Podgorica jeste zelen grad, kaže u razgovoru za “Vijesti” vršilac dužnosti izvršnog direktora podgoričkog “Zelenila” Petar Krivokapić, i obećava da će dati sve od sebe da broj i parkova i igrališta u gradu bude i veći.
Prije imenovanja, Krivokapić je bio zaposlen u banci, a paralelno se bavio i projektima reciklaže, vodio portal reciklirajte.me...
Među aktivnostima koje su u tom podgoričkom preduzeću pokrenute od njegovog imenovanja, izdvaja, pored ostalog, pripreme za popravku staklenika u čiju sanaciju, tvrdi, nije uloženo od njegove izgradnje 2008. godine. Najavio je i zeleni prsten oko grada, kroz sadnju 100 hiljada sadnica...
Prije imenovanja, kazali ste da želite da “Zelenilo” ozeleni što više površina, kako bi imali što više hladovine. Koliko vam je Podgorica izgledala “zeleno” dok niste bili dio sistema, a koliko sad?
Velika je razlika kada gradom šetate kao običan građanin i kao javni funkcioner. Sada šetnja gradom više nije uživanje u prirodi, već posmatranje svega onoga što je moguće unaprijediti, a po ugledu na ono što je dobro. Tako, sada, čak i tamo gdje neko drugi možda ne vidi da bi se moglo poboljšati, ja vidim mogućnost da se posadi još neko drvo, da se formira cvjetnjak i slično Sada imam skroz drugačiju percepciju, i trudiću se da se da kroz svoj angažman što više doprinesem i izgledu i funkcionalnosti javnih zelenih površina.
Koliko u Podgorici ima parkova, koliko dječijih igrališta?
Podgorica je zaista jedan zeleni grad, ima više od 20 parkova, preko 60 dječijih igrališta, dosta prostora za bavljenje rekreativnim aktivnostima, a ja ću dati sve od sebe da, na zadovoljstvo Podgoričana, u narednom periodu povećamo broj i parkova i igrališta.
Ranije je iz Glavnog grada, dok je gradonačelnik bio Ivan Vuković, postojala inicijativa da dio Ćemovskog polja u dijelu između Konika i Starog aerodroma (kod vodoizvorišta) bude centralni gradski park. Kako vam izgleda ta inicijativa? Da li je realno očekivati da jednom bude realizovana?U odnosu na to, kakav je komentar bivše, a kakav sadašnje uprave “Zelenila” u vezi sa realizacijom tog projekta u budućnosti?
Priprema plana, izrada projekata, budžetiranje i druge aktivnosti koje je neophodno sprovesti prije izgradnje bilo kojeg parka nije ni malo jednostavna procedura. I zato se svakom projektu pristupa sa posebnom pažnjom, a naravno sagledavajući više aspekata, a na kraju, realizuje se onaj projekat za koji su obezbijeđeni svi ovi preduslovi. Tako je i za naredni period planirano pejzažno uređenje i ozelenjavenje širom Podgorice, a naravno sve u dogovoru sa Glavnim gradom.
U odnosu na slične prostore, kakve su obaveze “Zelenila” u vezi sa održavanjem? Konkretno na toj lokaciji golim okom je vidljivo da je devastirana sječom, u međuvremenu je bilo više inicijativa za pošumljavanje i to se događalo, ali čini se da je građanima ostavljeno da vode brigu o opstanku tog prostora, i u pogledu zelenila, i u pogledu mobilijara koji je postojao - u parku za djecu, pse, na trim stazi... a od kojeg skoro da nema traga danas.
Kada je održavanje javnih zelenih površina u pitanju, efikasnost je povećana u svim segmentima rada, pa smo tako uspjeli da u sezoni košenja odgovorimo izazovima. Naravno, postoje površine koje se intenzivno održavaju, kao što su parkovi, igrališta, zelenilo u urbanim gradskim zonama i slično, kao i one koje spadaju u drugu kategoriju održavanja, odnosno površine koje se održavaju na ekstenzivan način, kao što su park šume, zaštitni pojasevi... Naravno, i u tom dijelu daćemo svoj maksimum, pa će kroz izmjene i dopune sistematizacije biti unaprijeđeno poslovanje u svim segmentima.
Naravno, plan nam je i da kroz saradnju sa drugim organima i preduzećima lokalne samouprave sprovedemo niz aktivnosti kojim će biti poboljšano djelovanje u svim oblastima. Ovo je naročito važno u smislu komunikacije sa Komunalnom inspekcijom, sa čijim predstavnicima ćemo obaviti sastanak, kako bi se stopa vandalizma u glavnom gradu svela na minimum ili još bolje iskorijenila u potpunosti, a pod tim podrazumijevam ne samo polomljeni mobilijar, već i nelegalnu sječu u park šumama, ali i održavanje privatnih posjeda i površina posebne namjene, koje nisu u našoj nadležnosti, a svakako utiču na izgled glavnog grada.
Najavili ste i da planirate da poradite na primarnoj proizvodnji i da možda formirate taj novi sektor. Kakvi su potencijali “Zelenila” u tom smislu, šta zapravo možemo da očekujemo kao proizvode “Zelenila” i koje je ciljano tržište?
Ekološko osvješćivanje građana je jedan od naših zadataka, i zato smo započeli sa “Zelenom pričom” koja obuhvata niz projekata. Realizovali smo pilot projekat kompostiranja biljnog otpada kako bi izbjegli problem deponovanja biljnog otpada i štetu po okolinu kontrolisanim paljenjem istog, a istovremeno sopstvenim organskim đubrivom školovali naše sadnice. Pokrenuli smo inicijativu prema Elektroprivredi Crne Gore Solar za ugradnju solarne elektrane 40 KW/h na krovu poslovne zgrade “Zelenila”, kako bi uz 20 odsto subvencije Eko fonda na održiv način dugoročno smanjili troškove električne energije i okrenuli se zelenim tehnologijama. U tom cilju planirana je i zamjena voznog parka prvim električnim vozilima i brendiranje vozila kako bi ponuda i usluge “Zelenila” bili dostupniji građanima, a ličnim primjerom uticali na svijest građana, smanjili svakodnevne troškove i smanjili zagađenje Podgorice.
Nedavno ste objavili da je “Zelenilo” započelo sa procesom kompostiranja, da je ogledno polje postavljeno u rasadniku “Zelenila” u Donjoj Gorici, da kao krajnji proizvod očekujete kvalitetan kompost koji će služiti za proizvodnju, ali i prihranjivanje sadnog materijala kako u rasadniku tako i na javnim zelenim površinama. Zašto ste se odlučili za taj projekat i da li i kako građani i privreda mogu da doprinesu tom procesu?
Od 12 hektara površine kojom raspolažemo, rasadnička proizvodnja se trenutno odvija na četiri hektara otvorenog polja. Izvršena je popravka mehanizacije i otpočeli smo sa pripremom dodatnih površina, pa je započeto preoravanje još četiri hektara, jer vjerujemo da dugoročno postoji potencijal za unaprjeđenje rasadničke proizvodnje, ali i brzo povećanje komercijalne aktivnosti, najprije prema trećim licima, a onda kroz naš jedini maloprodajni objekat na ulazu u gradsko groblje “Čepurci”. Takođe je planirano da kompletna ponuda rasadnika bude vidljiva i brže dostupna potencijalnim kupcima, prvo kroz naše postojeće kanale - Facebook, Instragram, vebsajt, a nakon eventualne donacije, nadamo se i prodaji putem e-commerca. Napominjem da su u toku pripreme za popravku staklenika, u čiju sanaciju nije uloženo od njegove izgradnje 2008. godine”.
Da li je realno da danas svi počnemo sa ozelenjavanjem površina kao što je Dajbabska gora i da ostavimo generacijama poslije nas novu Goricu?
“Zelenilo” se aktivno priprema za realizaciju najvećeg projekta u Podgorici, odnosno pošumljavanje sa 100.000 sadnica. Na ovaj način planirano da se napravi tzv. zeleni prsten oko grada, a iskoristiću priliku i da pozovem sve zainteresovane građane i kompanije da nam se pridruže i u okviru mogućnosti pruže podršku kako bi što spremnije dočekali sezonu sadnje i da već na jesen Podgoricu oplemenimo, do sada, najvećim akcijama pošumljavanja.
U kojoj mjeri su se građani odazvali pozivu da tokom ljeta zalivanjem doprinesu očuvanju zelenila tokom vrelih ljetnjih dana? Inicirali ste i ostavljanje kantica svježe vode za napuštene životinje i ptice. Zašto vam je to bilo važno?
Važno je da građani dopisima sugerišu i pomažu učestvuju u aktivnostima Zelenila, jer na taj način osim stvaranja potpuno nove percepcije prema poslovima koje rade zaposleni u ovom Društvu, stiče se i svijest o važnosti očuvanja životne sredine.
U kojoj je fazi katastar zelenila, koliko je sada popisanog zelenila, koju površinu od ukupne zelene površine grada obuhvata i koja je njegova procijenjena vrijednost?
Ulaganje u onlajn infastrukturu smatram zaista dobrom investicijom, naročito danas kada je internet preuzeo primat u komunikaciji na gotovo svim nivoima. Katastar zelenih površina je jako dobro osmišljena platforma, pa ćemo se u narednom periodu pozabaviti dopunom podataka, kako bi građani imali uvid u sve javne zelena površine, ali i kako bi nama bio olakšan rad na polju praćenja i održavanja zelenila i formiranja novih zelenih površina.
Bonus video:
