Stanje u malinarstvu na sjeveru Crne Gore u katastrofalnom je stanju, zbog problema sa malinom od prošle godine koja je bila zarobljena u hladnjačama, a ove godine zbog problema oko otkupa veliki dio malinjaka je uništen.
To je kazao predsjednik Udruženja “Malina Polimlja” Andrija Delić.
On je naveo da su malinari prepušteni da se sami bore bez ikakve pomoći nadležnih institucija.
Malinari su krajem avgusta uputili zahtjev premijeru Dritanu Abazoviću i ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću, u kome su podsjetili na situaciju od prošle godine kad usljed poremećaja cijena na tržištu otkupljivači nijesu uspjeli da prodaju malinu po otkupnoj cijeni. Otkup je, kako su naveli otkupljivači, izvršen po znatno nižim cijenama zbog čega nijesu imali dovoljno sredstava da isplate sve malinare za predatu malinu, a problem je nastao i oko izvoza maline u Srbiju. Malinari u zahtjevu navode kako su ih otkupljivači obavijestili da su se krajem prošle godine obraćali Ministarstvu poljoprivrede i da im je obećana finansijska pomoć kako bi nadomjestili razliku između otkupne i nabavne cijene maline. Malinarii u zahtjevu su naveli da su revoltirani saznanjem da država otkupljivačima još nije isplatila sredstva, i da ne vide izlaz iz veoma teške situacije u kojoj su se našli, kako kažu, ne svojom krivicom
Ministar Joković je na jednoj od sjednica Vlade najavio da će za obeštećenje malinara koji su zbog pada cijena na svetskoj berzi pretrpjeli značajne gubitke biti izdvojeno 300.000 eura. Ministarstvo je ranije pozvalo otkupljivače da dostave zahtjeve za podršku kojima potvrđuju da su od jula prošle do jula ove godine otkupljivali malinu i prodavali je po cijenana nižim od otkupnih.
U međuvremenu su neka preduzeća tražila preispitivanje te mjere, tako da je Ministarstvo prekinulo postupke javnih poziva.
Iz Ministarstva su ranije naveli da bi pomoć za pokrivanje troškova otkupa iznosila 700.000 ili 875.000 eura ukoliko bi pokrili gubitke u otkupu i manipulativne troškove, jer u tom trenutku na tržištu 350 tona maline ne vrijedi više od 800.000 eura (po cijeni od 2,3 eura po kilogramu). Podsjetili su daje za te i slične namjene u Agrobudžetu za ovu godinu predviđeno 250.000 eura za sve poljoprivrednike, i to pod uslovom da se ispune zakonski uslovi i da viškovima proizvoda prijeti propadanje. Hladnjačari tvrde da nijesu rentabilni ispod 4,8 eura ili, ako se odreknu svojih manipulativnih troškova i zarade, 4,3 eura.
Delić je istakao da su u najtežoj situaciji malinari, koji preko cijele godine rade i na kraju svoj rad ne mogu da valorizuju.
Podsjetio je da su se u javnosti prošle godine pojavljivale razne kritike na prošlogodišnju cijenu otkupa od 4,3 eura, ali da nije navođeno koliko košta proizvodnja.
“Ta javnost su bili uglavnom preprodavci kojima je 4,3 eura bila visoka cijena za kilogram, a poslije su u kutijama prodavali 3,5 eura kutiju od 180 grama. Takođe, prenebregavaju se činjenice da rod iz godine u godinu podbacuje. Pa smo imali da umjesto sa hektara berete 10 tona, bralo se četiri tone. Kada cijenu od 4,3 eura podijelite na tu količinu dobijete cijenu ispod dva eura, a ulaganja su ista kako za 10 tako i za četiri tone”, kazao je on.
Što se tiče malinarstva, Delić napominje da su ponovo u situaciji da nema izvoza, a time nema ni novca.
“Čak nema ni subvencije koja je odobrena poslije 10 dana blokade na Ribarevinama zbog međusobnih razmirica između pojedinih hladnjačara. Institucije države su nemoćne kao i uvijek do sada da bilo šta preduzmu i zbog toga propada investicija od pet miliona eura. Novca od prošle godine nema, nema od ove godine, a treba da se ulaže u jesenju obradu. Ja sam jedan od mnogih koji je primoran da poslije 10 godina uništim obnovljenu plantažu od hektar i 20 ari. U nju je uloženo više od 20 hiljada eura, ali nažalost ne može više da se izdrži. Poljoprivrednici su prepušteni sami sebi od proizvodnje do prodaje, a ljudi koji rade u ministarstvima samo su im na grbači, jer ono što oni rade može da radi deset ljudi sa srednjom školom.
Glavni posao je davanje subvencija gdje se ulaže u nešto sto je osuđeno da propadne zbog nepostojanja strategije razvoja. Dok poljoprivrednici grcaju i napuštaju poljoprivredu, isti službenici i dalje primaju nezarađenu platu, voze iste džipove i u uglađenim košuljama i cipelama pojedu ručak u renomiranom restoranu i onda nas ubjeđuju kako je sve u najboljem redu. Pa jeste, ali za njih”, zaključio je Delić.
On je najavio da će se malinari uskoro okupiti kako bi odlučili šta dalje da se radi, kako bi stali na put haosu koji je zavladao u malinarstvu i da one koji rukovode ovim sektorom treba već jednom da zarade svoje plate.
“U posljednjih pet godina imali smo IFAD UN projekat razvoja malinarstva, ali taj projekat, kao i svaki na sjeveru Crne Gore, je samo na papiru. Asfaltiranje puteva koje je trebalo da olakša život poljoprivrednika, olakšalo je samo život zaposlenih u tom projektu, kao i lako dobijanje političkih poena kod lokalne vlasti. Putevi od 2020. godine su išli prema željama predsjednika mjesnih zajednica, sekretara sekretarijata…, a pojedine puteve sada nazivaju i putevima šverca”, kazao je Delić.
Istakao je da je najtragičnije to što su ti putevi propali za godinu dana od izvođenja radova.
“Čak je i predsjednik Opštine Petar Smolović obećao da će oformiti komisiju koja će obići te puteve zbog žalbi sugrađana. Sjever je uvijek bio povod da država prosi novac po svijetu za njegov razvoj, a od tog novca ne vidimo ni mrvice. Dok dođe do nas, rasturi se od onih koji su ga prosili do raznih firmi koje ko bajagi izvode radove. Tako je sa svakim projektom bilo, pa i sa ovim IFAD UN. Projekat je imao za cilj da uveća poljoprivrednu proizvodnju u malinarstvu i stočarstvu, da poslije njegovog završetka možemo imati pozamašnu proizvodnju. Međutim, imamo suprotno - ugasili smo je”, naveo je on.
Bonus video:
