Crna Gora je u okruženju prepoznata kao negativan primjer i jedina zemlja koja poslije dugogodišnjeg sprovođenja programa "očuvanja" genetskih resursa , ima daleko gore rezultate trenutno nego prije početka njihovog "očuvanja", ocijenio je inženjer poljoprivrede i saradnik SAVE fondation St. Gallen na očuvanju biodiverziteta Balkana, Ivan Krstajić.
On je upozorio da su neke rase dovedene na ivicu nestanka, a nekima prijeti siguran nestanak.
"Moram istaći da je to slučaj sa ovcom zetskom žujom, kojoj nebrigom nadležnih službi prijeti siguran i brz nestanak. Ova ovca je autentični predstavnik ovaca Crne Gore, čije je porijeklo i nastanak vezan za širu okolinu Podgorice i nema je nigdje drugo van granica naše države", saopštio je Krstajić, a povodom teksta CIN-CG u kojem je navedeno da je u Crnoj Gori sve manje izvornih vrsta domaćih životinja.
NE PROPUSTITE
Krstajić smatra da je pohvalno što je konačno neko pokrenuo ovu važnu temu, koja je godinama u Crnoj Gori bila zanemarena.
"Crna Gora kao potpisnica međunarodnih sporazuma o očuvanju životinjskih genetskih resursa dužna je da se brine o njima. Kako su nadležni brinuli o njima najbolje pokazuje činjenica da je brojno stanje tih životinja poslije dugo godina 'brige' o njima, sada dosta manje nego na početku programa njihovog 'očuvanja".
Podsjeća da je zetska žuja jedna od najstrih opisanih rasa i sa karakačanskom ovcom najstariji predstavnik ovaca na Balkanu.
"Ona predstavlja ne samo biološko već i istorijsko, kulturološko blago Crne Gore koje se moralo sačuvati za buduće generacije. Koliko je 'brige' ova država i nadležne službe vodila o njoj najbolje pokazuje njeno trenutno brojno stanje a to je nešto preko 50 jedinki i to sve u jednom stadu".
Dodao je da je na početku programa "očuvanja" to bila trocifrena brojka.
Smatra da je izrazito mala premija za ovu rasu ubrzala njen nestanak.
"Postavlja se pitanje, ko treba da odgovara i ko snosi odgovornost za uništavanje ove rase, ko je vodio 'brigu' o njoj i doveo je u ovakvo stanje?! Vidimo da je Ministarstvo poljoprivrede konačno za 2023. godinu, povećalo premiju za žuju na 50 eura. Zašto se ovdje jasno ne kaže 'premija za zetsku žuju iznosi 50 eura'?", pita Krstajić.
Dodaje da je zetska žuja kao rasa davno standardizovana opisana i kao takva treba se očuvati i premija samo na nju se odnositi.
"Da li se pokušava od javnosti prikriti stvarno brojno stanje ove rase, pa se za premiju njoj namjenjenu pod nazivom "žuja" ubacuju neke druge ovce, koje nijesu Zetska žuja, poput tzv. piperske žuje koja nije ni standardizivovana ni priznata kao rasa a posebno što je eksterijerno potpuno drugačija od Zetske žuje, da bi broj bio veći ostaje da vidimo", zaključio je Krstajić.
Bonus video:
