Svjetski dan pomorstva obilježen je u četvrtak veče u JU Muzej i galerija Tivat otvarenjem izložbe o kapetanu Iliji Damjanoviću, slavnom pomorcu iz Lepetana, koji je ispisao vrijedne stranice međunarodne trgovačke i vojno-pomorske istorije.
Kapetan Ilija Damjanović iz Lepetana (1868-1953) proslavio se podvigom kada je 4.decembra 1914. Argentinskim trgovačkim parobrodom “Rawson” kojim je komandovao, u pravom lavirintu tjesnaca, otoka i hridi na samom jugu južnoameričog kontinentra kod Ognjene zemlje u Čileu, pronašao njemačku Istočnoazijsku eskadru, admiral Maksimilijana fon Špea.
Za tim sastavom njemačkih ratnih brodova koji je u to vrijeme bio glavna prijetnja saveznicima na južnom Pacifiku i južnom Atlantiku, tih je dana bezuspješno tragalo čak 56 britanskih ratnih brodova, ali je ipak bokeljski kapetan pronašao eskadru admirala Špea,uz veliki rizik za sebe i svoj nenaoružani trgovački brod pratio njeno kretanje i Britancima obezbijedio ključne informacije o neprijatelju koje su im nešto kasnije pomogle da njemačku Istočnoazijsku eskadru britanska Kraljevska mornarica porazi u čuvenoj bici kod Foklendskih ostrva.
Za ovaj svoj poduhvat kapetan Damjanović je kansije dobio brojna priznanja, među kojima je bilo i posebno pismo zahvale britasnog Admiraliteta.
Bokeški pomorac je potom tokom druge polovine Prvog svjetskog rata kao komadant argentinskog utničko-teretnog “Rawson” sa njim obavio i 12 prekookeanksih putovanja od Južne Amerike do Evrope, prevozeć ratni materijal za Britance i Francuze.
Na jednom od tih putovanja uspješno je u Biskajskom zalivu izbjegao i napad njemačke podmornice na svoj brod, pri člmu je kapetan Damjanović lično brodkskm topom gađao podmornicu i primorao je da se povuče i odustane od namjere da torpeduje “Rawson”.
Unuke kapetana Ilije Damjanovića, Marija, Dragana i Irena su sugrađanima omogućile da ovom izložbom dobiju do sada neviđen uvid u zaostavštinu njihovog slavnog djeda koji je, osim što je bio poznat kao vrhunski i neustrašiv pomorac, bio i veliki erudita, poliglota koji je govorio osam stranih jezika, čovjek od pera, knjige i kulture te koji je učinio mnogo za prosperitet iseljenika sa područja bivše Jugoslavije u prve dvije decenije 20.vijeka u Argentini, kao I za napredak argentinske trgovačke mornarice jer je kapetan Damjanovič bio i tzv. komodor (glavni zapovjednik) na najvećoj argentinskoj pomorskoj kompaniji koju je u Buenso Airesu osnovao iseljenik sa Pelješca Nikola Mihanović.
Osim fotografija brodova koje je kapetan Damjanović zapovijedao, njegovih ličnih i drugih brodski dokumenata, brojnih starih fotografija koje svjedoče o tadašnjem načinu života na parobrodima, ali i društvenoj i kulturnoj eliti Buenos Airesa kojoj je kapetan Damjanović pripadao, njegovih ličnih predmeta, sekstanta, dvogleda, uniformi, knjiga i zapisa koje je vodio, na izložbi je prikazan i Orden belog orla V stepena kojim je svojevremeno kapetana Iliju Damjanovića odlikovao jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević, ali i predmeti i fotografija vezani za život njegovog sina – kapetana Ilije Damjanovića mlađeg koji je nastavio porodičnu tradiciju i bio zapovjednik na brodovima kotorske “Jugooceanije”.
Na ceremoniji otvranja izložbe su govorili direktorka ustanove, etnološkinja-antropološkinja Danijela Đukić, autor knjige o kapetanu Damjanoviću, publicista Nebojša Rašo iz Herceg Novog i istraživač pomorske istorije, novinar i publicista Siniša Luković, a izložbu je svečano otvorila sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, Olivera Mišković Vidojević.
“Pomorstva, pomorske trgovine i baštine ne bi bilo da nije pomoraca. Baština Boke Kotorske posmatrana kao dio mediteranskog pomorskog nasljeđa u budućem djelovanju muzeja kroz članstvo u Asocijaciji mediterankih pomorskih muzeja biće još vidljivije i zastupljenije. Izložba koja će biti otvorena mjesec dana u JU Muzej i galerija Tivat nadam se i vjerujem da če biti posjećena od strane obrazovnih institucija. Otvaranje izložbe je početak promocije, prezenacije, edukacije na neformalan način bogate pomorske slave Boke Kotorske, Jugoceanije na kojoj je plovio Ilijin sin, ali i moj otrac, moj komšija, kućni prijatelji i složićete se mnogi drugi Bokelji. Ovom izložbom prezentujemo Iliju Damjanovića, njihovo porijeklo, porodicu, ali i kroz njih govorimo o svim pomorskim licima iz prošlosti u sadašnjosti zarad budućnosti. Tema koja je uvijek aktuelna, a na današnji dan međunarodno istaknuta", poručila je direktorka JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.
Nebojša Rašo, publicista i autor knjige o pomorskom kapetanu Iliji Damjanoviću, podsjetio je da su naši pomorci u vrijeme krize bokeljskog pomorstva, kada su parobrodi ubrzano počeli potiskivati jedrenjake, masovno odlazili trbuhom za kruhom, brojni među njima poput kapetana Damjanovića tražeći sreću baš u Južnoj Americi.
Najpoznatiji su Miloš Vukasović iz Dražinvrta, Petar Zambelić sa Luštice i Nikola Mihanović iz Dola kod Stona, u čijoj kompaniji će se zaposliti i Ilija Damjanović.
"Istorija bokeljskog pomorstva 20. vijeka nepravedno je zapostavljena, iako su Bokelji u Drugom svjetskom ratu ploveći u savezničkim brodovima ispisali zlatna slova u svojoj istoriji. Primjer za to je i podvig kapetana Ilije Damjanovića, ali i njegov cjelokupni rad i život. Jer nije riječ samo o otkrivanju njemačke eskadre, već o kapetanu koji je plovio na više brodova kompanije Mihanović, koji je u Drugom svjetskom ratu više puta plovio između Amerike i Evrope pri čemu se sukobljavao sa njemačkim podmornicama, koji je pomagao mnoge sunarodnike, ali i Crnu Goru i Srbiju u ratovima 1912-1918, koji je u kompaniji Mihanović bio i kapetan administracije, što nam govori da je bio vrstan pomorac", istakao je Rašo.
Novinar i publicista Siniša Luković se likom i djelom kapetana Damjanovića bavi već dugi niz godina kazao je da je izložba posvečena ovom slavnom pomorcu koji je uprkos tome, privatno bio i veoma skroman čovjek, nešto što Tivat već dugo, dugo vremena duguje porodici Damjanović.
"Kapetan Ilija Damjanović jedan je od najznamenitijih bokeljskih pomoraca sa prelaska iz 19. do prve polovine 20. vijeka. Mislim da je taj čovjek, prvenstveno zbog svoje skromnosti jer je bio neko ko se ne voli eksponirati i na bilo koji način, privlačiti pažnju na sebe, nažalost, ostao na neki način u zapećku istraživanja mnogih ljudi koji su se bavili istorijom pomorstva. Međutim, ssvakako nje riječ o jednom od najistaknutijih naših pomoraca", kazao je Luković naglasivši da je sa radošću kapetanu Damjanoviću posvetio jednu od epizoda dokumentarnog TV serijala “Boka pomorska” čiji je bio koautor i voditelj.
Bonus video:
