Roditelji neće u OŠ "Musa Burzan" nasilnog đaka: Dječak mora negdje u školu

Sve institucije su već godinama upoznate sa problematičnim ponašenjem učenika koji je iz podgoričke OŠ “Oktoih” upućen u školu “Milorad Musa Burzan”, ali se ne koriste zakonska rješenja koja omogućavaju podršku za promjenu ponašanja, kako tog djeteta, tako i njegovih roditelja.

To je juče “Vijestima” kazala direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Savjet roditelja OŠ “Milorad Musa Burzan” je sinoć tokom sjednice ostao pri stavu da probematičnom dječaku nije mjesto u toj školi. Savjet će, kako tvrde izvori iz tog tijela, uputiti Ministarstvu zahtjeve, a između ostalog, tražiće i da taj resor odgovara za bezbjednost ostale djece u školi. Kao način protesta, nisu isključili ni bojkot nastave, ukoliko Ministarstvo ne odreaguje na njihove zahtjeve.

Roditelji OŠ “Milorad Musa Burzan” i juče ujutro su protestovali ispred te ustanove. Tražili su da Ministarstvo prosvjete promijeni odluku prema kojoj je problematični učenik upućen u tu školu, a prijetili su i da će, ako se to ne dogodi, oni odbiti da šalju svoju djecu na nastavu.

I iz škole su apelovali na resor Miomira Vojinovića, obrazlažući to činjenicom da “ne žele da eskaliraju problemi vršnjačkog nasilja”.

“Apelovali smo na Ministarstvo prosvjete da revidira svoju odluku. Mi smo škola sa 1.701 učenikom u 64 odjeljenja, čija psihološko-pedagoška služba stalno radi i ne želimo da eskaliraju problemi vršnjačkog nasilja. Naša škola ima dovoljno svojih problema, a u ovom trenutku uvaljen nam je vruć krompir”, rekla je “Vijestima” direktorica škole Milica Vuković.

Premještaj u drugu školu najteža je vaspitna mjera iz Zakona o osnovnom obrazovanju.

Zakon predviđa da učenik kome je izrečena vaspitna mjera premještaja u drugu školu, može biti i preseljen, ali uz saglasnost roditelja i škole u koju se premješta.

“Vijesti” su i ranije pisale o višegodišnjim problemima djece, roditelja, nastavnika i uprave OŠ “Oktoih” sa dječakom.

Roditelji ostalih đaka molili za pomoć godinama, ali to nije bio alarm nadležnima

I Mihailović kaže da u Udruženju “ne znaju više broj roditelja koji nas je zvao za ovih nekoliko godina da se žali i traži zaštitu svog djeteta”.

“I to nije bio dovoljan alarm! Od momenta kada su problem počeli, prije najmanje tri godine, svi su na neki način bili uključeni, ali rezultata nema. I svi su bili informisani. Znam da je svima na pameti kazna, i da definitivno treba da postoji odgovornost, ali mora da postoji i vid podrške u promjeni ponašanja, i za dijete, i za roditelje. Postoje zakonska rješenja koja to omogućavaju i postoje mjere rada i nadzora, ali takvu odluku malo ko hoće da donese”, kazala je Mihailović.

Prema njenim riječima, posljednji slučaj je primjer da “kao društvo nijesmo u stanju da riješimo probleme u ponašanju djeteta, i kako teče put od primjećivanja prvih problema do kulminacije”.

“Da li je u redu da mi tvrdimo i vjerujemo da nemamo mehanizme da pomogemo djetetu koje se problematično ponaša kako bi to ponašanje promijenilo, ali i da zaštitimo drugu djecu. Podsjećam da se radi o djetetu od tada devet, odnosno sad već 12 ili 13 godina. Nije tačno da nemamo mehanizme i nemamo šta da uradimo. Ovo je samo jedan u nizu slučajeva, koji teče istom dinamikom, a prethodni su se uglavnom završavali i kriminalnim radnjama djeteta sa problematičnim ponašanjem kada odraste, odnosno postane mlada osoba. Treba li da čekamo da se to dogodi”, upitala je Mihailović.

Precizirala je da su svi informisani od momenta kada su problem počeli, prije najmanje tri godine, ali da rezultata nema.

“Mi smo više puta nudili i našu pomoć i uključivanje, ne soljenjem pameti, nego praktičnim radom i sa djetetom, i sa roditeljima, ali se to do sada nije desilo”, kazala je Mihailović.

Centar za socijalni rad tvrdi da radi i sa dječakom i sa njegovim roditeljima

Iz podgoričkog Centra za socijalni rad “Vijestima” su odgovorili da kontinuirano preduzimaju “mjere i radnje iz domena socijalne i dječje zaštite vezano za dijete, uključujući i saradnju sa obrazovnim ustanovama”.

“Sa porodicom konstantno radimo, uključeni su u usluge u zajednici, podršku u okviru zdravstvenog sistema, a sa roditeljima ostvarujemo kontinuiranu saradnju”, tvrde iz podgoričkog Centra.

Navode i da su upoznati sa činjenicom da je Komisija Ministarstva prosvjete tek nedavno donijela odluku o promještaju dječaka u drugu školu, iako su to njegovi roditelji tražili na kraju prošle školske godine.

“Prema našim saznanjima, odluka Komisije je donesena prije nekoliko dana, iako je zahtjev roditelja upućen na kraju prethodne školske godine i u međuvremenu je došlo do neprimjerene razmjene informacija o djetetu, što sada otežava cjelokupnu situaciju”, objašnjavaju iz Centra i dodaju da će nastaviti da sarađuju sa obrazovnim sistemom u ovom slučaju.

Škola negodovala, Komisija presjekla

Iz Ministarstva prosvjete objašnjavaju da škole kojima se obratila OŠ “Oktoih” nijesu bile saglasne da prime dječaka, zbog čega se Komisija tog resora obratila direktorici OŠ “Milorad Musa Burzan”, sa zahtjevom za davanje mišljenja u cilju izvršenja izrečene vaspitne mjere, kao i roditeljima imenovanog učenika.

“Direktorica škole ‘Milorad Musa Burzan’ dostavila je traženo mišljenje, u kome, između ostalog, navodi da premještaj učenika u tu školu nije adekvatno rješenje, i da bi za učenika bilo bolje manje okruženje, škola sa manjim brojem učenika, kako bi mu se posvetila dodatna pažnja i redovno pratilo ponašanje”, kazali su.

Komisija je nakon objašnjenja direktorice Vuković, kako navode, razmatrala spise predmeta i cjelokupnu dokumentaciju, a uvidom u bazu podataka koju vodi škola u okviru Informacionog sistema obrazovanja Crne Gore (MEIS), utvrdila da ima uslova za upis učenika u OŠ “Milorad Musa Burzan”.

“U vezi sa pitanjem zašto dijete nije upućeno u ustanovu ‘Ljubović’, Komisija nije imala utvrđenu nadležnost da dijete premjesti u drugu ustanovu, osim u školu, u skladu sa zakonom. U cjelini je ispoštovana zakonska procedura, poštujući prava i najbolji interes djeteta, imajući u vidu da je pravo na školovanje pod jednakim uslovima, kao i osnovno školovanje obavezno i garantovano Ustavom”, zaključili su iz Ministarstva.

Rješenje o upućivanju u Centar “Ljubović” donosi sud ili nadležni Centar za socijalni rad, a korisnici “Ljubovića”, ako su školskog uzrasta, redovno pohađaju nastavu, nekad i uz prisustvo zaposlenih te ustanove dječje i socijalne zaštite.