Za borbu protiv širenja rezistencije na antibiotike potreban je integrisani međusektorski pristup na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
On je to kazao na stručnom skupu "Protiv otpornosti bakterija na antibiotike kroz jedinstven pristup zdravlju“, koji je organizovalo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).
Šimun je rekao da je nedvosmisleno dokazano da prekomjerna upotreba antibiotika i kod ljudi i kod životinja ubrzava proces nastanka i širenja otpornosti bakterija na antibiotike.
To, kako je dodao, predstavlja kompleksno globalno javno zdravstveno pitanje.
„Za borbu protiv širenja rezistencije na antibiotike potreban je integrisani međusektorski pristup na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou, jer se, u skladu sa nazivom današnjeg skupa, protiv otpornosti bakterija na antibiotike možemo boriti isključivo kroz jedinstven pristup zdravlja i ljudi i životinja i životne sredine“, naveo je Šimun.
Kako je kazao, infekcije bakterijama otpornim na ljekove mogu pogoditi svakoga, a veoma često sa smrtnim ishodom.
Prema riječima Šimuna, što više antibiotika prestane da bude djelotvorno, više života će biti ugroženo.
„Procjene su da bi neuspjeh u rješavanju problema rezistencije na antibiotike mogao rezultirati sa oko deset miliona smrtnih slučajeva u svijetu do 2050. godine i trošak od 100 triliona dolara za globalnu ekonomiju“, rekao je Šimun.
On je ukazao da rješenje postoji i da kontrola i smanjenje rezistencije zahtjevaju brojne aktivnosti, kao što su suzbijanje i kontrola infekcija, jačanje upravljanja, poboljšanje nadzora i jačanje istraživanja.
Šimun je naveo da je dokazano da pojedini antibiotici mogu povratiti efikasnost, ako se određeno vrijeme ne koriste.
„Znači da im pažljivim i mudrim rukovanjem antibioticima, možemo vratiti djelotvornost“, kazao je Šimun.
Ministarstvo zdravlja, kako je rekao, u tom pogledu preduzima i planira brojne konkretne mjere.
Šimun je naveo da u saradnji sa SZO, a kao podrška ljekarima u zbrinjavanju pacijenata, počinju sa izradom smjernica za liječenje infekcija na svim nivoima zdravstvene zaštite.
„U saradnji sa zdravstvenim ustanovama, omogućavamo kontinuiranu medicinsku edukaciju i organizovanje javnih kampanja u cilju zdravstvenog prosvećivanja opšte populacije i podizanja svijesti o značaju antibiotika u liječenju“, kazao je Šimun.
On je rekao da, kroz Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibitike, Ministarstvo zdravlja sarađuje i sa drugim Vladinim resorima, jer se taj problem ne može riješiti ukoliko ne budu uključene sve nadležne institucije i akteri, prije svega sektori koji se bave veterinom i životnom sredinom.
Šimun je kazao da se, pored potrebe za stalnim unapređenjem znanja stručnjaka u toj oblasti i podizanja nivoa svijesti opšte populacije o značaju antibiotika i njihove racionalne upotrebe, mora raditi i na poboljšanju kvaliteta sanitacije i higijene, smanjenju zagađenja životne okoline, poboljšanju nadzora i uvođenju brze dijagnostike i vakcina.
„Zbog toga zajedno, svako u okviru svojih nadležnosti, treba da uložimo sve raspoložive resurse i sveobuhvatne napore da se pridružimo globanim nastojanjima u rješavanju problema rezistencije antibiotika na bakterije, kako bi zaštitili zdravlja cjelokupne populacije“, poručio je Šimun.
Stručni skup organizovan je u okviru obilježavanja Evropskog dana svjesnosti o značaju antibiotika.
Bonus video:
