Epidemija HIV/AIDS-a može biti zaustavljena samo unapređenjem dostupnih servisa za tu infekciju i smanjenjem stigme i diskriminacije vulnerabilnih populacija u cijelom svijetu, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ-a su, u saopštenju povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, naveli da se ovogodišnja kampanja odvija pod sloganom „Neka zajednice vode“.
"Sve inicijative koje se godinama sprovode imaju za cilj podizanje svijesti o HIV infekciji, ali i podsjećanje na značaj postignutih rezultata u prevenciji i liječenju, pružanju podrške inficiranim osobama, kao i odavanju pošte preminulima", rekli su iz IJZ-a.
Kako su kazali, obilježavanje 1. decembra predstavlja poziv na akciju i treba da naglasi značajnu ulogu organizacija civilnog društva u zaustavljanju epidemije HIV-a.
“Organizacije osoba koje žive sa HIV-om i organizacije osoba koje su pod povećanim rizikom i više pogođene HIV-om su prva linija napretka u odgovoru na HIV epidemiju”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da te zajednice povezuju ljude, olakšavaju pristup preventivnim uslugama osobama koje su u povećanom riziku, olakšavaju povezivanje sa institucijama zdravstvenog sistema, uz poštovanje i promociju ljudskih prava.
“Liderske uloge zajednica moraju biti ključne u svim planovima i programima za HIV, kao i u njihovom budžetiranju, implementaciji, praćenju i evaluaciji”, navodi se u saopštenju.
Iz IJZ-a su kazali da HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javnozdravstvenih izazova i da je do sada odnio 40,4 miliona života.
Oni su naglasili da rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju, utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a.
“Epidemija HIV/AIDS-a se može zaustaviti samo unapređenjem dostupnih servisa za HIV i smanjenjem stigme i diskriminacije ključnih populacija u cijelom svijetu”, rekli su iz IJZ-a.
Kako su naveli, procjenjuje se da je prošle godine u svijetu HIV-om inficirano 1,3 miliona ljudi, a da je 630 hiljada osoba umrlo od AIDS-a.
“Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 39 miliona ljudi, od kojih je 29,8 miliona imalo pristup terapiji”, rekli su iz IJZ-a.
Oni su istakli da je prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije kada je došlo do smanjenja broja registrovanih slučajeva, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
“Od početka epidemije 1989. do kraja prošle godine, registrovana je ukupno 371 osoba inficirana HIV-om, uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu”, rekli su iz IJZ-a i dodali da je u tom periodu 67 osoba umrlo od AIDS-a.
“Korišćenjem epidemioloških modela, procjenjuje se da je stvarni broj osoba koje u našoj zemlji žive sa HIV-om oko 400, pa se smatra da više od petine inficiranih nije dijagnostikovano, to jest nijesu svjesni HIV statusa”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se najveći broj HIV infekcija - 77 odsto, dijagnostikuje u uzrastu od 20 do 39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola.
Ističe se da je najčešći put prenosa infekcije, u 86 odsto slučajeva, preko nezaštićenog seksualnog odnosa.
Iz IJZ-a su naveli da je najveći broj inficiranih registrovan u Podgorici, njih 44 odsto i primorskoj regiji – 37 odsto.
“Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovano je 46 osoba inficiranih HIV-om, od kojih su više od trećine osobe koje imaju dijagnostikovanu HIV infekciju od ranije u zemlji porijekla, koristili su terapiju u drugoj državi, ali su od ove godine na terapiji u našoj zemlji”, rekli su iz IJZ-a.
Oni su objasnili da je HIV virus koji se vezuje za imune ćelije organizma i uništava ih.
“Osobe koje žive sa ovim virusom mogu se osjećati i izgledati potpuno zdravo i biti godinama bez simptoma, ne znajući da su inficirane i mogu da prenose virus drugima. Jedini način da neko sazna da li je inficiran HIV-om je da uradi test na HIV”, upozorili su iz IJZ-a.
Kako su kazali, virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja.
Iz IJZ-a su naglasili da se HIV ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom - ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem, upotrebom javnih kupatila, bazena, tuševa, sauna, kašljanjem, kijanjem, liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, ukoliko se primjenjuju uobičajene higijenske mjere.
Virus se, kako su naveli, ne prenosi dijeljenjem zajedničkog pribora za jelo, ogrebotinama i ujedima domaćih životinja i ujedima insekata, brigom o osobama inficiranim HIV-om i oboljelim od AIDS-a, ukoliko se primjenjuju uobičajeni higijenski standardi.
Iz Instituta su rekli da se rizik za prenos HIV-a povećava stupanjem u rizične seksualne odnose sa nepoznatim osobama, pod dejstvom alkohola i droga, mijenjanjem više seksualnih partnera, nekorišćenjem kondoma, kao i upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga.
“Ako se HIV infekcija otkrije na vrijeme, u ranijem stadijumu, i ako se odmah započne sa liječenjem, osoba inficirana HIV-om može imati dug i kvalitetan život”, kazali su iz IJZ-a.
Oni su naglasili da antiretrovirusni ljekovi dovode do smanjenja količine virusa ispod nivoa detekcije što sprečava prenošenje virusa na zdrave osobe, odnosno osoba inficirana HIV-om, koja je na terapiji i ima dobar terapijski odgovor, ne može prenijeti virus na neinficirane osobe.
Iz IJZ-a su istakli da su važni elementi za održavanje dobrog kvaliteta života osoba sa HIV-om, osim dostupnosti savremene terapije, podrška porodice i zajednice.
Kako su rekli, testiranje na HIV, rano otkrivanje bolesti i uvođenje terapije je od nemjerljivog značaja, kako za zdravlje pojedinca, tako i za javno zdravlje.
“Otkrivanje infekcije i rano započinjanje liječenja sprečava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se danas se sa HIV-om ne samo živi, već i stari.
“Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba, koja je na terapiji i ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju”, dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju.
Iz IJZ-a su kazali da omogućavaju svim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta, svakog radnog dana od osam do 15 sati.
“Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta”, rekli su iz IJZ-a.
Oni su kazali da je, u sklopu obilježavanja 1. decembra, organizovano cjelodnevno testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV IJZ-a, od osam do 20 sati.
“Takođe, u sklopu obilježavanja 1. decembra, anonimno i besplatno testiranje na HIV se organizuje u Kući Zdravlja u Podgorici, od 18 do 21 sat”, naveli su iz IJZ-a.
Bonus video: