Kotor i Nacionalni park “Durmitor” nisu na crvenim listama, niti im prijeti brisanje sa Liste svjetske baštine Organizacije ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
To su juče kazali iz Ministarstva kulture i medija, nakon što je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, pozivajući se na nezvanična saznanja, saopštio da će Kotor biti izbrisan, a da će NP “Durmitor” biti stavljen na crvenu, listu ugroženih područja. On je to rekao na konferenciji “Zaštita prirode i životne sredine, stanje, značaj i perspektive”.
NE PROPUSTITE
Gazdić se sinoć u saopštenju izvinio na “nesmotrenoj” i “nepreciznoj izjavi”.
Reagujući na Gazdićeve navode sa konferencije, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić rekao je juče da “Kotor neće izgubiti status, niti je ugrožen”. Jokić je kazao i da je “šum u komunikaciji” razlog tome što postoji uvjerenje da država ne preduzima sve što je neophodno kako bi Kotor sačuvao status na UNESCO listi.
“Nedovoljna razmjena informacija i nedovoljno kvalitetna komunikacija nadležnih u Crnoj Gori sa Komitetom svjetske baštine stvorili su uvjerenje da država ne preduzima sve neophodne mjere u cilju očuvanja statusa Kotora na listi UNESCO-a”, rekao je Jokić.
Iz resora kulture i medija, na čijem je čelu Maša Vlaović, tvrde da se saradnja sa UNESCO-m “odvija u skladu sa procedurom i kvalitetnom dinamikom, intenzivnom razmjenom po svim segmentima nadležnosti te organizacije”.
Da će Kotor izgubiti status prirodnog i kulturno-istorijskog područja na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a da će NP “Durmitor” završiti na listi ugroženih, polemisalo se ovih dana nezvanično i na društvenim mrežama. Javno, a opet pozivajući se na nezvanične izvore, o tome je progovorio direktor EPA.
Govoreći o statusu NP “Durmitor”, on je rekao da Crna Gora ne smije da dozvoli da ga se UNESCO odrekne, te da je trenutna situacija alarmantna.
“Umjesto da UNESCO na svoju listu dodaje područja naše države, mi smo došli u veoma težak položaj, treba da se borimo i spasavamo zvanja koja imamo”, kazao je Gazdić.
Područje Kotora upisano je na Listu svjetske baštine među prvih 60 lokaliteta, 1979. godine, nakon zemljotresa koji je izazvao ozbiljna oštećenja na tom prostoru. Nakon toga, do 2003, nalazio se na listi ugroženih. Prema podacima sa UNESCO vebsajta, 2012. i 2015. registrovane su manje izmjene granica tog zaštićenog područja.
NP “Durmitor” na UNESCO listu upisan je 1980. Značajne, potom i manje izmjene granica, registrovane su 2005. godine.
Lista svjetske baštine uspostavljena je 1978. godine, na osnovu Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je UNESCO usvojio 1972. Na njoj se trenutno nalazi 1.188 lokaliteta iz cijelog svijeta.
Od toga status ugroženih ima 56 područja u svijetu. U regionu na listi ugroženih jedino su objekti Srpske pravoslavne crkve na Kosovu - manastiri Pećka patrijaršija, Visoki Dečani i Gračanica, te crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.
Kosovske vlasti tražile su skidanje sa liste ugroženih, uz argument da su se “bezbjednosne okolnosti na Kosovu u potpunosti promijenile od daleke 2006. godine kada su ovi spomenici ocijenjeni kao ugroženi”.
UNESCO nije odgovorio na taj zahtjev.
Status svjetske baštine, prema podacima sa UNESCO vebsajta, izgubila su tri područja - Arapsko utočište oriksa u Omanu, dolina rijeke Labe u Drezdenu i engleski lučki grad Liverpul.
Arapsko utočište oriksa, afričke antilope, u Omanu, na UNESCO listu svjetske baštine dodano je 1994. godine, a sa liste obrisano 2007. Nekadašnji rezervat prostirao se na gotovo 30.000 kvadratnih kilometara, ali je, zbog otkrića nafte u blizini, do 2007. godine njegova površina smanjena za čak 90 odsto. U međuvremenu, populacija oriksa pala je sa 450 na 65 primjeraka.
Sve to bili su razlozi da UNESCO rezervat arapskog oriksa ukloni sa liste svjetske baštine.
Dolina rijeke Labe (Elba) u Drezdenu, u Njemačkoj, uklonjena je sa liste 2009, samo pet godina pošto je područje proglašeno svjetskom baštinom. Dolina Labe, prije skidanja sa liste, predstavljala je jedinstven spoj prirode i grada u pozadini. Razlog za skidanje sa liste je početak gradnje novog mosta u samom gradu.
Prije nego je konačno izbrisana sa liste svjetske baštine, Dolina Labe je tri godine, od 2006. do 2009, bila na listi ugroženih područja.
Engleski lučki grad Liverpul dodat je na UNESCO listu 2004. godine. Nakon što se krenulo sa gradnjom moderne infrastrukture, od 2012. do 2021, Liverpul je premješten na listu ugrožene baštine, da bi potom, kada je počela izgradnja novog stadiona za fudbalski klub “Everton”, 2021. godine Liverpul bio i uklonjen sa liste.
Obrazloženje UNESCO-a bilo je da je time grad izgubio autentičnost i vrijednost koju je imao.
Gazdić: Fakat je da smo svi saglasni da su Kotor i Durmitor ugroženi
“Samit UNESCO u Rijadu će biti dosta težak za Crnu Goru. Ja se nadam da se to neće desiti, ali neka su saznanja da će NP ‘Durmitor’ biti stavljen na crvenu listu, a pojavljuju se informacije da će Kotor biti izbačen, što je, po mom mišljenju poraz države Crne Gore... Ovo je doslovno izjavljeno na pres konferenciji upriličenoj povodom 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine”, saopštio je sinoć Gazdić, ističući da je “informacije dobio iz dva izvora”.
“...Jednoga koji tvrdi da će Durmitor doći na crvenu listu zbog lošeg upravljanja, a da je pitanje da li će, zbog urbanizacije, Kotorskorisanski zaliv ostati na listi. Drugi izvor mi je potvrdio da će se Crnoj Gori dati posljednja šansa da unaprijedi planiranje i upravljanje u njenoj UNESCO baštini”, precizirao je direktor Agencije.
Istakao je da mu je žao što je njegova izjava na presu imala takvu konotaciju.
“Da se ne zavaravamo mnogo, takođe mi je žao, bez obzira na bilo koju odluku UNESCO, da, fakat, postoji nacionalni konsenzus da su oba UNESCO sajta značajno ugrožena, što je golim okom vidljivo, a čita se i u izvještajima UNESCO”, poručuje Gazdić.
Bonus video:
