojane kako bi se dobio dodatni prostor za bašte i terase.
“Da neko svjesno smanjuje protočnost prirodnog vodotoka, stvarno je nedopustivo”, kazao je on.
Nije optimista kada je u pitanju revitalzacija plaže na Adi Bojani.
“To je malo vjerovatno u sadašnjim uslovima. Čini se da je predlog italijanskih eksperata da se postojeći objekti postepeno pomjeraju dalje u kopno, najrealiniji”, ocijenio je on.
Slučaj Bojane, naglasio je, najbolje je objasniti ako se povuče paralela sa rijekom Savom u Beogradu.
“Možemo napraviti paralelu sa mnogobrojnim splavovima duž obala Save u Beogradu. Najprije, regulacija Save u Beogradu završena je prije više od pola vijeka, a splavovi su počeli da niču u posljednjih dvadesetak godina. Splavovi na Savi se mogu otkačiti i transportovati nizvodno do neke riječne luke. Splavovi, odnosno kućice na desnom rukavcu Bojane nemaju gdje da se uklone. Ne možete ih transportovati do luke Bar, pa ih poslije vratiti kada se regulacija korita Bojane završi”, kazao je Petković.
Ocijenio je i da se ključni problem tiče ekologije, odnosno zagađenja vodotoka.
“Sve otpadne i fekalne vode splavovi u Beogradu ispuštaju u Savu, koja ih transportuje u Dunav. Ali duž obala Save i Dunava, nizvodno od splavova, nikom ne pada na pamet da se kupa. Međutim, sve otpadne i fekalne vode iz desnog rukavca Bojane stižu do Velike plaže i plaže na Adi Bojani. Taj problem je posebno izražen u ljetnjem periodu kada su proticaji Bojanom izuzetno mali, a Velika plaža i plaža na Adi Bojani puni kupača”, podsjetio je profesor.
Podsjetio je da deklarativno postoji sporazum o saradnji između Crne Gore i Albanije, koji obuhvata i saradnju u oblasti voda, to jest Skadarsko jezero i rijeku Bojanu, koja je međudržavni vodotok. Međutim, dodao je, u praksi nema nikakve saradnje nadležnih institucija u sektoru voda. Kao prvi problem naveo je ispuštanje otpadnih voda grada Skadra u Skadarsko jezero.
“Grad Skadar, sa oko 100. 000 stanovnika, cjelokupnu količinu otpadnih voda ispušta bez ikakvog prečišćavanja u Skadarsko jezero u neposrenoj blizini mjesta iz kog Bojana ističe iz jezera. Očigledno je da je neophodno predvidjeti adekvatan sistem za prečišćavanje otpadnih voda Skadra kako bi se spriječilo zagađenje voda Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Rješavanje ovog problema mora da inicira Crna Gora, jer se na ušću Bojane nalazi Ada Bojana, koja uz Veliku plažu predstavlja najznačajniji turistički potencijal Crne Gore. A da ne govorimo o ekološkom značaju Ade Bojane”, kazao je Petković.
On je pitao zašto se Crna Gora ne upozna sa tim problemom nadležne institucije EU.
“Pa Ada Bojana i zaleđe Velike plaže predstavljaju jednu od najznačajnijih prirodnih močvara na istočnom Mediteranu”, ocijenio je on.
Kao drugi problem naveo je poplave u priobaljima Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Kazao je da su se posljednjih godina u slivu Skadarskog jezera i rijeka Drim i Bojane dešavale velike poplave izazvane obilnim padavinama na teritoriji Albanije i Crne Gore.
“Enormne količine vode koje su iz Drima stizale u Bojanu, skoro u potpunosti su blokirale isticanje vode iz Skadarskog jezera. Postoje čak pretpostavke da je dio voda Drima ulazio u Skadarsko jezero. To je uz velike proticaje svih pritoka Skadarskog jezera uslovilo velike poplave u njegovom priobalju. Čini se da je neophodno uraditi studiju mogućnosti ublažavanja poplavnih talasa u tri velike akumulacije na rijeci Drim”, ocijenio je Petković.
Po pitanju rješavanja tog problema, dodao je, ne postoji apsolutno nikakva saradnja između nadležnih hidrometeoroloških institucija u Crnoj Gori i Albaniji. Tvrdi da HMZCG, prema njegovim saznanjima, nema nikakav uvid u upravljanje vodama u albanskim akumulacijama.
“Svuda u svijetu se pred najavu ekstremno veilkih padavina u slivu vrši takozvano ‘’pretpražnjanje’’ akumulacija. Dakle, nivo vode u akumulacijama se drastično snižava kako bi se prihvatio poplavni talas. Čini se da je posljednja poplava u zoni Ade Bojane, krajem 2022. godine, klasičan primjer lošeg upravljanja akumulacijama. Izgleda da je na punu akumulaciju naišao poplavni talas pa je višak vode morao da se evakuiše preko preliva na brani. Ogromne količine vode koje je najnizvodnija akumulacija na Drimu - protok kroz turbine, temeljne ispuste i preko preliva, daleko je premašivala protočnu moć Bojane”, podsjetio je on.
Morsko dobro: Voda na ušćima Milene i Bojane odličnog kvaliteta
Petković je ocijenio da Opština Ulcinj mora da natjera Morsko dobro da se na ušćima desnog rukavca Bojane i Port Milene, uspostave dva nova mjerna mesta za mjerenje kvaliteta vode. Međutim, u tom JP “Vijestima” je rečeno da se u opštini Ulcinj, uzorkovanje i analiza morske vode sprovode na 18 lokacija, u okviru kojih se nalaze i vode za kupanje koje gravitiraju ušću rijeke Bojane u more, kao i ušću kanala Port Milena u more.
“Uzorkovanje i analiza morske vode za kupanje realizuju se u skladu sa programom svakih 15 dana, u periodu od maja do oktobra. Posljednje uzorkovanje na ovim lokacijama rađeno je 8. avgusta”, stoji u odgovoru JP na pitanja “Vijesti”. Na obje lokacije, kvalitet vode tada je bio odličan.
U tabelarnom prikazu dostavljenom “Vijestima”, može se vidjeti da je od 31. maja, kvalitet vode na obje lokacije većinom bio odličan osim u po jednom slučaju, kada je kvalitet bio dobar. U JP ističu da se već duži niz godina realizuje program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima tokom ljetnje turističke sezone.
“Ovaj program realizuje se u saradnji sa akreditovanom laboratorijom Instituta za biologiju mora iz Kotora, i to na ukupno 109 voda za kupanje, u periodu od maja do oktobra, svakih 15 dana”, piše u odgovoru.
Dodaje se da se rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me, koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Bonus video:
