Većina građana u Crnoj Gori smatra da su LGBTIQ osobe u najvećem riziku od diskriminacije, a rješenje tog problema je u temeljnom obrazovanju, istinskom razumijevanju i obavezi donosilaca odluka da se posvete ljudskim pravima.
To je saopšteno na konferenciji „Izazovi i napredak u tretmanu LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori”, na kojoj su predstavljeni rezultati sprovedenog monitoringa i izvještaja o stanju ljudskih prava LGBT osoba u Crnoj Gori, a u okviru projekta „Ojačane institucije za bolju zaštitu ljudskih prava“, koji realizuje Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić, rekla je da se, kada se ispitanicima postavi generalno pitanje u vezi sa diskriminacijom, među prve tri kategorije koje su u najvećem riziku od diskriminacije i isključenosti ubrajaju LGBTIQ osobe, osobe s invaliditetom i predstavnici RE populacije.
Ona je navela da na dodatno pitanje – koju kategoriju društva bi izdvojili kao onu koja je najviše u riziku, većina ispitanika kaže da su to upravo LGBTIQ osobe.
„Ovo nam samo govori da moramo biti posebno senzibilni kada govorimo o mjerama koje se preduzimaju i kada kreiramo određene zakone i podzakonske akte”, rekla je Bešić, prenosi PR centar.
Ona je kazala da se, u zavisnosti od toga šta se uzima kao indikator, može doći do pogrešnih zaključaka, jer ako se posmatraju zemlje u kojima postoje istopolna partnerstva, stekao bi se pogrešan utisak da je Crna Gora među naprednim zemljama.
„Međutim, ako pogledamo u kojoj mjeri se sprovodi Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola i zašto se ne implementira dolazimo do problema koji podrazumijeva usaglašavanje svih ostalih zakonskih akata”, rekla je Bešić.
Ona je ukazala da zabrinjava to što „ljudska prava ostaju u sjenci“.
Bešić je navela da je potrebno podsjetiti donosioce odluka da su ona mjerila koja se tiču ljudskih prava u Poglavljima 23 i 24 i te kako važna.
,,Živimo u društvu koje je prepuno stigme i predrasuda, što vuče diskriminaciju, govor mržnje, koji vrlo često vodi do fizičkog nasilja”, kazala je Bešić.
Rješenje je, kako je poručila, u temeljnom obrazovanju, istinskom razumijevanju i empatiji.
„Mislim da je sektor obrazovanja ključan kada govorimo o našem društvu u budućnosti. Kreirajmo društvo kakvo želimo da bude za 20, 30 godina”, dodala je Bešić.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, rekao je da je zakonodavni okvir značajno unaprijeđen u posljednjih deset godina i da bi trebalo da garantuje ljudska prava LGBTIQ osobama.
To, kako je istakao, nije slučaj.
Ulićević je naveo da je Evropska komisija konstatovala da nema progresa u unapređenju ljudskih prava LGBT osoba u posljednjih godinu.
„Smatram da je ta formulacija preblaga i ne oslikava ono što je faktičko stanje, a to je dokumentovano nazadovanje ljudskih prava LGBT osoba”, ocijenio je Ulićević.
Prema njegovim riječima, ključni izazov je što implemetacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola još nije moguća, jer ni Skupština ni Vlada nijesu obezbijedile neophodne zakonske uslove.
„Takođe, pristup zdravstvenoj zaštiti za transrodne osobe je i dalje otežan usljed nedostatka hormonske terapije i neaktivnosti Ministarstva zdravlja u pravcu rješavanja tog problema”, rekao je Ulićević.
On je kazao da je Ministarstvo zdravlja usvojilo set pravilnika koji diskriminiše lezbijke, biseksualne i kvir žene da pristupe medicinski potpomognutoj oplodnji, kao i gej osobe da doniraju polne ćelije.
Prema riječima Ulićevića, jedan od izazova je i neodrživost nevladinih organizacija, koje su aktivne na polju ljudskih prava LGBT osoba, zbog nedosljednosti u finansiranju od državnih i međunarodnih fondova.
On je ukazao da je izvjesno da Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju neće biti usvojen u predviđenom roku, a to je bio kraj ove godine godine, prema Strategiji za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba.
Ulićević je naveo da još nije počela ni izrada nove Strategije za period od naredne do 2028. godine.
Novi Zakon o zabrani diskriminacije još nije usvojen a, kako je dodao, Nacionalni tim za koordinaciju praćenja implementacije strategije ne funkcioniše.
„ Što se tiče društvenog prihvatanja LGBT osoba, istraživanje koje je uradio CEDEM konstatuje da je prema pripadnicima LGBT zajednice stepen distance preko 54 odsto“, naveo je Ulićević.
Kako je kazao, Spektra je uradila prvo istraživanje koje se tiče stavova opšte javnosti prema trans osobama.
„Ono što mogu da kažem je da postoji stabilnih 15 do 20 odsto ljudi opšte populacije koji su jako podržavajući prema transrodnim i interpolnim osobama. Ovaj broj je značajno veći od podrške brojnim političkim partijama u Crnoj Gori”, rekao je Ulićević.
Istraživanje pokazuje, kako je dodao, da najmanje 30 odsto ljudi nema dovoljno informacija i nema stav o određenim pitanjima.
,,Dakle, imamo preko 50 odsto potencijalnih ljudi koji su podržavajući”, naveo je Ulićević.
On je kazao da se, što se tiče medija, već nekoliko godina bilježi opadanje interesovanja za temu LGBT osoba.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da se uzalud donosi zakon, ako prethodno nije obezbijeđena društvena podloga, što se upravo pokazuje na pravima LGBTIQ osoba.
Kako je naveo, anketirani su potvrdili da i oni osjećaju da su LGBTIQ osobe u Crnoj Gori diskriminisane i u velikoj mjeri nejednake u odnosu na ostatak stanovništa.
„Ali bi, možda, bilo bitnije da smo mogli vidjeti kakva je percepcija samih LGBTIQ osoba u odnosu na društvo prema njima, i taj rezultat bi bio katastrofalan i pokazao bi pravi stepen percepcije”, rekao je Bjeković.
On je ocijenio da je najveći napredak ostvaren po pitanju vidljivosti.
,,Ali, da li je vidljivost LGBT osoba zasluga države ili civilnog sektora o tome možemo raspravljati, a ja bih rekao da je mnogo više zasluga ovih drugih. Ipak, ne sporim da je država uradila mnogo da omogući vidljivost ovih osoba”, rekao je Bjeković.
On smatra da je blizu usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju, ali da će se opet postaviti pitanje šta će uraditi oni koji treba da ga primijene.
,,To se isto desilo kod Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Senzibilnost onih koji treba da primijene taj zakon još nedostaje”, naveo je Bjeković.
Kako je kazao, prema posljednjim informacijama koje su dobili iz sudova za prekršaje, u prvoj polovini ove godine bilo je 111 predmeta koji se tiču zabrane diskriminacije, a u njih 71 žrtve su osobe različite seksualne orijentacije.
„Samo jedan od predmeta je tretiran kao govor mržnje, kako je definisano Zakonom o zabrani diskriminacije, a svi ostali kao remećenje javnog reda i mira”, rekao je Bjeković.
Psiholog Petar Marković, koji je bio žrtva govora mržnje, sajber i fizičkog nasilja, kazao je da je zadovoljan podrškom građana i nevladinog sektora, ali da nije zadovoljan institucionalnim reagovanjem i pristupom zaštiti LGBT osoba.
On smatra da je veoma problematična skrivena diskriminacija.
Kako je naveo Marković, kada je riječ o verbalnom, sajber nasilju, ljudi se često kriju iza onoga što je sloboda govora, a čine i kreiraju atmosferu linča pomoću govora mržnje.
Projekat „Ojačane institucije za bolju zaštitu ljudskih prava“ realizuje CEDEM uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Bonus video:
