Suštinska sloboda medija u Crnoj Gori ne postoji, a svaka politička elita ima potrebu da disciplinuje novinare.
To su juče, na Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, između ostalog, poručili sagovornici “Vijesti”.
Zamjenik predsjednika Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija Zoran Miljanić “Vijestima” je kazao da u “posljednje dvije i po godine nije bilo ozbiljnijih napada na novinare”.
“Možemo reći da su zahvaljujući policiji i tužilaštvu svi napadi na novinare bili procesuirani. Počinioci i osuđeni lišeni su slobode i uglavnom su bili upućeni na izdržavanje kazne. Nažalost, Vladina komisija vuče repove iz prethodnog perioda... Kao što znate Crna Gora je predmet i u Evropskoj komisiji i SAD upravo zbog neistraženih napada na novinare”, rekao je Miljanić.
Naglasio je da je prethodna Vladina komisija aktuelizovala mnoge slučajeve napada na medije.
“Svakim slučajem su se komisija i timovi u sklopu nje bavili temeljno. Upravo zahvaljujući njenim naporima, došlo je do promjene postupajućeg tužioca u slučaju ubistva glavnog i odgovornog urednika ‘Dana’ Duška Jovanovića, od kojeg očekujemo rezultate rada. Komisija je, takođe, otkrila da ima puno momenata koji nijesu dovoljno ili uopšte istraženi. Samim tim postoji prostor za dalji rad... Smatram da smo posao, do sada, obavili na dobar, korektan i valjan način, a nadam se da će završetak, odnosno kraj te priče, biti procesuiranje počinilaca i nalogodavaca. Tužilaštvo treba da ispuni preporuke koje je dobilo od komisije, a u posljednje vrijeme ima pomaka za razliku od prethodnog perioda kada u tužilaštvu nijesmo imali pravog partnera”, kazao je Miljanić.
Sindikat medija: Ove godine uglavnom onlajn prijetnje
Iz Sindikata medija “Vijestima” su kazali da su zabilježili 13 slučajeva napada na novinarke i novinare.
“Mahom su u pitanju onlajn prijetnje, koje i jesu aktuelnije posljednjih godina. Poređenja radi, prošle godine zabilježili smo čak 28 slučajeva, a tu je bilo fizičkih napada i prijetnji po život. Naša očekivanja su da će kada izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđaju veće zatvorske kazne za napadače na novinare u potpunosti zažive, i broj napada biti još manji ili da će u potpunosti prestati”, rekli su iz Sindikata medija.
Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara (DPNCG) Mila Radulović ocijenila je da političku odgovornost za nekažnjavanje napada na novinare treba da snosi vlast.
“Time se stvara osećaj straha pa su se mnoge kolege, žrtve napada i prijetnji, povukle iz istraživačkog novinarstva, a neki imaju policijsku zaštitu. Za neke su u toku bezbjednosne provjere. Dio medijske strategije, koju je usvojila prethodna vlada, sadrži i odredbe koje bi trebalo da unaprijede istraživanje napada i odgovornost za dosadašnje propuste, ali kao što znamo to zavisi od političkih i pravosudnih elita”, kazala je Mila Radulović.
Kako je kazala, DPNCG već dugo insistira na odgovornosti tužilaca za propuste, a naročito “u najtežim slučajevima poput ubistva glavnog i odgovornog urednika ‘Dana’ Duška Jovanovića, napada na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića”.
“Ne zaboravljamo ni nove slučajeve opstruiranja postupka u slučaju Seada Sadikovića, otvaranje postupka protiv Duška Mihailovića, zanemarivanja slučaja Dragane Šćepanović. Ozbiljan problem, na čijem rješavanju država ne radi, jesu hajke fantomskih portala na novinare, koje tužilaštvo ignoriše. O tome svejedoči posljednji slučaj Dragane Šćepanović, čiju procjenu bezbjednosti smo tražili. Ona je više od godinu meta žutog portala, što očito za tužilaštvo nije zabrinjavajuće jer nas upućuju na privatnu tužbu”, kazala je Radulović.
Sankcije moraju biti strože, vlast da shvati da su novinari kontrola
Direktor RTV Nikšić i novinar Nikola Marković ocijenio je da u našoj zemlji ne možemo govoriti o suštinskoj slobodi novinara sve dok se ne riješe slučajevi ubistava i teških napada na medijske poslenike.
Upozorio je na to da političke elite i dalje imaju potrebu da disciplinuju novinare i medije.
“Svaka politička elita koja dođe u poziciju da vrši vlast ima potrebu da disciplinuje novinare i medije”, kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, svaka vlast mora da shvati da su kritički mediji bogatstvo društva.
Direktor Media centra Goran Đurović ocijenio je da napadi na novinarke i novinare moraju biti “najstrože sankcionisani ukoliko želimo da živimo u ambijentu koji podstiču rad medija”.
“Ukoliko novinarke i novinari osjećaju bilo koju vrstu pritiska i straha od posljedica njihovog izvještavanja, ne može se očekivati da mediji ispune svoju funkciju u društvu. Uloga svih državnih institucija je da na djelu pokažu spremnost da štite novinare, a to se najbolje može dokazati otkrivanjem počinilaca najtežih krivičnih djela prema medijima”, kazao je Đurović.
Predstavnici Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopštili su da vladajuće političke strukture moraju da se suzdrže od pokušaja da kontrolišu i utiču na rad novinara i medija.
“Nadležne institucije dužne su da obezbijede osnovne uslove za rad medijskih radnika, uključujući zaštitu njihove sigurnosti. I prije političkih promjena 2020. godine, CGO je ukazivao na važnost uspostavljanja sigurnijeg ambijenta za rad svih novinarki i novinara u Crnoj Gori”, kazali su iz CGO.
Odluku o ustanovljavanju ovog dana donijele su Ujedinjene nacije 2013. godine. Tog dana se sve vlade na svijetu pozivaju na odgovornost za nekažnjavanje napada na novinare.
Bonus video:
