Crnogorski đaci će dijelom učiti i prema planovima i programima koje su osmislili nastavnici u Hrvatskoj, jer je crnogorski Zavod za školstvo kopirao dobar dio hrvatskih kurikuluma - iz fizičkog vaspitanja, istorije, geografije, pa i crnogorskog jezika.
To je "Vijestima" potvrdio bivši predsjednik Ekspertske grupe koja je radila na reformi obrazovanja kod susjeda Boris Jokić.
"Naša metodologija i kurikulumi su javni dokumenti. Nama kao naučnicima i učiteljima je jako drago da djeca u Crnoj Gori ili bilo kojoj drugoj državi, dobiju priliku za kvalitetno obrazovanje. Ipak smatram nemoralnim i nečasnim to što su naši kurikulumi preuzeti bez konsultovanja nas koji smo na tome radili ili obrazovnih vlasti u Hrvatskoj", poručio je Jokić.
Novi hrvatski školski planovi i programi, na kojima je radilo oko 500 stručnjaka iz svih oblasti, objavljeni su u februaru, a iako su prošli javnu raspravu, još nije postignut dogovor oko početka njihove primjene.
Prema pisanju hrvatskog "Jutranjeg lista", podudarnosti su najočiglednije na primjeru programa za fizičko vaspitanje, a ima ih i u kurikulumima iz istorije, goeografije...
Iz Zavoda za školstvo, na čijem je čelu Rešad Sijerić tvrde, da nijesu prepisivali od komšija, te da su se pozvali na njihove kurikulume.
"U predmetnom programu, pojam literatura se ne odnosi na onu koja je korišćena u izradi ovog predmetnog programa, već je to predložena literatura koju nastavnici mogu da koriste u izvođenju nastave. A u finalnoj verziji, na kraju je navedeno da su u izradi predmetnog programa fizičko vaspitanje korišćeni: predmetni program fizičko vaspitanje Crne Gore iz 2011, Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Hrvatske iz 2016, te Učni načrt Športna vzgoja Slovenije iz 2011. Iz tehničkih razloga, greškom na sajtu nije okačena finalna verzija”, tvrde iz Zavoda za školstvo.
Ističu da autentičnost napora u obrazovanju ne isključuje opserviranje najkvalitetnijih iskustava drugih u cilju realizacije punih potencijala sve djece.
"Crnogorski metodološki okvir za izradu i unapređenje predmetnih programa je baziran prvenstveno na našem prethodnom metodološkom okviru iz 2009. godine. Pri tom, naš sistem je kompatibilan sa slovenačkim obrazovnim sistemom. Sa druge strane, jako cijenimo ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima. Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste Fizičko vaspitanje”, objasnili su iz Zavoda.
Prema pisanju hrvatskog "Jutranjeg lista", podudarnosti su najočiglednije na primjeru programa za fizičko vaspitanje, a ima ih i u kurikulumima iz istorije, goeografije,...
Sličnosti ne izostaju ni kad je u pitanju maternji jezik.
Uvidom u planove, "Vijesti" su došle do zaključka da je crnogorski Zavod gotovo iskopirao i preveo na CSBH jezik uvodni dio hrvatskog plana za maternji, odnosno hrvatski jezik.
"Jutarnji list" piše da je podudarnost planova prva primijetila nastavnica Ljiljana Žižak, koja je radila na reformi u Hrvatskoj.
List prenosi da je Žižak "slučajno naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore i pogledala novi program za predmet tjelesna kultura i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade", a da je tek kad je bolje proučila materijal, "shvatila da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma".
Djelovi programa su isti od riječi do riječi
"Jutarnji" navodi da je hrvatski plan iz tjelesne i zdravstvene kulture sastavljen iz tri dijela predmeta “tjelovježba, igra, sport i ples”, “moje tijelo i ja” i “živim zdravo”. Crnogorski plan podijeljen je na djelove “fizičko vježbanje, igra i sport”; “moje tijelo i ja” i “zdrave navike”.
U dijelu “živim zdravo za prvi razred osnovne škole u hrvatskom kurikulumu pod razrada ishoda stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. 2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”.
U dijelu Zdrave navike za isti razred u crnogorskom programu pod obrazovno-vaspitni ishodi stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja. 2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.
U poglavlju preporuke za ostvarivanje ishoda, u dijelu hrvatskog plana Tjelovježba, igra, sport, ples, u hrvatskom kurikulumu stoji: “Prirodni oblici kretanja: savladavanje prostora (trčanjem i hodanjem, kolutanjem i koturanjem, puzanjem)”, dok u istoimenom poglavlju crnogorskog programa piše isto, bez navođenja zagrada.
Bonus video:
